Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
134<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 129 do 142 Turkovi}, H.: Funkcija stilisti~kih otklona<br />
nost onoga {to }e naredno pripovjedno do}i. Suo~eni smo sa<br />
slo`enim prijelazno-pripremnim signalima.<br />
2.3. Odjave, zavr{eci scena<br />
Uvodi u scenu, pa i me|uscenski prijelazni signal svojevrsnom<br />
su »objavom« novog stupnja u razvoju teme. Ali kad<br />
smo ve} utvrdili postojanje ove »najavne signalizacije« po<br />
analogiji mo`emo pomisliti da postoji i neka »odjavna signalizacija«,<br />
tj. da postoje oblici odjave neke tematske cjeline, tj.<br />
»najave« njenog zavr{etka, pripreme gledatelja na ~injenicu<br />
da je dana tema izlaganja iscrpljena, i da se izlaga~ko polje<br />
osloba|a za nastup nove tematske jedinice, novog sadr`aja.<br />
Pri zavr{etku Hitchcockove sceni sastanka u Sjever-sjeverozapad<br />
susre}e se upravo takva razra|ena »odjava« (usp. slike<br />
4-5; drugu). Naime, posljednji kadar ove scene jest krajnji<br />
gornji rakurs, total prostorije (stola sa svim sudionicima sastanka).<br />
Taj jaki gornji rakurs jakim je otklonom od promatra~kog<br />
obrasca koji je uspostavljen tijekom scene. Razgovor<br />
izme|u {efa obavje{tajne slu`be i drugih slu`benika o Thorhillovu<br />
slu~aju pra}en je s razine na kojoj se nalaze o~i sudionika<br />
razgovora, tj. s klju~ne »akcijske razine« u ambijentu.<br />
Za vrijeme trajanja scene gledateljima se nudi »uvu~en«, »sudioni~ki«<br />
promatra~ki polo`aj — nudi mu se onaj raspon<br />
promatra~kih pogodnosti koje imaju i sami prizorni likovi. 5<br />
Ali, u posljednjem smo kadru ove scene »izvu~eni« iz te akcijsko-promatra~ke<br />
razine i dana nam je vizura (»sa stropa«)<br />
na prizornu situaciju koju niti jedan prizorni lik ne mo`e prirodno<br />
zauzeti u trenutku promatranja.<br />
Takav kadar proizvodi u~inak »odmaka«: time {to gledatelja<br />
»izvla~i« iz dotadanje uvu~enosti u zbivanje, iz promatra~kog<br />
ograni~enja na sudioni~ko razgovorno polje, ova vizura<br />
poti~e na promatra~ki i tuma~iteljski odmak prema cijeloj<br />
scenskoj situaciji. Ovaj je otklon od dosada{nje promatra~ke<br />
prakse scene sastanka pogodan za obilje`avanje kraja izlaga~ke<br />
jedinice, i takav u~inak on doista ima. Djelotvornim je<br />
odjavnim signalom, odjavljuje ovu scenu.<br />
Jaki gornji rakurs totala prizora nije, naravno jedini odjavni<br />
signal na kraju ove scene. Ve} u samome razgovoru imamo<br />
zna~enjske, intonacijske i neverbalne indikatore da je tema<br />
razgovora iscrpljena. Ima, naime, kona~nosti u zavr{noj opaski<br />
{efa obavje{tajne slu`be: odlu~eno je da }e se Thornhilla<br />
prepustiti njegovoj sudbini i da obavje{tajna slu`ba ne}e intervenirati<br />
kako bi pomogla nevinom ~ovjeka, jer bi takvom<br />
intervencijom mogla ugroziti svojeg vlastitog, pravog {pijuna.<br />
A u zavr{nom kadru ove scene, jedina `ena u grupi daje<br />
zavr{ni komentar cijelome razgovoru: »Zbogom g. Thorhnill,<br />
ma gdje bio«. Tada nastupa trenutak zna~ajnog, ozbiljnog<br />
muka u razgovoru (dodatan paralingvisti~ki znak da je<br />
tema razgovora iscrpljena), i potom nastupa pretapanje na<br />
naredni kadar, a to pretapanje je kona~an signal zavr{etka<br />
ove scene.<br />
Slo`en uzorak odjavnih signala postignut je prete`ito pomo-<br />
}u devijacija od prevladavaju}ih zna~ajki zbivanja i njegova<br />
