Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
STUDIJE I RASPRAVE<br />
UDK: 82-7:791.43-2(4-191.2)<br />
Midhat Ajanovi} Ajan<br />
Dobri vojnik [vejk u civilnom odijelu<br />
Pesimisti~ki humor i humoristi~ki pesimizam<br />
u srednjoeuropskom animiranom filmu<br />
Nekih mu je ~etrdesetak godina i radi sasvim obi~an posao.<br />
Ne zara|uje mnogo, ali ipak dovoljno da mo`e platiti najamninu,<br />
pojesti par kobasica zalivenih s ponekim pivom i poslije<br />
zaspati. To je sve {to `eli od `ivota, ali doga|aji u njegovoj<br />
okolini — ratovi, atentati, politi~ke zavjere, nacionalizam,<br />
revolucije, komunizam, socijalizam, stalne bune i uzbune<br />
— ne daju mu mira.<br />
On ne razumije turbulencije koje ga okru`uju, prezire promjene<br />
i nemir, gu`ve svake vrste. Njega se mo`e definirati<br />
jednom rije~ju — antirevolucionar. On je borac za obi~an `ivot,<br />
on je heroj svakodnevnice, on je pristalica prosjeka i<br />
normaliteta. Ono {to ga ~ini sretnim jest ponavljanje, monotonija<br />
i sve drugo {to je uvijek nalik na sebe.<br />
On ne `eli biti ni{ta drugo do prosje~an gra|anin i obi~ni<br />
poreski obveznik. Tradicije, obi~aji, navike i konvencije su<br />
svijet u kojem se on osje}a kod ku}e. On se ne zanima za politiku,<br />
njegova je jedina ambicija u `ivotu — `ivjeti. On je lik<br />
kakav obi~no zovemo »mali ~ovjek«.<br />
Pa ipak, i protiv svoje volje, on je postao heroj.<br />
Kad izvanjske okolnosti ugroze njegovu svakodnevicu on je<br />
prisiljen boriti se. Ali on nije pravi borac i njegova borba je<br />
druk~ija od onoga {to uobi~ajeno podrazumijevamo pod<br />
pojmom »borba«. Pod okupacijom, za vrijeme ratova ili revolucija<br />
njegov jedini zaklon i {tit specijalna je vrsta humora<br />
punog pesimizma, apsurda i nadrealizma. Njegov je pesimizam<br />
njegovo sredstvo otpora da se pokori politi~kim la`ima,<br />
vojni~kom idiotizmu i ideolo{kim maglama. Apsurdni prostor<br />
njegova humora uto~i{te je u koje se skriva od stvarnosti.<br />
Unato~ takvom svom »neherojskom herojstvu«, takav karakter<br />
postao je nacionalni junak. Dok se mnogi narodi ponose<br />
svojim ratnicima, osvaja~ima, pobjednicima, spasiteljima i<br />
vitezovima, jedan je mali, obi~ni ~ovjek po imenu [vejk postao<br />
najve}i od svih ~e{kih heroja. I ne samo ~e{kih. Takav<br />
heroj, to~nije pesimisti~ki antiheroj, jedno je od sredi{njih<br />
karaktera cjelokupne srednjoeuropske literature, usmene<br />
knji`evnosti, likovne umjetnosti, kazali{ta, filma i filmske<br />
animacije.<br />
Tradicija pesimisti~kog humora koja prije svega poti~e s podru~ja<br />
koje se tijekom dugoga perioda nazivalo carevina Austrija<br />
i kasnije Austro-Ugarska, odraz je stoljetne te`nje malih<br />
naroda za slobodom, ravnopravno{}u, prava na javnu<br />
uporabu svoga jezika i autonomiju u kulturi. ^ak i poslije<br />
propasti Austro-Ugarske nakon Prvoga svjetskog rata, srednjoeuropski<br />
pesimisti~ki humor ili humoristi~ni pesimizam<br />
ostao je vitalan i ~esto funkcionirao kao nezamjenjiv za~in<br />
mnogih formi umjetni~kog izra`avanja i va`nih djela stvorenih<br />
na tom podru~ju.<br />
U tom podru~ju koje zovemo Srednja Europa, {to je oznaka<br />
vi{e vezana uz kulturu nego uz zemljopis, djelovao je izme-<br />
|u 1950-ih i po~etka 1980-ih zna~ajan broj studija za animirani<br />
film. Mnogi uspjeli filmovi, neovisno o tome jesu li nastali<br />
u Pragu, Budimpe{ti ili Zagrebu, oslonjeni su upravo na<br />
tradiciju humora ~iji je glavni lik mali obi~an ~ovjek kojem<br />
je glavna zna~ajka pesimizam.<br />
Mali, {vejkovski karakter s ironi~nim osmijehom na licu, lik<br />
kojem je humor sredstvo pre`ivljavanja lajtmotiv je srednjoeuropskog<br />
animiranog filma, fenomena kojem filmska povijest<br />
jo{ uvijek nije poklonila odgovaraju}u pa`nju.<br />
Srednjoeuropski humor: autoironija i apsurd<br />
^est je slu~aj da se pojmovi Isto~na i Srednja Europa poistovje}uju,<br />
iako je rije~ o dva dijela Europe koji imaju zajedni~kih<br />
osobina, ali ni u kojem slu~aju nisu jedno te isto. U prvom<br />
slu~aju rije~ je ponajprije o politi~kom terminu koji datira<br />
od kraja 40-ih godina i odnosi se uglavnom na zemlje<br />
uklju~ene u biv{i Var{avski pakt, dok je Srednja Europa radije<br />
definirana svojim duhovnim i kulturnim sadr`ajem. U<br />
geografskom smislu to se podru~je ne mo`e zaokru`iti egzaktnim<br />
granicama, njega prije odre|uju zajedni~ke mentalne<br />
osobine i kulturno naslje|e stanovni{tva koje ga naseljava.<br />
Na karti bi se Srednja Europa mogla predstaviti sli~no vibriraju}oj<br />
mrlji u nekom animiranom filmu koja je neprestano<br />
u pokretu kroz tijek povijesti. Ipak srednjoeuropski prostor<br />
mo`e se pribli`no zaokru`iti, »mrlja« se prostire otprilike<br />
izme|u Krakova i Sarajeva.<br />
Srednju Europu ~ini jedna komplicirana etni~ka mje{avina,<br />
posljedica seoba naroda, ratova i osvajanja i prije svega dugotrajno<br />
postojanje Habsbur{ke imperije. Habsbur{ka dinastija<br />
koja je vladala Austrijom i dijelovima Bohemije formirala<br />
je uniju s Ugarskom i Hrvatskom 1526.-1527. {to se ra-<br />
~una za po~etak trajanja carstva koje }e se raspasti tek na<br />
kraju Prvoga svjetskog rata. 1918. carska porodica, Habsburgovci,<br />
vladala je velikim brojem naroda: Germanima,<br />
Ma|arima, Ukrajincima, ^esima, Hrvatima, Slovacima, Bosancima,<br />
Slovencima, Srbima, Talijanima, Rumunjima, Ciga-<br />
97<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.
Change language