You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 51 do 75 Radi} D.: Filmovi Lordana Zafranovi}a<br />
Haloa — praznik kurvi (1988)<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Rezime<br />
Lordan Zafranovi} vrlo je osebujna pojava hrvatske filmske<br />
povijesti, nedvojbeno njezina najkontroverznija osobnost.<br />
Njegovi su filmovi naj~e{}e izazivali ili neumjerene pohvale<br />
ili potpuno obezvrje|ivanje, a ni danas se nije mnogo promijenilo.<br />
Igor Tomljanovi} u Globusu otpisuje sve njegove dugometra`ne<br />
filmove kao bezvrijedne i poru~uje da bi se Zafranovi}<br />
eventualno mogao korisno anga`irati u oskudnoj<br />
hrvatskoj pornografskoj produkciji, a Jurica Pavi~i} u Jutarnjem<br />
listu ’diplomatski’ hvali njegove rane kratkometra`ne<br />
filmove i ultimativno kudi cjelove~ernja ostvarenja. S druge<br />
strane u presti`noj Oxfordovoj povijesti filma (The Oxford<br />
History of Film) Zafranovi} je progla{en najtalentiranijim<br />
jugoslavenskim autorom u generaciji koja je do{la poslije Petrovi}a,<br />
Makavejeva i ostalih crnovalovaca, a Okupaciji u 26<br />
slika i Ve~ernjim zvonima daje se epitet magnificent films<br />
(veli~anstveni filmovi). Na doma}em tlu, u Hollywoodovoj<br />
anketi najboljih hrvatskih filmova i redatelja, Vladimir Sever<br />
stavlja (bez individualnog poretka) Okupaciju u 26 slika i<br />
Zafranovi}a me|u deset najboljih filmova odnosno pet najboljih<br />
redatelja, Vlado Ercegovi} isto ostvarenje uvr{tava na<br />
{esto mjesto svoje liste filmova, a Dada Ze~i} Zafranovi}a na<br />
tre}e mjesto liste redatelja. Od ostalog 41 anketiranog kriti-<br />
~ara, nijedan nije uvrstio Zafranovi}a ili neki njegov film (u<br />
kona~nom zbroju Okupacija u 26 slika zavr{ila je na 36.<br />
mjestu od 79 filmova koje su kriti~ari istaknuli tijekom ankete,<br />
a Lordan Zafranovi} na 15. od 25 redatelja koji su dobili<br />
glas/ove/, {to se ne ~ini lo{im s obzirom na sna`an animozitet<br />
koji u hrvatskoj stru~noj filmskoj javnosti ve} dvadesetak<br />
godina vlada prema Zafranovi}u).<br />
Uzrok slabog Zafranovi}eva statusa me|u doma}im stru~njacima<br />
ponajprije le`i u njegovu evidentnom, u ovom tekstu<br />
mnogo puta isticanom, pomanjkanju narativnih (dramatur{kih,<br />
karakterizacijskih) osnova. Kako je hrvatska filmskokriti~arska<br />
struka oduvijek bila obilje`ena poprili~nom<br />
konzervativno{}u, koja je kulminirala potkraj osamdesetih i<br />
u devedesetim godinama (v. Damir Radi}: Neke vrijednosne<br />
orijentacije u suvremenoj hrvatskoj filmskoj kritici, Hrvatski<br />
filmski ljetopis br. 14/1998, str. 23-31), a kvalitetno narativno<br />
utemeljenje djela jest klju~ni zahtjev konzervativaca (karakteristi~an<br />
je iskaz Jurice Pavi~i}a u Playboyevoj anketi o<br />
Miroslavu Krle`i i njegovu djelu, provedenoj me|u trendov-<br />
74<br />
skom mla|om knji`evnom grupacijom, tzv. FAK-ovcima,<br />
gdje ka`e otprilike da je njemu /Pavi~i}u/ narativna konstrukcija<br />
bit djela, a sve ostalo da slu`i samo pukom povezivanju<br />
narativnih to~aka), onda je jasan dominantno negativan<br />
odnos prema narativno inferiornom Zafranovi}u. Zafranovi}ev<br />
neosporan stilsko-ugo|ajni dar pritom se uglavnom<br />
