You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 143 do 157 Paulus, I.: Alfi Kabiljo...<br />
oslanjanje na crkvenu glazbu dodali su svjetovnom koralu<br />
malo konzervativizma, {to je svakako o~ekivana karakteristika<br />
u prikazu banskih dvora.<br />
Kabiljo je renesansni duh glazbenih odlomaka dobivao kroz<br />
nekoliko tipi~nosti: uporabom jednostavne ritmike — `ivahne<br />
ali jednostavne ritmove koristio je za svjetovne melodije<br />
plesnog karaktera dok je za »ozbiljniju« glazbu, posebice crkvenu,<br />
koristio najosnovnije notne vrijednosti. »Renesansnost«<br />
je postizao i tonalitetom: uporabom prirodnog mola<br />
i isticanjem sedmog stupnja u njemu, kao i dursko-molskim<br />
kolebanjem te uporabom dura kao banalnog, svjetovnog, lakrdija{kog<br />
tonaliteta. U melodijama koje su uglavnom malog<br />
opsega osje}a se nama bliska tonalitetna funkcionalnost, ali<br />
skladatelj ~esto upotrebljava sporedne stupnjeve dok neke<br />
stupnjeve namjerno izbjegava kako bi stvorio osje}aj starosti.<br />
Me|utim, svi navedeni glazbeni momenti samo u da{cima<br />
doprinose renesansnim karakteristikama glazbe. Njezina<br />
je najve}a »renesansnost« u instrumentaciji (Kabiljo je imao<br />
sre}e da mu se pri ruci na{ao ansambl za staru glazbu »Universitas<br />
Studiorum Zagrebiensis«), dakle u upotrebi instrumenata<br />
kao {to su block flauta, viola da gamba, lutnja,<br />
drombulja, {umski rog itd.<br />
Premda nas povijest glazbe u~i da je {esnaesto stolje}e sve<br />
vi{e okrenuto svjetovnoj glazbi (upotreba instrumenata, ~e-<br />
{}e zapisivanje svjetovnih melodija, glazba gubi modalan i<br />
poprima tonalitetan karakter), utjecaj crkve u to je vrijeme<br />
jo{ uvijek bio vrlo jak. Skladatelj je to znao, pa je za nekoliko<br />
scena napisao glazbu koja po mnogim karakteristikama<br />
odgovara duhovnoj glazbi srednjeg vijeka (u srednjem je vijeku<br />
crkva bila na vrhuncu svoje mo}i, pa se utjecaj crkvenih<br />
melodija iz tog razdoblja jo{ dugo osje}ao ~ak i u svjetovnoj<br />
glazbi). Tako se na po~etku filma, uz govorenu molitvu seljanki<br />
negdje u pozadini ~uje glazba izvedena na portativu,<br />
malim prenosnim orguljama tipi~nim za srednji vijek. Tako-<br />
|er se duhovna glazba pojavljuje u sceni pogubljenja Matije<br />
Gupca, koje je izvedeno pred budnim o~ima crkvenih vlasti.<br />
To su psalam »Deus stetit in sinagoga deorum« te lauda »Vos<br />
avtem sicut homines moriemunt« koje prizorno izvodi dje~ji<br />
zbor (osnovne {kole »Nikola Demonja«). Njihov je jednoglasan<br />
duhovni pjev malog opsega, a i ~esto mu se mijenja<br />
mjera radi do~aravanja ugo|aja glazbe koja se nekada pisala<br />
bez mjere i taktnih crta. Autenti~nost je gotovo stvarna, a<br />
ideja da scenu pogubljenja ne prati veliki orkestar nego da<br />
ona ostaje u asketskim okvirima duhovnog dje~jeg pjevanja<br />
(nevinost je prisutna na svim razinama!) svakako je vrlo zanimljiva.<br />
Glazbeno »sva{tarenje« na sajmu<br />
Do sada smo uredno pobrojali i razvrstali nekoliko podvrsta<br />
glazbe 16. stolje}a. No u stvarnosti su se te »glazbe« ~esto<br />
mije{ale, a njihova svjetovnost i duhovnost samo su bile sastavni<br />
dio obi~nog `ivota malih ljudi. Zbog toga je niz glazbenih<br />
brojeva za scenu na trgovi{tu doista prikaz `ivota renesansne<br />
glazbe vrlo blizak realnosti. Sajam, kome{anje ljudi,<br />
cjenkanje, vika, vojnici i seljaci u zajedni~kom stani{tu<br />
odli~no su opisani »mije{anjem« razli~itih glazbi za monta`nim<br />
stolom. A u nizu su se na{li zvukovi drombulja i »komadi}i«<br />
svirke gajdi, nekoliko starih renesansnih plesova izvedenih<br />
