You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 97 do 114 Ajanovi}, M.: Dobri vojnik [vejk u civilnom odijelu<br />
moristi~kih razloga — Gilliamov da {okira, Haberleov da<br />
otkrije. Prvi je komedija revolucije, drugi komedija rezignacije.<br />
23<br />
Nije se te{ko slo`iti s Wellsom da je ba{ u toj rezignaciji ili<br />
humoristi~kom pesimizmu bitna razlika izme|u »socijalisti~kih«<br />
i zapadnoeuropskih animiranih filmova. Politi~ka i ideolo{ka<br />
magla okru`enja u kojem su srednjoeuropski animatori<br />
djelovali u bitnom je odre|ivala sadr`aj i oblik njihovih<br />
filmova koji su ~esto bili zamagljeni apstrakcijom, nelogi~nostima<br />
i nedoumicama.<br />
Ili kako to Wells nagla{ava na jednom drugom mjestu u svojoj<br />
knjizi:<br />
Rade}i u opresivnom, ~esto autoritarnom re`imu, animatori<br />
su imali potrebu da svojim djelom izraze vlastita gledi{ta,<br />
ali su ostajali dovoljno nejasni da ne izazovu bijes i<br />
intervenciju vlasti. <strong>24</strong><br />
Mali ~ovjek zatvoren u nerazumljiv i nejasan milje junak je<br />
u mno{tvu srednjoeuropskih filmova. Pesimisti~ki humor ili<br />
humoristi~ki pesimizam zna~ajka je najva`nijih filmova srednjoeuropske<br />
animacije, djela ~iji su tvorci Poljaci Jerzy Kucia,<br />
Daniel Szczechura, Jan Lenica, Walerian Borowczyk, Miroslaw<br />
Kijowicz, Zdzislaw Kudla ili Witold Giersz, Ma|ari<br />
Attila Dargay, Marcell Jankovics i Joseph Nepp (koji su zajedni~ki<br />
stvorili jednu uspje{nu crtanu seriju Gusztav, jo{ jedan<br />
tipi~an »{vejkovski« lik) ili Hrvati Zlatko Bourek, Zlatko<br />
Grgi}, Vladimir Jutri{a, Aleksandar Marks i drugi. Iste<br />
zna~ajke nalazimo i u lutkarskim filmovima, animacijskom<br />
`anru u kojem su ~e{ki i slova~ki animatori dali apsolutno<br />
najve}i prinos.<br />
Lutkarski filmovi — slike iz `ivota marioneta<br />
Osim likovnog humora, humoristi~ke usmene knji`evnosti i<br />
pisane literature postoji jo{ jedna umjetnost, naime lutkarsko<br />
kazali{te, koje je zna~ajno utjecalo na razvoj srednjoeuropske<br />
animacije. Ovo va`i posebno za biv{u ^ehoslova~ku<br />
koja je dugo vremena bila vode}a zemlja u svijetu kada je rije~<br />
o produkciji lutkarskih filmova. Iza ~ehoslova~ke, kvalitetom<br />
i kvantitetom izuzetne produkcije, duga je i bogata<br />
tradicija lutkarskog kazali{ta (kazali{ne animacije) koja igra<br />
posebnu ulogu u povijesti te zemlje. Lutkarsko kazali{te bilo<br />
je zamjena za obi~no kazali{te i jedan od oblika otpora germanizaciji<br />
tijekom dugih godina pod austrijskom vladavinom,<br />
{to je ~injenica koju primje}uje ve} Ralph Stephenson:<br />
U ^ehoslova~koj sedamnaestog i {esnaestog stolje}a, lutkarske<br />
predstave bile su posebno popularne. One su pripadale<br />
narodu kao prva vrsta zabave na ~e{kom jeziku, i<br />
krecije Josefa Skupe-Speibla i Hurvineka — bile su nacionalni<br />
heroji. 25<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Drugi sna`an impuls za pojavu lutkarskog filma do{ao je od<br />
jo{ jednog velikog pisca, Karola ^apeka, koji je djelovao poslije<br />
Prvoga svjetskog rata. On je tako|er bio i vje{t ilustrator,<br />
{to je ~injenica od velikog zna~enja za njegovu literaturu.<br />
Upravo je ^apek skovao rije~ »robot« u svojoj utjecajnoj<br />
drami R. U. R. o pobuni robova u jednoj tvornici budu}no-<br />