ignorira, ili se, kad je to nemogu}e, isklju~ive zasluge<br />
pripisuju snimateljima njegovih filmova, kao {to je to u~inio<br />
Igor Tomljanovi} u spomenutom tekstu u Globusu. Hrvatska<br />
kriti~arska struka nije samo estetski, nego i senzibilnosvjetonazorski<br />
konzervativna, stoga njoj ni Zafranovi}eva<br />
temeljna sklonost motivima seksa i nasilja nije nimalo poticajna<br />
ni intrigantna, nego {tovi{e mo`e biti i odiozna, ili bar<br />
neugodna.<br />
Zafranovi} je autor koji je bitno obilje`en tzv. mediteranskim<br />
filmskim krugom, njegov opus prirodno je povezan s<br />
onima Fellinija, Viscontija, Pasolinija, Bertoluccija. Dijele<br />
sli~no podneblje, sli~an ambijent, sli~ne sklonosti prikazu<br />
egzistencijalnih praznina, erotskom, dekadentnom, grotesknom,<br />
violentnom, pri ~emu Zafranovi}a formula eros +<br />
thanatos posebno ve`e s Pasolinijem i Bertoluccijem, s kojima<br />
dijeli i orijentaciju k politi~kom filmu, a u tom se smisli<br />
mo`e pridodati i Liliana Cavani sa svojim No}nim portirom,<br />
naravno i Viscontijev Sumrak bogova, u manjoj mjeri Vrt<br />
Finzi-Continijevih Vittoria De Sice, u jo{ manjoj Fellinijev<br />
Amarcord. U kontekstu hrvatske kinematografije, svojevrsni<br />
je Zafranovi}ev (uglavnom superiorni) srodnik, tako|er Mediteranac<br />
(i Dalmatinac) Vatroslav Mimica, koji se u znatnom<br />
dijelu svog opusa tako|er bavio (ratnim i univerzalnim)<br />
zlom te je tako|er autor izrazito sklon egzistencijalisti~komeditativnom<br />
pristupu i tzv. estetiziranom stilu s bitnim natruhama<br />
naturalisti~kog i grotesknog; potonje osobine Zafranovi}a<br />
povezuju s jo{ jednim Dalmatincem (i oto~aninom),<br />
tako|er u najve}em dijelu opusa superiornim mu Antom<br />
Babajom. Na jugoslavenskom prostoru, najve}i je [oltaninov<br />
srodnik Crnogorac @ivko Nikoli}, podjednako kontroverzan<br />
autor koji sa Zafranovi}em dijeli mediteransku<br />
ambijentaciju, erotiku, nasilje, ekscentri~nost i narativnu neumje{nost.<br />
Osobno, Lordana Zafranovi}a smatram dobrodo{lom pojavom<br />
hrvatske kinematografije, bez koje bi ova filmska sredina<br />
bila bitno, ako ne siroma{nija a ono sterilnija. On je prvi<br />
i za sad jedini hrvatski filma{ koji je sustavno i izrazito eksploatirao<br />
erotsko-violentnu tematiku, a koliko god mu to<br />
mnogi u Hrvatskoj uzimali kao neoprostivo zastranjenje,<br />
njegov obra~un s usta{kom pro{lo{}u i avetima rasizma su-<br />
{tinski je zapravo slije|enje novozavjetne pouke i poruke o<br />
trun~ici u tu|em oku i brvnu u vlastitom. Ako je potonjom<br />
orijentacijom politi~ki profitirao, a jest, ne treba mu to uzeti<br />
za neki veliki grijeh. ^asnih ljudi poput Kre{e Golika i<br />
Ante Babaje na ovim prostorima (i {ire) ionako nikad nije<br />
bilo u izobilju pa za{to bi Zafranovi}evo kori{tenje podudaranja<br />
vlastita svjetonazora i vladaju}e ideologije bio ve}i grijeh<br />
nego recimo ono Zrinka Ogreste (spominjem Ogrestu, a<br />
ne Tomislava Radi}a, Branka Schmidta ili Jakova Sedlara, jer<br />
Ogresta je, poput Zafranovi}a, kreativno znatno relevantniji<br />
autor od navedenih). Uostalom, Zafranovi}eva politi~ka<br />
dosljednost simpati~nija je od konvertitstva npr. Vladimira<br />
Tadeja ili Veljka Bulaji}a.
Change language