pra}enja, tj. uz pomo} stilizacija.<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
2.4. Strate{ka vrednovanja<br />
Devijacijske »intervencije« se, me|utim, ne javljaju samo na<br />
grani~nim podru~jima me|u izlaga~kim cjelinama — javljaju<br />
se i unutar cjelina, u samome »tijelu« izlaganja.<br />
Uzmimo, primjerice, pojavu popratne glazbe u sklopu scene<br />
ubojstva u zgradi UN-a (a ta se scena, kako je istaknuto, nalazi<br />
prije opisana dva me|ukadra; usp. slike 11-13). U onom<br />
dijelu te scene u kojem Thornhill po~inje diplomatu obja{-<br />
njavati razloge svojeg ispitivanja, diplomat naglo otvori usta<br />
uz stenjanje i zamrzne se na trenutak s {iroko otvorenim o~ima.<br />
Upravo u tom trenutku re`e se na drugi kadar (polutotal)<br />
{pijuna koji bje`i, a tada se rezom vra}a na kadar diplomata<br />
koji po~inje padati otkrivaju}i dr{ku no`a koja mu viri<br />
iz le|a. Na kadru {pijuna koji bje`i prolomi se glazba koja<br />
glasno ritmi~ki nagla{eno nastavlja pratiti daljnje zbivanje,<br />
produ`uju}i se i preko opisanih prijelaznih kadrova sve do<br />
pretapanja kojim se uvodi u scenu sastanka.<br />
Popratna glazba je — sama po sebi, a priori — stilizacijskim<br />
sastojkom u filmu, o ~emu smo ve} govorili. Ali, u ovoj sceni<br />
ona postaje o~iglednim otklonom od postupka koji je<br />
prethodno uspostavljen u njoj: do trenutka ubojstva, prizor<br />
nije pra}en nikakvom glazbom, scena je postavljena bez popratne<br />
glazbe. Kad se popratna glazba javlja, ona se javlja silovito,<br />
silovito naru{avaju}i »neglazbenu« prirodu dotadanje<br />
scene.<br />
Ve}ina filmskih istra`iva~a bi rekla da se pozadinska glazba<br />
javlja kako bi poja~ala dramski u~inak prizornih zbivanja i u<br />
tome bi bili i ovdje u pravu. Ali, takva procjena funkcije<br />
glazbe ne iscrpljuje funkciju koje ona ima u ovoj sceni. Iznenadni<br />
upad prate}e glazbe (one koja nema izvora u prizoru)<br />
vrlo je razli~it po svojoj funkciji od njenog kasnijeg trajanja<br />
kad je njena glavna funkcija doista da podupire op}u dramati~nost<br />
zbivanja. Va`no je uo~iti da tik prije trenutka u kojem<br />
se javlja glazba postaje o~igledno da se ne{to ~udno doga|a<br />
s likovima, iako jo{ uvijek nemamo jasnu indikaciju da<br />
je posrijedi ubojstvo. Iznenadan po~etak popratne glazbe na<br />
prizor {pijuna koji bje`i signalizira gledatelju va`nost prthodno<br />
pokazane reakcije diplomata i va`nost {pijunova reakcije,<br />
i priprema gledatelja na kona~no otkri}e da su bili<br />
svjedocima ubojstva. [tovi{e, naglo uvo|enje glazbe na<br />
ovom mjestu daje cijelom doga|aju posebnu izlaga~ku va`nost:<br />
zahvaljuju}i pojavi glazbe gledatelj je naveden vjerovati<br />
kako ovaj dio scene, ovaj dio filmskog izlaganja, ima poseban<br />
status u razvitku i scene i pripovijedanja uop}e.<br />
Moglo bi se re}i da je uvo|enje glazbe u ovome scenskom<br />
trenutku svojevrsni strate{ko vrednovateljski signal — signal<br />
publici da prida posebnu priop}ajnu vrijednost izlaga~kom<br />
mjestu na kojem se javlja taj signal. Evaluacijski signal poma-<br />
`e gledatelju da ne propusti pridati dostatnu pa`nju strate{-<br />
ki razmjerno ve}oj va`nosti danog izlaga~kog mjesta u odnosu<br />
na druga mjesta, u odnosu na prete`it tijek zbivanja u<br />
sceni.<br />
2.5. Popratni komentari<br />
Utvrdili smo ve} da oba opisana me|ukadra (pti~ja perspektiva<br />
na Granta koji tr~i tratinom i kadar table s napisom)
Change language