You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 143 do 157 Paulus, I.: Alfi Kabiljo...<br />
Primjer 3: Selja~ka buna 1573, Tahi prijeti<br />
svom putu zami~u iza maglene zavjese, pojavljuje jedna nova<br />
tema. Vjerojatno mi{ljena kao mogu}a Petrova tema (u bilje{kama<br />
Alfija Kabilja stoji: »Divna prilika da Petar dobije<br />
zaslu`enu emociju u filmu...«), ali nikad kasnije ponovljena<br />
(vjerojatno zbog mno{tva glazbenog materijala koji je skladatelju<br />
stajao na raspolaganju), ova je tema renesansnih karakteristika<br />
(prirodni mol, povremeno »zaboravljanje« na<br />
funkcionalnost kroz koketiranje s durom, isticanje sedmog<br />
stupnja koji nije vo|ica, jednostavna ritmika, izvedba lutnje<br />
i harfe) i kao takva potpuno suprotna prethodnom clusterskom<br />
uvodu.<br />
Me|utim, jedna se tema odli~no uklapa u clustersko okru`enje.<br />
To je tema koju skladatelj naziva Tahijevom, premda se<br />
pojavljuje samo u jednoj sceni, onoj u kojoj Tahi prijeti okupljenoj<br />
masi pred njegovim dvorcem. To je, naravno, nedovoljno<br />
da bismo temu povezali s filmskim likom. »Tahijevu«<br />
temu predstavlja nervozna linija basa s ~estim punktacijama<br />
i velikim intervalskim skokovima — to je polu-melodija koja<br />
se samo svojom linearno{}u (ali ne i melodijom!) izdvaja iz<br />
stati~ne clusterske (vertikalne) okoline. Zapravo je njezina<br />
horizontalna disonantnost kao i njezina naglost, ritmi~ka<br />
pokretljivost, idealna za opis stra{nog Tahija. I — s jedne se<br />
strane nadovezuje na statiku disonantne podloge (koja ba{ i<br />
nije sasvim stati~na, jer izvo|a~i zapisane tonove moraju svirati<br />
vibrato), a s druge joj strane, vlastitom naglosti i sna`nom<br />
ritmikom te linijskim kretanjem — proturje~i. Kasnije<br />
}e se ovaj broj pretvoriti u mali fugatto, gdje }e »Tahijeva«<br />
tema prije}i u violinsku dionicu, a basi }e joj, jednako nervozno,<br />
nastaviti kontrapunktirati. Idealna zamisao za iskazivanje<br />
srd`be jednog ne~ovjeka.<br />
Na temelju ovog i prethodnog primjera `eljeli smo pokazati<br />
da clusteri u filmu Selja~ka buna povremeno postaju podlogom<br />
nekom drugom glazbenom zbivanju. Time se zao{trava<br />
kontrast tonalitetnog i atonalitetnog, a ponekad, kada je<br />
tema, poput »Tahijeve«, sâma atonlitetna, sna`niji postaje<br />
kontrast horizontalne i vertikalne linije u partituri.<br />
Kontrast tonalitetnog i atonalitetnog vrlo je ~esto i kontrast<br />
puha~kog i guda~kog zvuka. Kabiljo voli guda~kim atonalitetom<br />
(tj. clusterima) stvoriti (vi{e ili manje) stati~nu podlogu<br />
puha~kom tonalitetu (vidi, na primjer, uvodnu glazbu Selja~ke<br />
bune). Zbog toga se niti jedna tema — a sve su, ako<br />
izuzmemo »Tahijevu«, pjevne, melodi~ne, periodi~ne strukture<br />
i dopadljive — ne do`ivljava s lako}om i povr{no{}u.<br />
Zbog sveprisutnog clusterskog zvuka (zvuka, jer se stati~na<br />
podloga vi{e percipira kao zvu~ni efekt a manje kao glazba),<br />
uz svaku je temu prisutna mala koli~ina neugode. [to zna~i<br />
da skladatelj od po~etka isti~e tragi~an kraj pobune, prem-<br />
146<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
da tako|er isti~e (nagla{avaju}i sve~ano zvu~anje teme u puha~ima)<br />
da je cilj seljaka bio plemenit.<br />
Vidjeli smo da Kabiljo s jednakom lako}om pi{e nepjevnu,<br />