na razli~itim instrumentima, jedan saltarello (ples `ivahnog<br />
karaktera, izveden na block flauti uz pratnju bubnji-<br />
}a), i djeli} vojni~ke pjesme »Haj haj huja haj«. Sve to stvara<br />
dojam `ive glazbe sa sajma iz 16. stolje}a, a skladateljeva briga<br />
za svaki pojedeni broj, odnosno svaki pojedini djeli} jednog<br />
broja bitno doprinosi autenti~nosti zvukovnog i slikovnog<br />
ugo|aja.<br />
U glazbenom »sva{tarenju« mogu}e je prona}i jo{ nekoliko<br />
glazbenih vrsta koje nismo spomenuli, premda ih Kabiljo<br />
nije zaboravio navesti u filmu. Prije svega, to su djeli}i folklorne<br />
glazbe koji se prepoznaju kroz prizorne zvukove<br />
drombulja i gajdi. Premda film govori o seljacima, skladatelj<br />
se ne koristi ~esto folklornim asocijacijama. Razlog tomu je<br />
opreznost zbog vremena u kojem se radnja odvijala — u 16.<br />
stolje}u jo{ nije bilo pravih sakuplja~a narodne glazbe (osim,<br />
eventualno, putuju}ih glazbenika, trubadura) koji bi tu glazbu<br />
zapisali. Zapisivala se samo duhovna glazba, a u crkvene<br />
su zbornike rijetko ili nikada nisu ulazili narodni napjevi.<br />
Nema ih ~ak niti u znamenitim zbornicima crkvenih napjeva<br />
poput Cithare Octochordae 6 koju je Kabiljo prije skladanja<br />
glazbe za film Selja~ka buna pa`ljivo prou~io. S druge<br />
strane, budu}i su istra`iva~i prona{li podatak da je sâm Matija<br />
Gubec znao svirati citru, dobra je bila ideja da u film u|e<br />
barem nekoliko oprezno sti{anih improvizacija na gajdama<br />
(ili, ponekad, drombuljama) kako bi se dalo do znanja da je<br />
i u selja~koj vojski bilo glazbe i glazbenika.<br />
Vojna glazba je, me|utim, daleko vi{e do{la do izra`aja u<br />
obliku (Kabilju omiljenih) prizornih pjesama nego u obliku<br />
prizornog sviranja ili improviziranja na narodnim instrumentima.<br />
Selja~ka je vojska u filmu dobila nekoliko »puntarskih«<br />
pjesama koje su nosile zna~enje budnica. Uz spomenutu<br />
pjesmu »Novi svet se stvarja« na temu bune, u film je u{la<br />
jo{ jedna »Puntarska« pjesma u harmonizaciji Zlatka Grgo-<br />
{evi}a koju je Alfi Kabiljo vjerojatno prona{ao u nekoj zbirci<br />
pjesama. Vrlo je va`na i »Boge~ka« Pavla Markovca s kojom<br />
film i zavr{ava. Alfi Kabiljo je potpisao nekoliko pjesama<br />
namijenjenih ustima plemi}ke vojske: »Haj, haj, huja,<br />
haj«, »Joj, sneha joj« i »Kaj, kaj, pa kaj« ~ije je tekstove sastavio<br />
Jura Stubi~anec.<br />
Filmske teme: »pieta«, ljubavna tema i ostale<br />
Stilska raznolikost Alfija Kabilja u filmu Selja~ka buna nije,<br />
me|utim, bez upori{nih to~aka. Prvu takvu to~ku predstavlja<br />
tema bune, koja ipak nosi odre|eno lajtmotivi~ko zna~enje.<br />
Druga je upori{na to~ka tema koju Kabiljo u partituri<br />
naziva »pieta«. To je tema koja se pojavljuje u scenama gdje<br />
su seljaci potpuno bespomo}ni pred plemi}kim zlostavljanjem.<br />
Postavljena u srednje duboki registar i izvedena od instrumenata<br />
tamne boje (engleski rog ili viola), tema »pieta«<br />
dobiva tu`nu toplinu i dojam tihog pla~a zbog svih neda}a<br />
koje prate seljake. Naravno, tonalitet je prirodni mol, ~ime<br />
se potkrepljuje dojam »tuge«. Ta se tema prvi put pojavljuje<br />
uz Petrovog oca koji, pomiren sa sudbinom, skida odje}u po<br />
nare|enju plemi}a i opra{ta se sa seamnaestogodi{njim sinom.<br />
Drugi put tema se pojavljuje uz mrtvo tijelo Jure ^ekola<br />
u njegovom skromnom domu, gdje je postavljena u sredini<br />
glazbenog odlomka, »obrubljena« zvukom stati~nih clustera.<br />
Clusterski zvuk podupire prethodnu i slijede}u scenu<br />
147<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.
Change language