106<br />
sti. Kod ^apeka su roboti bili nepla}eni radnici bez emocija<br />
koji su proces rada prezentirali kao ne{to krajnje dehumanizirano.<br />
Sama ideja o pokretnom, ~ovjekolikom predmetu pojavit }e<br />
se nekoliko desetlje}a poslije i u animiranom filmu, mediju<br />
s mnogo naprednijim tehni~kim mogu}nostima nego {to ih<br />
je lutkarsko kazali{te ikada imalo. Pomo}u animacije iluzija<br />
o »`ivu}em« predmetu mogla se stvoriti jo{ uvjerljivije, tako<br />
da skoro u potpunosti odra`ava modernog ~ovjeka koji je izgubio<br />
svoj humani identitet. Prema Sigmundu Freudu, u samom<br />
o`ivljavanju ne`ivih stvari postoji ne{to esencijalno<br />
u`asno (unheimlisch), zbog na{eg uro|enog straha uzrokovanog<br />
dilemom: jesu li o~igledno o`ivljeni predmeti doista<br />
`ivi; ili nasuprot, da li ne`ivi objekti mo`da uop}e nisu animirani.<br />
26<br />
^ak i kad je formalni jezik lutkarskih filmova bio sasvim<br />
uskla|en s »traktorskom estetikom« i sadr`aj potpuno ideolo{ki<br />
bezgrije{an, taj freudeovski »esencijalni u`as« zra~io je<br />
iz lutkarskih filmova nastalih u »najboljem i najhumanijem«<br />
od svih dru{tvenih sustava kao jasno svjedo~anstvo o osje}anjima<br />
i duhovnom stanju svojih stvaralaca.<br />
»Realsocijalisti~ka« ideologija tretirala je dru{tvo kao mehanizam<br />
u osnovi sli~an stroju gdje svi i sve, uklju~uju}i umjetnost,<br />
funkcionira u skladu sa strogim pravilima i unaprijed<br />
zami{ljenim planovima. U takvu sustavu nije ostavljeno<br />
mnogo prostora za individualitet i kreativnost i ljudsko je<br />
bi}e imalo mnogo{to zajedni~kog s marionetama. ^ovjek se<br />
kretao i pravio stvari, ali njegove aktivnosti ovisile su mnogo<br />
vi{e o onima koji su vukli nevidljive konce nego o njegovoj<br />
volji. Lutkarski filmovi opisivali su iracionalni ko{mar<br />
koji se nazivao `ivotom i pervertirani svijet u kojem bi}a bez<br />
du{e, `ivu}e marionete, tumaraju naokolo. Istodobno, lutkarski<br />
filmovi su posredovali jednu spiritualnu letargiju,<br />
osje}aj beznadnosti i nemo}i koju je gledatelj zadr`avao u<br />
sebi jo{ dugo nakon {to ih je vidio.<br />
U analizi lutkarskih filmova u biv{im socijalisti~kim zemljama<br />
Wells izme|u ostalog pi{e:<br />
Jezik animacije je stoga djelovao kao sustav znakova koji<br />
su dovodili u pitanje socijalno stanje i bunili se protiv fikcije<br />
nastale na temelju slu`benih vijesti, selektivnog prikaza<br />
realnosti dostupnog kroz dr`avno kontrolirani sustav<br />
masovnih komunikacija. 27 (...)<br />
Trodimenzionalna animacija izravno se bavila izra`avanjem<br />
materijalnog i, kao takva, kreacijom izvjesne metarealnosti<br />
koja ima identi~an fizi~ki oblik kao i stvarni svijet.<br />
28<br />
Trnkina gorka rezignacija<br />
Unato~ velikom broju zna~ajnih ~e{kih i slova~kih lutkarskih<br />
animatora kakvi su Karel Zeman, Jiûi Brde~ka, Bretislav Pojar<br />
ili Jan [vankmajer ipak je Jiûi Trnka najve}i majstor ovog<br />
`anra. 29 On je svoju umjetni~ku karijeru zapo~eo kao redatelj<br />
u lutkarskom kazali{tu i, mada {kolovan slikar i crta~,<br />
ostao je vjeran lutkama i kasnije kad je bio voditelj dr`avnog<br />
studija za animirani film. Svoju ljubav prema lutkama i prednosti<br />
tog `anra nad klasi~nim crtanim filmom objasnit }e ri-
Change language