You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 143 do 157 Paulus, I.: Alfi Kabiljo...<br />
Banovi} Strahinja (1981.)<br />
[est godina nakon filma Selja~ka buna 1573. redatelj Vatroslav<br />
Mimica i skladatelj Alfi Kabiljo ponovno su se na{li u<br />
istoj filmskoj ekipi. Snimali su igrani film Banovi} Strahinja,<br />
film inspiriran narodnom pjesmom o srpskom junaku koju<br />
je u scenarij uobli~io Aleksandar Petrovi}. Bilo je to doba Jugoslavije,<br />
pa snimanje filmova hrvatsko-sprske koprodukcije<br />
(»Jadran film«, »Avala film«) nije bilo neuobi~ajeno, a jo{<br />
je bilo bolje ako su ih, kao u ovom slu~aju, pratili manjinski<br />
partneri iz Njema~ke. Premda je svojedobno film Banovi}<br />
Strahinja punio kino-dvorane, kriti~ari nisu iskazali neograni~eno<br />
odu{evljenje Mimi~inim uprizorenjem narodnog epa,<br />
nazvav{i ga solidnim djelcem koje je u svojoj kreativnosti<br />
moglo oti}i i dalje (Mira Bogli}, Vjesnik). Danas i Ivo [krabalo<br />
pi{e da film »nije predstavljao neki poseban dobitak za<br />
ukupnu bilancu stvarala~kog opusa svojih autora« te da nije<br />
donio »ni{ta novo u hrvatskoj filmskoj umjetnosti«. 8<br />
Me|utim, za skladatelja Kabilja Banovi} Strahinja je zna~io<br />
nastavak stvarala~kog puta koji je zapo~et s istim redateljem<br />
{est godina ranije. Naime, i Banovi} Strahinja je nastao na<br />
povijesnim temeljima — gotovo se kretao u istim povijesnim<br />
okvirima kao i Selja~ka buna — te je od kompozitora zahtijevao<br />
sli~an, ako ne i jednak glazbeni pristup: dobro poznavanje<br />
stare glazbe, istra`ivanje, oslanjanje na povijesne prauzore...<br />
Ti su prauzori ipak bili vi{e pomaknuti prema istoku<br />
(jer je to zahtijevalo mjesto radnje), pa u filmu nalazimo niz<br />
»arhai~nih« momenata poput orijentalne glazbe u ~iju autenti~nost<br />
ne bi posumnjali niti sâmi Turci. Tu su tako|er asocijacije<br />
na srednjevjekovnu crkvenu glazbu poput gregorijanskog<br />
korala, te dvije teme, glavna (ljubavna) i sporedna (tu-<br />
`aljka, lament) koje se dobro nose s »arhai~nim« prizvukom<br />
cijele partiture. Elementi suvremene glazbe, poput clustera,<br />
koji su vladali dijelom partiture Selja~ka buna, svedeni su na<br />
minimum, odnosno pojavljuju se u rijetkim prilikama. Rijetka<br />
suvremenost, jednako kao i dominantna arhai~nost (bilo<br />
srednjevjekovne bilo egzoti~ne vrste), proizlaze iz kompozicijsko-tehini~kih<br />
postupaka te iz instrumentacije.<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Instrumentacija, uvodna glazba i dvije teme<br />
Za orijentalne scene Alfi Kabiljo je upotrebljavao autenti~ne<br />
isto~nja~ke instrumente: darabuku (vrsta bubnja od gline ili<br />
drva), tapan (vrsta udaraljke dijelom izra|ene od orahova<br />
drva), bas block flautu, {argiju (vrsta tambure), viellu (vrlo<br />
stari guda~ki instrument), ~inelice i druge. Me|utim, skupina<br />
instrumenata koju je Kabiljo upotrebljavao za dobivanje<br />
nama bli`eg, europskijeg zvuka, iznena|uju}e je raznolika.<br />
Neobi~nu kombinaciju »zapadno orijentiranih« instrumenata<br />
~ine: `enski i mu{ki glasovi (uglavnom pjevaju neutralnim<br />
slogom »a«), sintesajzer, tenor block flauta, gitara, lutnja,<br />
zvona, gong, preparirani glasovir i guda~i. Ovi instrumenti,<br />
premda su me|u njima i oni kojima je zada}a stvoriti srednjevjekovni<br />
ugo|aj (tenor block flauta, lutnja, gitara), zajedno<br />
