You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 143 do 157 Paulus, I.: Alfi Kabiljo...<br />
no gitara i violine), u sceni u kojoj se Strahinja i An|a na konju<br />
vra}aju ku}i (sada je ponovno izvodi okarina) te u odjavnici.<br />
Kao {to je u svim filmovima koje smo do sada analizirali<br />
(Ku`i{ stari moj, Selja~ka buna) uz glavnu postojala i sporedna<br />
tema, tako se, sada ve} po skladateljskoj inerciji, i u filmu<br />
Banovi} Strahinja pojavljuje jedna sporedna, manje va`na,<br />
ali ipak uo~ljiva tema. To je tema koju Kabiljo naziva »lament«<br />
— dakle, opet se radi o nekoj vrsti tu`aljke. Ona se<br />
pojavljuje u scenama pokolja, bez obzira da li se radi o pokolju<br />
stanovnika Strahinjinog dvorca ili o pokolju Turaka. U<br />
dvije scene (Turci napadaju Strahinjin grad; Turci odlaze<br />
ostavljaju}i za sobom smrt) tu temu izvode mu{ki glasovi neutralnim<br />
slogom i to u vrlo dubokom registru. Zbog dubine<br />
registra i boje mu{kih glasova melodija malog opsega (heksakord)<br />
doista zvu~i zastra{uju}e, premda je skladatelj ne izvla~i<br />
iz konteksta tonaliteta (mol).<br />
U tre}oj je sceni situacija obrnuta: sada su pobijeni svi Turci<br />
(osim Alije i An|e koji su pobjegli) a Strahinja i njegova dva<br />
pre`ivjela roba slave tu`nu pobjedu. U ovom slu~aju tema je<br />
ista, ali se uklapa u orijentalni ugo|aj na kojemu je skladatelj<br />
inzistirao u prethodnim scenama u turskom logoru. To<br />
zna~i da melodiju ne izvode mu{ki glasovi (koji, osim mra~nog<br />
i zastra{uju}eg ugo|aja, u sebi nose i element srednjevjekovnog<br />
crkvenog obreda) nego bas flauta i viella uz pratnju<br />
darabuke i gitare. Orijentalna instrumentacija dovodi temu<br />
u polo`aj gdje se njena prepoznatljivost gotovo gubi — ona<br />
Primjer 8: Banovi} Strahinja, lament<br />
postaje dijelom »orijentalne« glazbe (prilago|avanje teme razli~itim<br />
stilskim odrednicama), a tek pa`ljivim slu{anjem otkrivamo<br />
da smo je ~uli (bez ikakvih melodijskih, no s va`nim<br />
instrumentalnim izmjenama) mnogo ranije, vezanu uz drugo<br />
mjesto i druge likove, ali uz gotovo istu situaciju.<br />
Bezosje}ajna »orijentalna« glazba<br />
Od prve scene, u kojoj vidimo Alijinu odmetni~ku vojsku i<br />
~ujemo »egzoti~no« pjevu{enje jednog od Alijinih vojnika<br />
(koje se doimlje poput mrmljane, prigu{ene molitve) glazba<br />
»orijentalnog« ugo|aja dobiva va`no mjesto u filmskoj partituri.<br />
Premda bismo zbog uvjerljivog autenti~nog zvuka<br />
(postignutog ve} spomenutim izvornim isto~nja~kim instrumentima<br />
i zanimljivim kretanjem melodijskih obrazaca unutar<br />
isto~nja~kih ljestvica) mogli pomisliti da ovu glazbu jednostavno<br />
nije mogao napisati skladatelj mjuzikla, Alfi Kabiljo,<br />
~injenica ostaje da je svaka nota ove glazbene »vrste« zapisana<br />
u partituri i izvedena zahvaljuju}i vrsnim zagreba~kim<br />
glazbenicima (sastav »Universitas Studiorum Zagrebiensis«)<br />
koji su na zvu~noj vrpci odli~no »odglumili« turske<br />
izvo|a~e narodne glazbe.<br />
150<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Nagla{ena autenti~nost navodi nas na pitanje: kojim se glazbenim<br />
elementima skladatelj slu`io kada je uspio napisati<br />
ovako uvjerljivu »tursku« glazbu Osim nekoliko puta istaknutog<br />
tradicionalnog instrumentalnog sastava, treba, u odgovoru<br />
