You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 158 do 162 Paulus, I.: Lud za glazbom<br />
hwina. Tako da sam jo{ od malena imao {iroki dijapazon u<br />
glazbi.<br />
ima, ali mislim da je Kralj je gol najzaokru`enije djelo i u<br />
dramatur{kom i u glazbenom smislu.<br />
Put mjuzikla<br />
— Poznajemo Vas ponajvi{e po mjuziklima. Kako je do{lo do<br />
toga da ste po~eli pisati mjuzikle Najmla|a generacija me<br />
poznaje po mjuziklima, me|utim stariji me svi poznaju po<br />
hitovima i {lagerima. Nekad sam imao velike hitove s Terezom<br />
Kesovijom, Vice Vukovom, Ki}om Slabincem — da ih<br />
sad ne imenujem. Ali, mjuzikle sam uvijek `elio pisati. Imao<br />
sam sre}u — kada sam bio u Londonu, bio sam prisutan u<br />
prvim danima rocka. I ~ak sam snimao rock muziku, kao jedan<br />
od prvih {ezdesetih godina u Jugoslaviji. No to je o~ito<br />
bila vrlo jednostavna muzika koja me nije previ{e odu{evila,<br />
ali sam se oku{ao i u tome. Ali, u Londonu sam imao priliku<br />
da, osim sjajnih simfonijskih orkestara, slu{am i gledam<br />
neke mjuzikle. To me je, jasno, o~aralo. Po~eo sam tra`iti libretiste,<br />
poku{avao sam s mnogima... Imao sam sre}u da<br />
upoznam Milana Grgi}a. [ezdeset i devete godine napisali<br />
smo svoj prvi mjuzikl, Veliku trku. I tako je zapravo po~eo<br />
taj put mjuzikla. Zajedno smo napravili dosta mjuzikla. Na<br />
`alost, on je umro i onda sam dalje nastavio s Dragom Britvi}em,<br />
Hrvojem Hitrecom... I, evo, imam jo{ nekoliko novih<br />
projekata.<br />
— Koji su to<br />
Pa sad, momentalno se u kazali{tu Tre{nja radi jedan vrlo zanimljiv<br />
mjuzikl, Andersenove pri~e. To je zapravo segment iz<br />
Andersenova `ivota u koji je uba~eno pet pri~a, sve u vrlo<br />
kratkom trajanju, a svaka u drugoj kazali{noj tehnici. To je<br />
vrlo zahtjevan mjuzikl koji }e u re`iji Richarda Simonellija<br />
sigurno posti}i veliki uspjeh.<br />
A drugi mjuzikl je mjuzikl za kazali{te Komedija koji radim<br />
s Ladom Ka{telan, sjajnom mladom knji`evnicom. Radni naslov<br />
je Krapci. Radi se o mojoj staroj ideji koja se rodila negdje<br />
nakon premijere mjuzkla Kralj je gol kojeg sam radio s<br />
Grgi}em, a za kojeg smatram da mi je najbolji mjuzikl. Taj<br />
novi mjuzikl zove se Krapci a govori o otkri}u krapinskih<br />
praljudi. Mislim da }e biti vrlo interesantno — unutra ima i<br />
Freuda i Krambergera i tako. Ne bih htio puno otkriti, ali<br />
mislim da }e biti jako zanimljivo.<br />
— Spomenuli ste mjuzikl Kralj je gol kao svoj najuspjeliji<br />
mjuzikl. Koje biste mjuzikle jo{ izdvojili iz svog bogatog<br />
opusa<br />
Te{ko je, znate, odgovoriti na to pitanje. Kao da me pitate<br />
koje od svoje djece najvi{e volim. Recimo, Car Franjo Josip<br />
— tu ima sjajnih brojeva — to je bio vrlo uspje{an mjuzikl.<br />
Onda, Tko pjeva zlo ne misli s Dragom Britvi}em je postao<br />
neka vrsta kult-mjuzikla u Zagrebu. Na `alost ne igra previ-<br />
{e zbog nekih kazali{nih razloga. Ali, o~ito je da smo tu pogodili<br />
zagreba~ku crtu: ljudi se ne mi~u poslije predstave, ne<br />
daju se van iz kazali{ta, i to je sjajan osje}aj.<br />
Tako|er je vrlo interesantan mjuzikl Crveni otok, koji je ra-<br />
|en prema istoimenom djelu sovjetskog pisca Prugakova. To<br />
smo radili zajedno — Van~a Kljakovi} je re`irao i napisao<br />
adaptaciju, a Milan Grgi} je napisao tekstove. Pa onda, Ivan<br />