»uglatu«, intervalski slo`eni i sna`no ritmi~ki oblikovanu<br />
temu (»Tahi«) te clusterske odlomke zami{ljene poput efekta,<br />
kao {to s lako}om oblikuje tonalitetnu glazbu i tonalitetne<br />
teme u kojima je maksimalno jednostavan, pravilan,<br />
predvidljiv i glazbeno smiren. Premda su tonalitetni i atonalitetni<br />
sloj dijametralno suprotni, i premda je obi~aj da se<br />
skladatelj (bilo filmski, bilo klasi~ni) opredijeli za jedan ili<br />
drugi na~in skladanja, Kabiljo s jednakom pa`njom pristupa<br />
skladanju i »ove« i »one« glazbe, ne stvaraju}i hijerarhiju izme|u<br />
tonaliteta i atonaliteta. Kontrast »glazbi« na kojemu<br />
inzistira od po~etka filma uvijek ostaje, ali je o~igledno da za<br />
skladatelja nema razlike izme|u »starog« i »novog«, tonalitetnog<br />
i »suvremenog«. Za njega je i jedno i drugo GLAZ-<br />
BA, a to da li }e se opredijeliti za ovaj ili onaj tip glazbenog<br />
izra`avanja ili }e dva stila »pomije{ati« da bi dobio efekt<br />
kontrasta ovisi isklju~ivo o slici i potrebama filma.<br />
Renesansna glazba<br />
Nagla{avaju}i va`nost clusterskog, disonantnog sloja i njegovo<br />
suprotstavljanje konsonantnom (ili linijskom) sloju, udaljili<br />
smo se od na{e prvobitne postavke o autenti~nosti glazbe<br />
u filmu Selja~ka buna 1573. Pa`ljivo grade}i izvorno zvu-<br />
~anje (i u vremenskom i u prostornom smislu), skladatelj je<br />
po{ao od postavke da film koji se zbiva godine 1573, dakle<br />
u drugoj polovini 16. stolje}a, mora zvu~ati renesansno. Stoga<br />
je velik dio brojeva pretvorio u »renesansnu« glazbu, ali<br />
je i unutar te glazbe otkrio nizove razli~itih stilova, razli~itih<br />
na~ina izvedbi i razli~itog »pona{anja« glazbe. Jer, jednu je<br />
vrstu glazbe svirao narod, a druga se vrsta glazbe izvodila<br />
me|u plemstvom, jednu su glazbu pjevali vojnici, a potpuno<br />
druga~iju sve}enici.<br />
Kako na po~etku filma upoznajemo komedija{e, me|u kojima<br />
i lijepu Regicu, skladatelj je u jednoj njihovoj predstavi<br />
ugledao priliku da poka`e kako je glazba 16. stolje}a zvu~ala<br />
kada ju je izvodio puk. Napisav{i jednostavnu melodijicu<br />
za block flautu i lutnju, nastalu na temelju ponavljanja i blagog<br />
variranja jedne melodijske fraze, napisanu u lascivnom<br />
C-duru (jonski modus), malog opsega i jednostavne ali `ivahne<br />
ritmike, Kabiljo je na najbolji mogu}i na~in predstavio<br />
svjetovnu glazbu 16. stolje}a. U njegovim je rukama ona<br />
zadr`ala svoj plesni karakter, a u kombinaciji s kostimima<br />
Regice i njezine majke te s autenti~nim instrumentima koje<br />
njih dvije sviraju, gledateljima je pru`ena jedinstvena prilika<br />
da im se duh davnina predstavi kao dio njihove vlastite svakodnevice.<br />
Me|utim, renesansna glazba u banskim dvorima, gdje ban<br />
zabrinuto razgovara s Alapi}em o pobunjenim seljacima, otmjenija<br />
je i mirnija. Osim instrumenata, koji su stari guda~ki,<br />
bez ijednog puha~eg, va`no je istaknuti da je ova »dvorska«<br />
glazba proistekla iz crkvene — to je jedan koral koji se<br />
ne pjeva nego se izvodi na instrumentima. Time je, po uzoru<br />
na jo{ stariju praksu iz srednjeg vijeka, zadr`ana duhovna<br />
mirno}a ali je nestalo mogu}eg religioznog sadr`aja pjevanog<br />
teksta — koral je postao svjetovan. Daleki uzori kroz
Change language