na ovo pitanje, ista}i ritmi~ku nestalnost, inzistiranje<br />
na dvjema uzastopnim pove}anim sekundama (odnosno pove}anoj<br />
sekundi i maloj terci) koje su o~ito sastavni dio jednog<br />
ljestvi~nog niza te dosta improvizacijskih momenata.<br />
Kao jo{ jednu karakteristiku orijentalne glazbe mo`emo navesti<br />
i brojne ukrase: gdje god je to mogu}e, posebice u trenucima<br />
kada melodiju izvodi flauta, melodija je ukra{ena<br />
kru`nim pomacima sitnih notnih vrijednosti.<br />
Na jednom je mjestu u partituri Alfi Kabiljo kao bilje{ku uz<br />
»orijentalni« ugo|aj stavio: »ha{i{ atmosfera«. Atmosfera<br />
koju stvara »turska« glazba je doista takva (a takva i mora<br />
biti, jer svi ~lanovi turske vojske ~eznu za ha{i{em kojeg im<br />
Alija daje u rijetkim prilikama) i ona }e u jednom trenutku<br />
preplaviti film, jer se ve}i dio radnje odvija u turskom logoru<br />
gdje je zarobljena Strahinjina An|a.<br />
Stvaranje »ha{i{ glazbe« zahtijeva veliko majstorstvo od skladatelja<br />
koji je obrazovan na zasadama zapadne glazbe. I gledateljima<br />
»zapadnja~kog« uha i obrazovanja »orijentalni«<br />
odlomci ~ine se poput konstanti koje je te{ko razlikovati i<br />
koje su me|usobno jednake. Premda, zapravo, nisu: svaki je<br />
broj, a ima ih mnogo, skladan iz po~etka i pun je melodijskih,<br />
»harmonijskih« i ritmi~kih »finesa«. Zbog dojma unificiranosti<br />
zvuka — »zapadni« gledatelj »orijentalnu« glazbu<br />
shva}a kao ne{to op}e, razumijevaju}i u njoj jedino njezinu<br />
egzoti~nost — stvoren je dojam da se glazba uop}e ne obazire<br />
na ono {to se u filmu zbiva, naro~ito ne na prestra{ne<br />
scene nabijanja na kolac.<br />
Prvotni je dojam da glazba tolike autenti~nosti mo`e biti<br />
samo dio prizora i da se ne mo`e pona{ati poput funkcionalne<br />
filmske glazbe. No tome se dojmu suprotstavlja upravo<br />
stati~nost »turske« glazbe (tako je barem, mi do`ivljavamo),<br />
njezino neprekidno kru`enje unutar zadanih okvira (ljestvica,<br />
ritma, melodijskog kretanja — uostalom, tko ka`e da<br />
Turci ne do`ivljavaju na{u glazbu jednako jednoli~nom i stati~nom)<br />
i ~injenica da se glazba (prema na{em shva}anju)<br />
ne obazire na zbivanja na ekranu. Upravo je to, naime, ~ini<br />
iznimno bezosje}ajnom i upravo takvo (»zapadnja~ko«)<br />
shva}anje »turske« glazbe prikazuje sve Turke, a posebno njihovog<br />
vo|u Aliju kao iznimno okrutne ljude. 10<br />
S druge strane, tuma~enje do`ivljavanja »turske« glazbe ostaje<br />
relativno i ovisi prvenstveno o tome kojoj kulturi — isto~noj<br />
ili zapadnoj — gledatelj pripada. Tako|er, budu}i da se<br />
u jednom trenutku (kada grupa Turaka vu~e Abdulaha da ga<br />
nabiju na kolac) u sceni na kratko vide turski svira~i i njihovi<br />
instrumenti, mo`emo pretpostaviti da je sva glazba u Alijinom<br />
logoru prizorna. No mjesta na kojima se »turska«<br />
glazba pojavljuje daju joj povremenu funkcionalnu filmsku<br />
ulogu koju ina~e ima popratna glazba. Na primjer, kada<br />
An|a u poku{aju bijega upla{eno vrisne jer je ugledala Aliju,<br />
»orijentalna« glazba }e najaviti njegovu pojavu jo{ trenutak<br />
prije nego ga je kamera prikazala. Tako|er, glazba koja je navodno<br />
prizorna, jer je sti{ana pa pretpostavljamo da dopire<br />
izvana (svira~i pred {atorom prate Abdulahovo nabijanje na
Change language