You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
POLEMIKE/ISPRAVCI<br />
Jo{ko Maru{i}<br />
Dvojbe i zablude —<br />
uz tekst Midhata Ajanovi}a o<br />
Zagreba~koj {koli crtanog filma<br />
Hrvatski filmski ljetopis, 23/<strong>2000</strong>., str. 142-159<br />
U Hrvatskom filmskom ljetopisu br. 23./<strong>2000</strong>. izi{ao je tekst<br />
Midhada Ajanovi}a: Mali ~ovjek na razme|u svjetova. Rije~<br />
se o vrlo serioznom i ambicioznom, povijesno-stru~nom naporu<br />
ponovne, uvijek dobrodo{le sinteze fenomena Zagreba~ke<br />
{kole animiranoga filma. Kako i ja sam predajem studentima<br />
na Odsjeku za animirani film ~ak tri teorijsko-stru~na<br />
predmeta (Povijest zagreba~ke {kole animacije, Povijest<br />
animiranoga filma i Tehnologija animiranoga filma), a budu-<br />
}i da tekst sadr`i niz faktografskih neto~nosti, mislim da se<br />
moj prijatelj Midhad, kao i va{e cijenjeno ~itateljstvo ne}e<br />
ljutiti zbog ovih nekoliko primjedbi.<br />
Naime, dr`im da svaki tekst u Ljetopisu valja uzimati kao<br />
svojevrsno enciklopedijsko {tivo, pa treba u~initi sve, kako<br />
bi oni koji }e posezati za tim dragocjenim tekstovima, bili li-<br />
{eni dvojbi i neto~nosti.<br />
Sam tekst ocjenjujem odli~nim. Autor se potrudio dati vrlo<br />
konciznu genezu, a i dru{tveni kontekst nastanka ovog dragocjenog<br />
fenomena iz povijesti na{e kulture. Dakako, logi~no<br />
je da se s nekim stavovima ne sla`em, no nakana moga<br />
javljanja nije polemika, ve} dobronamjerno ispravljanje o~itih<br />
previda i pogre{nih faktografskih podataka.<br />
1. Autor teksta tvrdi da je film Johna Weldona Specijalna dostava,<br />
1979. godine po op}em mi{ljenju nepravedno dobio<br />
nagradu Oskar i da je to tek jedan »nekonvencionalni cartoon«.<br />
Na `alost, uza svu na{u ljubav prema na{emu najboljem animiranom<br />
filmu Satiemania — ova tvrdnja je potpuno pogre{na.<br />
Film Johna Weldona vrhunac je artisti~kih napora<br />
koji su u~injeni sedamdesetih godina u National film Boardu<br />
of Canada da se taj medij u komercijalnom smislu oplemeni<br />
novim umjetni~kim iskustvima i tako podigne op}a razina<br />
percepcije animacije u novih generacija TV-gledateljstva,<br />
i trajno ohrabre umjetnici da dadu svoj prinos u spajanju<br />
tr`i{nog i umjetni~kog, u jedinstvenu komunikaciju sve<br />
ve}e rafiniranosti, raznovrsnosti i ukusa. Rezultat je to specifi~ne<br />
klime u politi~kom `ivotu Kanade toga doba, i napora<br />
genijalnog producenta Dereka Lamba.<br />
Film Johna Weldona ohrabrio je bezbrojne, do tada anonimne<br />
crta~e doista nekonvencionalnoga stila, da prihvate animaciju<br />
kao idealan `anr, a mediju animacije otvorio je nove,<br />
nezamislive prostore. Usudio bih se re}i da je rezultat tih napora<br />
i fenomen animacije na Channelu 4, o ~emu, kakve li<br />
koincidencije, pi{ete u istome broju Ljetopisa. John Weldon<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
je dio neponovljive generacije Caroline Leaf, Ishu Patela, Co<br />
Hodemana i ostalih.<br />
Postoji kod autora tipi~na mistifikacija kad je nagrada Oskar<br />
u pitanju. Naime, u podnaslovu te najpresti`nije nagrade u<br />
podru~ju filma pi{e: Nagrada se dodjeljuje pojedincima i institucijama<br />
za bitan doprinos u razvoju filmske industrije.<br />
Nigdje se, dakle, ne spominje »umjetnost«. Oskar, naravno,<br />
nije protiv umjetnosti, ali ne honorira isklju~ivo artisti~ke<br />
napore bez bitnog odjeka u oplemenjivanju i razvoju filmskog<br />
tr`i{ta. Na `alost, mnogi u Europi to ne razumiju pa se<br />
uzaludno i{~u|avaju ameri~koj supremaciji u filmu.<br />
U kontekstu izre~enoga, film Specijalna dostava jedan je od<br />
najzna~ajnijih animiranih filmova u svijetu s kraja sedamdesetih.<br />
To {to ga je Satiemania »pobijedila« na mnogim festivalima<br />
specijaliziranim za eteri~ne i artisti~ke filmove —<br />
nema veze s razgovorom o nagradi Oskar.<br />
2. Autor se s pravom trudi objasniti fenomen nastanka Zagreba~ke<br />
{kole. Ali, u traganjima za razlozima, suvi{e se povodi<br />
autoritetima Giannalberta Bendazzija i Ranka Muniti-<br />
}a. Autor s pravom ka`e da je vrijeme Zagreba~ke {kole nepovratno<br />
pro{lo, ali isto tako je nepovratno pro{lo i vrijeme<br />
njenih suvremenika koji su o njoj pisali! Na fenomen [kole<br />
valja pogledati i iz perspektive dana{njeg vremena kako bi<br />
nam neke stvari bile jasnije. Autor to~no sluti da oskudna<br />
me|uratna povijest animacije u ovim krajevima nema mnogo<br />
veze s nevjerojatnim razvojem animacije u Zagrebu {ezdesetih<br />
godina. Ali, nedovoljno nam obja{njava da nije istina<br />
kako je [kola »pala s neba«. U tom smislu spominje tek<br />
stripove Andrije Maurovi}a i bra}e Neugebauer, ali to je svakako<br />
nedostatno. Ni Bendazzi, a pogotovo Muniti} nisu marili<br />
za {iri kulturolo{ki kontekst koji je iznjedrio [kolu. Mogao<br />
bih o tome napisati knjigu, ali re}i }u samo ovo: za razumijevanje<br />
nastanka [kole, osim genijalnih strip-crta~a,<br />
va`no je prou~iti i fenomene hrvatskog ekspresionizma u slikarstvu,<br />
hrvatske novelistike u knji`evnosti, fenomen grupe<br />
Zemlja, kao i fenomen Exata 51.<br />
3. Hvale vrijedno je da autor kona~no progovara i o nekim<br />
ideolo{kim aspektima u vremenu nastanka i propadanja<br />
[kole. ^estitam mu {to hrabro i to~no detektira politi~ki<br />
oportunizam njezinih najva`nijih autora. Ali, ba{ o razlozima<br />
propasti [kole, ostaje jednozna~an. Naime, upravo su<br />
ideolo{ki razlozi i klju~ni za njezinu propast.<br />
27
Change language