You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
FILMSKA GLAZBA<br />
Irena Paulus<br />
»Lud« za glazbom<br />
Razgovor sa skladateljem Alfijem Kabiljom<br />
Skladateljski po~eci<br />
— Gospodine Kabiljo, kako ste se po~eli baviti glazbom<br />
Ro|en sam 22. XII. 1935. u Zagrebu. I{ao sam u osnovnu<br />
{kolu na Kaptol, poznatu {kolu u koju su i{li Krle`a i Cesarec<br />
— upravo slavimo ovih dana »stosedamdesetu« godi{njicu<br />
{kole. Me|utim, odmah sam se paralelno upisao u privatnu<br />
glazbenu {kolu Rudolfa i Margite Matz. Od njih sam dobio<br />
fantasti~no muzi~ko obrazovanje, ne samo {turo i najosnovnije<br />
nego i vrlo {iroko. Mislim, mo`da dobrim dijelom<br />
njima zahvaljujem {to sam postao profesionalni glazbenik.<br />
— Da li su Vas roditelji upisali u glazbenu {kolu ili ste sami<br />
po`eljeli svirati<br />
Potaklo je od roditelja. Moji roditelji su bili vrlo dobri prijatelji<br />
s Rudolfom i Margitom Matz, ali ja sam ve} kao mali<br />
pokazivao interes za glazbu — oduvijek sam je volio slu{ati.<br />
I tako... kako su moji imali dosta prijatelja glazbenika, kod<br />
nas su se u ku}i ~ak odr`avali koncerti — svirali su Janigro,<br />
Pinkava... Imao sam kao dijete priliku u `ivo, u na{oj dnevnoj<br />
sobi, slu{ati sjajne, zapravo najbolje zagreba~ke glazbenike.<br />
Tako, jo{ u mladosti sam se zaljubio u glazbu i ostao sam<br />
joj vjeran.<br />
— Zavr{ili ste studij arhitekture. Kako to da niste studirali na<br />
Muzi~koj akademiji<br />
Bilo je ovako. Ja sam stvarno bio fanatik ozbiljne glazbe. No<br />
negdje u {estom razredu gimnazije, jedan profesor — ne}u<br />
ga imenovati — je bio stra{no ljubomoran na mene, jer sam<br />
puno vi{e znao o modernoj muzici od njega.<br />
Tu moram re}i jednu fantasti~nu stvar. Moji roditelji su imali<br />
fenomenalnu diskoteku. I ja sam ve} kao klinac slu{ao Posve}enje<br />
prolje}a — imali su sve balete Stravinskog, imali su<br />
masu Wagnerovih djela, opera, Ravela Debussyja... — tako<br />
da sam ve} s deset, jedanaest, dvanaest godina bio stvarno<br />
upoznat sa suvremenom glazbom — u onda{nje vrijeme to<br />
je bila vrlo suvremena glazba, premda je bila daleko od Biennala.<br />
Onda — mene su zanimale partiture. Postojala je mogu}nost<br />
da se partiture nabave preko Francuskog instituta. I tako mi<br />
je mama nabavila Ravelove partiture, a ja sam kao klinac bio<br />
fasciniran Slikama s izlo`be Musorgskog ali u Ravelovoj<br />
obradi. Zapravo, ne — najprije sam slu{ao Stokowskijevu<br />
verziju. Imao sam staru gramofonsku plo~u Stokowskog i to<br />
sam slu{ao kao lud. Normalno, ~im su se mogle kupiti ruske<br />
note ~etrdeset pete godine, ja sam ih odmah kupio, tako da<br />
sam mogao pratiti orkestraciju Stokowskog i klavirski izva-<br />
158<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
dak. Mislim da je to bilo moje mo`da najbolje u~enje orkestracije<br />
koje mi je poslije dobro do{lo. Moram se pohvaliti<br />
da sam sâm orkestrirao Slike s izlo`be za guda~e, za Zagreba~ke<br />
soliste, {to je bilo sjajno primljeno.<br />
Uglavnom, da sad ne duljim — taj profesor je bio stra{no ljubomoran<br />
na mene, jer sam mnogo toga »ku`io«, a pratio<br />
sam sve, ~ak i {to se zbivalo u Darmstadtu. I on je mene bio<br />
maknuo i dao me nekim drugim profesorima. Tada se u<br />
meni jednostavno ne{to prelomilo i ja sam iz ozbiljne muzike<br />
oti{ao u zabavnu muziku. A kada je trebalo studirati... Ve-<br />
}ina mojih de~ki je i{la na arhitekturu, meni su arhitekti jako<br />
imponirali, a na akademiji sam se bojao Dev~i}a za kojeg su<br />
svi rekli da je grozan, za {to sad mislim da je gre{ka... I evo,<br />
ja sam se u jednom momentu odlu~io za arhitekturu, diplomirao<br />
sam arhitekturu ali nikad se nisam bavio arhitekturom.<br />
Paralelno sam se bavio glazbom. Puno sam slu{ao, puno sam<br />
kupovao partiture, a imao sam sre}u da, kad ne{to napi{em,<br />
da mi se to odmah sve izvede.<br />
Onda sam, kasnije, neko vrijeme `ivio u Parizu. Tamo sam<br />
radio na nekoliko kompozicija s Roger Samynom. On je poznati<br />
aran`er koji je radio za mnoge francuske pjeva~e, koji<br />
je bio tip sli~an meni — ne{to malo ozbiljne, ne{to malo zabavne<br />
glazbe i koji je znao sve.<br />
A najvi{e sam zapravo nau~io u praksi. I stalno u~im. Puno<br />
sam nau~io kada sam bio u Var{avi gdje sam nakupovao ~itav<br />
jedan kofer partitura i poljske glazbe. To mi je poslije<br />
jako koristilo.<br />
— I {to je bilo dalje, poslije Pariza<br />
Neko sam vrijeme radio u Parizu i relativno sam se dobro<br />
probio — i kao aran`er i kao kompozitor, a snimio sam i dosta<br />
plo~a. Me|utim, nastao je {tajk studentskih muzi~ara i ja<br />
sam prakti~ki ostao bez posla. Onda sam se vratio u Zagreb<br />
i tada su svi pjeva~i zabavne glazbe htjeli sa mnom sura|ivati.<br />
Jer ja sam, onih sedamdesetih godina, unio neke novitete.<br />
Mislim da nije bilo nikog u Jugoslaviji tko je radio s toliko<br />
razli~itih pjeva~a. Evo, tako sam se ubacio u zabavnu<br />
glazbu.<br />
To je bilo vrijeme kada se sve radilo sa `ivim orkestrom, {to<br />
mi je kasnije, jasno, koristilo u filmskoj glazbi i mjuziklima.<br />
Zapravo, uvijek sam `elio skladati za filmove i mjuzikle. To<br />
mi je od malena bio ideal, makar sam u ku}i svirao klasi~nu<br />
glazbu. Moja mama je imala razli~ite note, pa sam si znao<br />
svirati sva{ta, od Skrjabina do Fatswallera i Georgea Gers-
Change language