Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 163 do 170 Carroll, N.: Filmska forma...<br />
Ve} smo ustvrdili da je deskriptivni prikaz filmske forme<br />
uvjerljiv i koherentan. Ako se za funkcionalni prikaz nema<br />
{to vi{e re}i osim da je i uvjerljiv i koherentan, za{to se daje<br />
prednost funkcionalnom prikazu pred deskriptivnim Mo`da<br />
je rije~ o tome da se funkcionalni prikaz bolje prilago|ava<br />
onome {to o~ekujemo da na{ koncept filmske forme<br />
mora posti}i. Op}enito, kada govorimo o filmskoj formi ili<br />
o formalnoj analizi filma, o~ekujemo da }e u~enje o formi<br />
filma pridonijeti da je bolje shvatimo. Ako nas film zbunjuje,<br />
mislimo da ga usmjeravanje pozornosti na njegovu formu<br />
mo`e rasvijetliti.<br />
No, ~ini se da se taj predosje}aj bolje uklapa u funkcionalni<br />
nego u deskriptivni prikaz filmske forme. Ako je film kao<br />
cjelina ve} zbunjuju}i, od nabrajanja neizdiferencirane ukupnosti<br />
njegovih unutarnjih odnosa ne}emo dobiti vi{e. Ako,<br />
me|utim, elementima i odnosima u filmu pristupimo pitaju-<br />
}i se koja je njihova namjena, daleko je vjerojatnije da }emo<br />
shvatiti osnovno na~elo djela.<br />
Sli~no tomu, kada govorimo o formi filma, to ima prizvuke<br />
sustavnosti — kao da su na djelu neke formule, pravila ili<br />
vode}a na~ela. Taj dojam posve se gubi u deskriptivnom prikazu<br />
filmske forme, jer se on bavi ukupno{}u odnosa u filmu<br />
bez ikakvih na~ela ili selekcije. Funkcionalni prikaz, naprotiv,<br />
povezuje filmsku formu s motivacijama u pozadini. U<br />
tom smislu, on ~uva intuiciju od sustavnosti, posebno u slu-<br />
~ajevima gdje se forma ure|uje hijerarhijski da bi osigurala<br />
temeljne ciljeve.<br />
Ranije smo primijetili kako je snaga autorskog pristupa u<br />
tome {to on prepoznaje duboku povezanost izme|u stila i<br />
izraza. To prepoznavanje je u jednakoj mjeri snaga funkcionalnog<br />
prikaza, jer je pokazivanje izra`ajnih svojstava i izra-<br />
`ajnog sadr`aja {iroko prepoznat cilj ili svrha filma. Dakle,<br />
formalna analiza se ~esto posve}uje razotkrivanju izbora<br />
koje o~itovanje ili priop}avanje izraza u individualnom filmu<br />
~ini mogu}im. Istodobno, me|utim, budu}i da svi filmovi<br />
ne pretvaraju svoj izraz u svoju poentu ili cilj, funkcionalni<br />
je prikaz, kao {to je ukratko prikazano, razumljiviji od<br />
analiti~kih okvira koji bi formu i izraz u~inili nu`no uzajamno<br />
povezanim pojmovima.<br />
Funkcionalni je prikaz filmske forme dinami~an jer povezuje<br />
formu sa snagom motiva — poentama i ciljevima — koji<br />
obja{njavaju konstelaciju izbora u filmu. U tom smislu, funkcionalni<br />
prikaz se razlikuje od deskriptivnog prikaza koji bi<br />
se mogao nazvati i strukturalnim prikazom individualnog<br />
filma. Budu}i da takvi prikazi ne daju nikakve naznake o porivima<br />
koji stoje iza forme filma, oni su stati~ki. Kao {to je<br />
poznato, funkcionalni prikaz je teleolo{ki. No, nije neobi~no<br />
raspravljati o predmetima ljudskih te`nji u teleolo{kom<br />
smislu. Takve predmete skupljamo kako bi ispunili odre|ene<br />
ciljeve. U analizi filma, funkcionalni pristup je osjetljiv na<br />
tu osobinu; on od po~etka polazi od toga da su filmovi, takvi<br />
kakvi jesu, posljedica ljudske namjere. No to, ~ini mi se,<br />
nije problem. Jer ne postoji opravdanija ni mo}nija pretpostavka<br />
s kojom bi se pristupilo pitanju forme pojedina~nog<br />
filma. 6<br />
Prevela s engleskog: Diana Nenadi}<br />
Bilje{ke<br />
1 U ovom eseju, slu`it }u se naizmjence pojmom forme i pojmom stila u pojedina~nom filmu.<br />
2 Kategorije na ovom popisu i ono {to slijedi nemaju namjeru biti iscrpne, niti se uzajamno isklju~uju; katkada se neke od njih mogu preklapati na<br />
razli~ite na~ine.<br />
3 Pojmovi op}eg stila, stila razdoblja, stila {kole i osobnog stila izvedeni su iz iznimno korisnog eseja Richarda Wollheima Pictorial Style: Two Views.<br />
Popisu sam dodao pojmove `anrovskog stila i stila u individualnom filmu.<br />
4 Alternativni na~in razmatranja filmske forme, koji se naziva deskriptivnim prikazom u ovom dijelu eseja, izveden je iz ~etvrtog poglavlja knjige<br />
Monroea Beardsleya Aesthetics: Problems in the Philosophy of Criticism.<br />
5 Va`no je primijetiti, ipak, da ~ak i Bellourova metodologija zahtijeva manji napor od deskriptivnog prikaza, kao {to sam prikazao, jer on zagovara<br />
u prvom redu pra}enje ponavljanja, dok }e se punokrvni predlaga~i deskriptivnog prikaza zalagati za nabrajanje svih odnosa me|u dijelovima<br />
filma, ne samo ponavljanja (i razlika), nego i istan~anijih, kao {to su odnosi poja~avanja, uzro~nosti i tako dalje.<br />
6 Ovaj esej predstavlja primjenu teorije umjetni~ke forme na film koju sam razradio u poglavlju o formi u mojoj knjizi Philosophy of Art: A Contemporary<br />
Introductrion.<br />
Citirana djela<br />
Monroe Beardsley, Aesthetics: Problems in the Philosophy of Criticism, Indianapolis: Hackett, 1981.<br />
Raymond Bellour, The Obvious and the Code, »Screen« 15. 4 (zima, 1974/1975.; str. 7-17.<br />
Raymond Bellour, To Analyze, To Segment, »Quarterly Review of Film Studies« 1. 3 (kolovoz 1976.); str. 331-53.<br />
David Bordwell, On the History of Film Style, Cambridge: Harvard University Press, 1999.<br />
Noël Carroll, Philosophy of Art: A Contemporary Introduction, London: Routledge, 1999.<br />
Berel Lang, ed. The Concept of Style (1979), Ithaca: Cornell UP, 1987.<br />
170<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.
Change language