od leptira — jedna kombinacija s fantazijom; pa sam sa Ku-<br />
{anom radio jedan mjuzikl, Vjen~ani list... Tako, dosta toga<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Filmska glazba: po~eci, usporedba s mjuziklom<br />
— Poslije mjuzikla po~eli ste se baviti filmskom glazbom...<br />
Bio sam uvijek filmoman. Uvijek sam volio i}i u kino i slu-<br />
{ati glazbu, i htio sam raditi film. No na film je zapravo<br />
stra{no te{ko do}i, bilo to u jednoj maloj zemlji, bilo u velikoj<br />
zemlji, pogotovo u onda{nje vrijeme. U Hrvatskoj nikad<br />
nije bila velika produkcija: ~etiri-pet filma godi{nje — to<br />
nije ni{ta. Imao sam sre}u da me moj prijatelj Branko Gavrin<br />
upoznao s direktorom FAS filma. To je bilo poduze}e koje je<br />
davalo priliku mladim sineastima i uop}e mladim ljudima<br />
koji su se `eljeli baviti filmom. Tako me on spojio s mladim<br />
re`iserom Zafranovi}em. Bilo je to negdje sedamdeset prve<br />
godine ili krajem sedamdesete. S njim sam napravio tri kratka<br />
igrana filma. I bio je to lijep posao. Mislim, filmovi su vizualno<br />
bili fenomenalni. Zvali su se: Prvo pijanstvo, Ave Marija<br />
i Valcer — moj prvi ples.<br />
Za potrebe Zafranovi}evih filmova upotrijebio sam vrlo bizaran<br />
sastav. To je u Jadran filmu onda dirigirao Mladen Ba-<br />
{i}, tada ravnatelj Hrvatskog Narodnog Kazali{ta. Svi su,<br />
uklju~iv{i i mene, bili fascinirani tim kombinacijama boja.<br />
Na `alost. u filmskoj muzici se u ovakvim skromnim mogu}-<br />
nostima mora snalaziti i dobro poznavati orkestraciju, te s<br />
malo instrumenata napraviti veliki zvuk i u~ini mala ~uda,<br />
ako se tako mo`e re}i.<br />
— Kada ste po~eli pisati filmsku glazbu, vjerojatno ste osjetili<br />
razliku izme|u glazbe za mjuzikle i filmske glazbe. Da li<br />
biste mogli navesti neke<br />
Velike su to razlike. Prvo, mjuzikl se pi{e za `ivi orkestar i<br />
svaki put je izvedba prakti~ki druga~ija. Film se pi{e samo jedanput.<br />
Osim toga, u filmskoj glazbi ima oko pedeset, a<br />
mo`da i sedamdeset posto muzike koju mo`ete poslije baciti.<br />
To ne bi smjelo biti tako, ali se de{ava da muzika ili ne{to<br />
prati ili... ne mo`ete sve izvu}i tako da je mo`ete samostalno<br />
izvoditi. Tako|er, to ovisi o re`iseru. Neki redatelji ne}e<br />
da muzika bude dominantna i uop}e da glazba bude samosvojna...<br />
od filma do filma je sve druga~ije. A u mjuziklu uvijek<br />
znate da imate jednu ~vrstu dramaturgiju — to je najbitnija<br />
stvar — i prakti~ki tu ne smije biti niti jedne slabe to~ke.<br />
U filmu mo`e biti mnogo slabih to~aka — njih prekrije<br />
dobra slika i... — makar ja ne mislim da sam stavio bilo kakvu<br />
slabu to~ku. Kod svakog malog broja sam se uvijek trudio<br />
da bude dobar.<br />
Filmska glazba za Hollywood i za druge strane<br />
filmove<br />
— ^ula sam da ste pisali filmsku glazbu i u Americi. Kako je<br />
do toga do{lo<br />
Ja sam si, naravno, to jako `elio, a ovdje sam imao priliku<br />
raditi sa simfonijskim orkestrom pa sam se osje}ao sposobnim<br />
da bilo gdje u svijetu mogu pisati glazbu. @elio sam jednog<br />
dana do}i do Hollywooda. Bio sam, sedamdeset devete,<br />
pozvan od ameri~ke vlade da, kao istaknuti skladatelj mjuzikla,<br />
posjetim Ameriku. I tamo sam upoznao neke agente —<br />
a bio sam i u Hollywoodu — i dao sam im svoju kasetu moje<br />
filmske muzike. Oni su bili o~arani i rekli su: »Joj, pa dajte<br />
159
Change language