Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
FESTIVALI / PRIREDBE<br />
Diana Nenadi}<br />
Stari i novi rezovi<br />
32. revija hrvatskog filmskog i videostvarala{tva<br />
Odre|ene doze iznena|enja uobi~ajen su inventar svake revije<br />
hrvatskog filmskog i videostvarala{tva. Rijetko su i neugodna,<br />
no ~e{}e toliko ugodna da nadma{e ~ak i tradicionalno<br />
optimisti~na o~ekivanja kada je u pitanju sredi{nja smotra<br />
neprofesijskih pokretnih slika. U devedesetima je bilo<br />
vi{e razloga tome. Output profesionalne kinematografije bio<br />
je u proteklom desetlje}u klimav i pod takvim udarom kritike<br />
i novinstva, da se neprofesijska produkcija, unato~ nedostatnim<br />
uvjetima stvarala{tva, ~esto ~inila daleko poticajnijom<br />
i kreativnijom. Iznena|enjima su kumovale i velike fluktuacije<br />
unutar neprofesijskog kruga: stariji autori se povla~e,<br />
godinama apstiniraju i na kraju se profesionaliziraju; novi<br />
jo{ neiskusni tek se pojavljuju s prvim iskricama; neki klubovi<br />
se tiho gase, drugi mukotrpno revitaliziraju ili nastaju<br />
imaju}i na raspolaganju oskudnu ili nikakvu opremu. No, u<br />
uvjetima u kojima bi profesionalna kinematografija ve}<br />
odavno izumrla ili gromoglasno odlamentirala nad sobom,<br />
ostao je otvoren neograni~en prostor individualne slobode u<br />
kojem je mogu}e u~iti, misliti i osje}ati »bez ra~unice«, pa<br />
makar i s gre{kama, ali bez prora~una. Napokon, to je onaj<br />
prostor koji, premda marginaliziran, podcjenjiva~ki obilje-<br />
`en »amaterskim«, onda ezoteri~nim, a nerijetko i nekomunikativnim,<br />
vi{e toga uklju~uje nego {to predrasudno isklju-<br />
~uje. Iznena|enja su, dakle, uvijek mogu}a, a dogodila su se<br />
i ove godine u Zadru.<br />
Trideset drugu reviju obilje`io je jedan veliki autorski povratak<br />
na ekran, onaj Tomislava Gotovca, te niz revijskih debija<br />
s apsolutnom dominacijom studentske reprezentacije<br />
Umjetni~ke akademije u Splitu i prvim vje{tim koracima klinaca<br />
zapre{i}kog kinokluba. Time je povu~en veliki me|ugeneracijski<br />
luk, a istodobno opisan krug u kojem pomireni<br />
postoje »klasika« i avangarda, norma i eksperiment, »proza«<br />
i »poezija«, novi slikovni registri i reciklirana pro{lost kinematografije,<br />
stari i novi mediji, proku{ane tehnike i nove<br />
tehnologije. U Zadru su se susreli i upoznali oni koji tek u~e,<br />
drugi koji sumnjaju i istra`uju i oni tre}i koji su ve} »zaslu-<br />
`ili« pravo na kreativnu nostalgiju.<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Pogled u pro{lost<br />
To pravo obilno je iskoristio veteran avangardnog filma Tomislav<br />
Gotovac osvojiv{i ekran zadarskog kazali{ta za pri~u<br />
o filmu ali i o sebi u filmu, kao stvaratelju i gledatelju, a potom<br />
kao »kontroverznom« umjetniku koji netom iza{av{i iz<br />
(filmskog) muzeja, o~aran bravurama »klasike«, smi{lja novu<br />
avangardisti~ku provokaciju. Tako je prijateljska dokumentaristi~ka<br />
vo`nja Tramvajem 406 od Trsta do obli`nje vile<br />
Opicina, autoreferencijalno okrepljuju}i Gotov~evu »geometrijsku«<br />
metodu bilje`enja zate~enog, usputno i hotimice<br />
prevalila prvi dio njegove filmografije. Dok tramvaj slijedi<br />
Pravac pruge, kamera i trojica prijatelja u neobvezatnom<br />
razgovoru se prisje}aju Plavog jaha~a, a potom iza{av{i iz<br />
vozila, vrte kameru oko sebe opisuju}i Kru`nicu nad novim<br />
krajolikom. Iza nevidljivih zagrada ovih autocitata moglo se,<br />
dakako, pro~itati i ono {to citiranim naslovima nedostaje<br />
Stevens-Duke, Godard-art, Jutkevi~-Count. Potom je uslijedio<br />
razgovor uz bocu piva na nepoznatom terenu iznad Trsta.<br />
Bez obveze ili s jednom jedinom obvezom — pri~ati i<br />
pri~ati (pa i zdu{no »tra~ati«) — o filmu i filma{ima.<br />
Jednominutna Stra`a na Rajni iza{la je iz druge umjetni~ke<br />
ladice. Gotovac je ponovno svoj vlastiti artefakt, provokativni<br />
performer u »osvajanju« Zagreba vlastitim tijelom —<br />
posve gol. Nepomi~no »stra`ari« na vrhu Me{trovi}eve<br />
»d`amije« dok kamera s dvije strane zumira »monument« na<br />
monumentalnom izlo`benom »hramu« zagreba~kih likovnjaka.<br />
Provokacija/posveta je ovaj put, ~ini se, vi{estrukih<br />
korijena — filmofilskih, performersko-akcija{kih, politi~kih.<br />
Potom dolazi serija ready-made sje}anja, odabir isje~aka iz<br />
Gotov~eva spomenara filmskih sekvenci i antologije zvuka.<br />
Hiperosjetljivim filmofilskim zoomom »skenirani« su »povi-<br />
{eni« celuloidni »osje}aji« — odabrani isje~ci (svojevrsni sa-<br />
`etak Douglasova) Curtizova Mladi}a s trubom; delirium<br />
tremens Raya Millanda iz Wilderova Izgubljenog izleta; tri<br />
ulomka / »najosjetljivija« mjesta u Stevensovu Mjestu pod<br />
suncem i nepovratno izgubljenog Montgomeryja Clifta; orkestar<br />
Glenna Millera ponovno o`ivljen i istrgnut iz Mannove<br />
Glenn Miller Story (Glenn Miller — ili kako je U. S. A. pobijedila<br />
Europe), i na kraju potpourri posve}en holivudskom<br />
»glumcu za klavirom« Hoagyju Carmichaelu. A negdje u sredini<br />
dvije anti-iluzionisti~ke minijature — glas Billie Holliday<br />
u podlozi apstraktnog zapisa (vizualne i/ili vizualizirane<br />
glazbe) {to poput blatne, prljave rijeke »protje~e« ekranom i<br />
glazbom (Osje}aj {est); potom pjev Doris Day »naslonjen«<br />
na plavi, treperavi ekran (Osje}aj — sedam) — Gotov~ev<br />
blue.<br />
Ready-made — jedan od najanarhisti~nijih, najradikalnijih i<br />
najkriti~kijih oblika »recikla`e« gotovog, prona|enog materijala<br />
— Gotovac koristi na najmanje uobi~ajen, gotovo kon-<br />
35
Change language