stvaraju neo~ekivano ugodan i jedinstven, pa ~ak i epski<br />
{irok, romanti~an zvuk.<br />
»Zapadnja~ki« instrumentalni ansambl ve} se u uvodnoj<br />
glazbi pokazuje djelotvornim. Kombinacija mu{ko-`enskih<br />
glasova gdje `enski glasovi neutralnim slogom izvode glavnu<br />
temu, a mu{ki glasovi pjevaju duga~ke tonove u stilu cantusa<br />
firmusa (temeljna melodija koja je u srednjem vijeku bila<br />
osnova oblikovanja skladbe — iz nje su proizlazile sve ostale<br />
melodije) ne samo da stvaraju odre|eni romanti~ni ugo-<br />
|aj i odre|uju vrijeme u kojem se odvija pri~a (srednji vijek),<br />
nego cijeloj pri~i daju obilje`je epa te donekle podsje}aju na<br />
pravoslavnu crkvu nekada{njeg Srpskog Carstva (obredno<br />
zvu~anje mu{kih glasova). Osim toga, mu{ki i `enski glasovi<br />
izrazito su odvojeni: skladatelj ih je namjerno stavio u razli-<br />
~ite registre te naglasio njihove razli~ite boje kako bi istakao<br />
dva — u to doba posebno — potpuno razli~ita svijeta<br />
(vje~no rivalstvo mu{karaca i `ena). Zanimljivo je, tako|er,<br />
da skladatelj tretira glasove kao sastavne dijelove svog malog<br />
orkestra, da ih promatra kao instrumente ravnopravne<br />
svim ostalim instrumentima, i da ih ne smatra zborom koji<br />
je naknadno dodan, uvje`ban i jasno izdvojen iz orkestra.<br />
U najavnici se, naravno, ~uje glavna tema filma. Na neki je<br />
na~in to ljubavna tema (jer je romanti~nog prizvuka), a na<br />
drugi je opet na~in to tema Banovi} Strahinje (jer je ~e{}e i<br />
~vr{}e vezana uz njega). Kako ep govori o Strahinjinoj ljubavi<br />
prema An|i — a ta ljubav jest njegova osnovna pokreta~ka<br />
sila — mislimo da uop}e nije potrebno istra`ivati da li je<br />
skladatelj mislio na ideju (ljubav) ili na lik (Strahinju) kada<br />
je pisao temu. Jer ljubav prema An|i i Banovi} Strahinja u<br />
ovom su filmu prikazani kao jedinstvo.<br />
Sâma je tema ritmi~ki raznolika i melodijski {iroka, a opet<br />
lagano arhai~nog prizvuka (zbog upotrebe prirodnog mola).<br />
U sebi nosi i romanti~ne i arhai~ne karakteristike, pa je ve}<br />
i zbog toga jasno prepoznatljiva i uo~ljiva tijekom cijelog filma.<br />
Zapravo, tema je dovoljno slo`ena (ritmi~ka raznolikost,<br />
veliki opseg, klasi~na harmonizacija, {arolika instrumentacija)<br />
da bude zanimljiva, a opet je dovoljno jednostavna<br />
(pjevnost, jasna periodi~na struktura, dvodijelan oblik)<br />
da se lako pamti.<br />
Glavna (ljubavna) tema }e se pojavljivati u razli~itim filmskim<br />
situacijama. Na primjer, pri prvoj pojavi Strahinje u<br />
dvori{tu njegovog dvorca, gdje je na na~in prizorne glazbe<br />
(netko svirucka u dvori{tu, ali kada se u kadru pojavi Strahinja,<br />
sviruckanje se neprimjetno pretvara u glavnu temu)<br />
izvodi nevidljivi svira~ okarine (vrsta stare flaute). 9 Tako|er<br />
}e se pojaviti u sceni gdje An|a i Strahinja odlaze s ve~ere na<br />
spavanje, pa je sada u potpunosti u funkciji ljubavne teme, a<br />
izvode je tenor block flauta (»srednjevjekovni« zvuk) i guda-<br />
~i (romanti~an zvuk). Glavna se tema pojavljuje i u sceni u<br />
kojoj Strahinja `uri knezu Jug Bogdanu, An|inom ocu po<br />
pomo} za spa{avanje An|e (u instrumentalnom okru`enju<br />
Primjer 7: Banovi} Strahinja, glavna tema<br />
jednakom onome iz {pice), zatim u sceni u kojoj Strahinja i<br />
njegovi robovi napadaju turski logor (izvode je naizmjeni~-<br />
149
Change language