You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 51 do 75 Radi} D.: Filmovi Lordana Zafranovi}a<br />
robinju, pretvorila u crnog psa te oti{la u Had, no ako je taj<br />
pas zapravo kuja, tj. Hekuba, nije jasno {to bi ona trebala<br />
imati protiv Meyre i to nakon {to joj je prethodno pomogla).<br />
Pozitivnom do`ivljaju filma svakako ne pridonosi slaba{an<br />
nastup Ranka Zidari}a (usprkos relativne fotogeni~nosti<br />
filmskogluma~ku nedarovitost potvrdio je i kod @ivorada<br />
Tomi}a u Diplomi za smrt), koji stanje opakosti svog lika poku{ava<br />
do~arati ridikuloznim grimasama {to se doima kao<br />
nesvjesno samoparodiranje (kao i njegovi nevje{ti skokovi<br />
na glavu u more na po~etku i kraju filma). S druge strane,<br />
pouzdani beogradski gluma~ki trio Arneri} — @igon —<br />
@egarac, s vrhuncem u erotski izuzetno hrabrom nastupu<br />
uvijek slatke i neodoljive Nede Arneri} (glumica njezina renomea,<br />
koliko god poznata po erotskoj nesputanosti, zaista<br />
se trebala odva`iti na scene ra|ene u stilu mekih porni}a<br />
koje je, me|utim, Zafranovi} vrlo stati~no re`irao, a njegov<br />
brat Andrija jo{ stati~nije montirao), dobra ambijentacija s<br />
ve} karakteristi~nom zafranovi}evskom estetizacijom (uobi-<br />
~ajeno dobra fotografija Andrije Piv~evi}a i melankoli~na<br />
glazba Igora Savina), kao i dobrodo{la erotska provokativnost<br />
filmu }e kod sklonog gledatelja priskrbiti prolaznu pa<br />
mo`da ~ak i donekle korektnu ocjenu.<br />
Lacrimosa /Osveta je moja/ (1995.)<br />
Nakon odlaska iz Hrvatske i dovr{enja ambicioznog projekta<br />
Zalazak stolje}a u ^e{koj, Zafranovi} }e u istoj sredini, u<br />
produkciji ^e{ke televizije, Heureka filma i AB Barandova,<br />
snimiti svoj za sad posljednji dugometra`ni igrani film Lacrimosa<br />
(nazvan po skladbi ~e{kog kompozitora Antonina Rejcha<br />
koja je u filmu upotrijeebljena kao lajtmotiv), adaptaciju<br />
romana Otokara Chaloupke. Formula seks + nasilje zaogrnuta<br />
egzistencijalisti~ko-meditativnim pla{tom i ’metafizi~kim’<br />
natruhama primijenjena je i ovdje, no ambijent je<br />
posve razli~it.<br />
Umjesto `ivog (ili melankoli~no plavog) mediteranskog kolorita<br />
pred gledateljem se prostire bezli~no sivilo, tj. Zafranovi}eva<br />
vizura ’zlatnog’ Praga i njegove okolice. Film po~inje<br />
kao egzistencijalna drama, a njegov je junak sredovje~ni<br />
kazali{ni scenograf (Jioí Barto{ka) koji je karijeru izgradio u<br />
kompromisu s re`imom, {to je motiv koji se tek usput spominje,<br />
Zafranovi}u ovdje o~ito posve neva`an. Junak je imu-<br />
}an ~ovjek i `ivi s mladom k}erkom (Tereza Brodska) u rasko{noj,<br />
pa`ljivo dizajniranoj ku}i, a ima i ljubavnicu koja<br />
k}erki nije po volji. Junak je ina~e razveden i umoran od `ivota,<br />
sav nekako mlitav, i u tom se rezigniraju}em stanju<br />
prepu{ta tzv. dekadentnim porivima. Po~ne se provoditi u<br />
luksuznom bordelu, gdje se zbli`i s otmjenom prostitutkom<br />
Pad Italije (1981)<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
63
Change language