Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 47 do 49 Jagec T.: Festival dodira<br />
prikazan i jedan debitantski — Blagajnica ho}e i}i na more Dalibora<br />
Matani}a — kako bi se, prema obrazlo`enju selektora, i<br />
jednom mladom autoru dala prigoda »odmjeravanja snaga« u<br />
tom, ne{to elitnijem, dru{tvu.<br />
Potom su se mogla vidjeti, tako|er izvan konkurencije, tri nacionalna<br />
hita: ruski Brat 2 Alexeja Balbanova, Chlopaki nie plaszM<br />
(Momci ne pla~u) Olafa Linde Lubaszenkoa iz Poljske i ma|arski<br />
Jadviga párnája (Jadvigin jastuk) Mad`arice Krisztine Deák.<br />
Regionalni fokus<br />
No, ovim opse`nim programom jo{ uvijek nije iscrpljena lista<br />
filmova prikazanih ove godine u Cottbusu.<br />
Naime, praksa je festivala da se svake godine posebna pozornost,<br />
u sklopu takozvanog Regionalnog fokusa, posve}uje odre-<br />
|enoj regiji, pa su tako ovaj put na festivalski red do{le zemlje,<br />
koje se dodu{e te{ko mogu svrstati pod zajedni~ki nazivnik<br />
Isto~ne Europe, ali je svejedno ~esto bilo pravo u`ivanje, a u<br />
svakome slu~aju jedinstvena prgoda, vidjeti filmove iz centralnoazijskih<br />
Kirgistana, Turkmenistana i Uzbekistana — tako|er<br />
nastalih nakon raspada Sovjetskog Saveza.<br />
U sklopu ovoga programa prikazan je dvadeset jedan srednjo i<br />
dugometra`ni film proizveden u tim zemljama posljednjih desetak<br />
godina. Naravno da ih je bilo gotovo nemogu}e sve vidjeti,<br />
ali je zanimanje publike i novinara bilo iznena|uju}e, a posebno<br />
su posje}eni bili razgovori s najistaknutijim filma{ima i predstavnicima<br />
vode}ih dr`avnih filmskih studija iz tih zemalja.<br />
No, oni su bili samo manji dio od 550 gostiju iz 27 zemalja, od<br />
kojih je ~ak 140 bilo novinara.<br />
Ukupan broj posjetitelja u tri festivalske kinodvorane (dvije manje)<br />
procijenjen je na 10.000.<br />
Dodu{e, samo }e malen broj prikazanih filmova (ili ve} jest)<br />
na}i mjesto na repertoaru njema~kih i zapadnoeuropskih kina,<br />
ali to ponajmanje ovisi o organizatorima, koji se iz petnih `ila<br />
trude otvoriti vrata Europe kinematografijama zemalja koje te{-<br />
ko pronalaze put na to tr`i{te.<br />
Uzroke izoliranosti prije treba tra`iti u mehanizmima i politici<br />
distributera, koji se, opet, vode `eljama {irokog gledateljstva.<br />
Stoga, iako nedvojbeno mogu snimati zanimljive i dobre filmove,<br />
budu}nost kinematografija zemalja nastalih na podru~ju<br />
biv{ega komunisti~kog sustava, po rije~ima po~asnog predsjednika<br />
Cottbuskog festivala isto~noeuropskog filma, Istvána<br />
Szabóa, isklju~ivo ovisi o njima samima. Jer, ka`e on, te su zemlje<br />
najve}i gubitnici ve} zavr{enog 20. stolje}a, koje bi u nastupaju}em<br />
morale izna}i snage kako bi svoju tugu zamijenile<br />
rado{}u novoga po~etka.<br />
To im, prema ove godine vi|enom, jo{ uvijek te{ko polazi za rukom.<br />
Hrvatski filmski dani u Berlinu<br />
No, postoje i iznimke koje su prepoznate. Jedna je od njih, kao<br />
najbolji debitantski film nagra|en Matani}ev Blagajnica ho}e i}i<br />
na more (a tu nagradu mo`e dobiti film iz svakog programa, ne<br />
samo glavnog), koji je osim u Cottbusu, dan nakon zagreba~ke<br />
premijere, uz pomo} ljudi anga`iranih oko Cottbuskog festivala,<br />
prikazan i na najatraktivnijoj berlinskoj filmofilskoj adresi —<br />
u kinu Arsenal na novoizgra|enom Potsdamer Platzu, u sklopu<br />
Sony centra, domicilu berlinalskog Foruma mladog filma, te u<br />
presti`nom berlinskom kinote~nom Babylonu.<br />
Drugi Hrvatski filmski dani u Berlinu, odr`ani na te dvije adrese<br />
od 27. studenog do 11. prosinca <strong>2000</strong>., na kojima je prikazano<br />
osam cjelove~ernjih igranih, tri dokumentarna i tri filma<br />
zagreba~ke Akademije dramskih umjetnosti, samo su jedan od<br />
mogu}ih pogleda kroz prozor na Zapad, {to ga, uz nas same,<br />
otvara Cottbuski filmski festival.<br />
Tomislav Jagec<br />
Va`an je eho u vlastitoj sredini<br />
Razgovor s Rolandom Rustom, umjetni~kim voditeljem Filmskog festivala<br />
u Cottbusu<br />
— ^injenica da se Filmski festival u Cottbusu odr`ao deset<br />
godina, da uspijeva prezentirati filmove iz isto~nih i »dalekoisto~nih«<br />
europskih zemalja, te da daje priliku tamo{-<br />
njim filma{ima da se i osobno predstave i uspostave kontakte,<br />
potvr|uje njegovu etabliranost. Budu}i da je taj posao<br />
obavljen, {to predstoji<br />
Rust: Da, od izloga koji je nudio mogu}nost pogleda u reprezentativni<br />
prosjek kinematografije zemalja takozvane<br />
Isto~ne Europe, onih koje su uop}e u stanju producirati filmove,<br />
postali smo mjesto okupljanja. To ujedno zna~i da<br />
se pred nas postavljaju sve ve}a o~ekivanja, osobito stoga<br />
{to se i na drugim festivalima djelomice mogu vidjeti filmovi<br />
iz tih zemalja, ali samo djelomi~no i u konkurenciji s<br />
onima sa Zapada — pa i u samom odabiru. Cottbus je sada<br />
mjesto trajne izmjene informacija i trajnih ulaznih vrata na<br />
obje strane. S istoka na zapad i obrnuto.<br />
S druge strane, nismo vi{e ni umjetni~ki geto — dru{tvene<br />
promjene u isto~nim zemljama name}u zapadne teme, ba{<br />
kao {to imamo i sve ve}i broj zapadnih koprodukcija koje<br />
se bave tzv. isto~nim temama.<br />
Prelazak granica s obje strane i bavljenje zajedni~kim temama<br />
— {to ve} i funkcionira — to nam je cilj koji }e u skoroj<br />
budu}nosti biti jo{ lak{e posti}i, osobito zbog predstoje}eg<br />
pro{irivanja Europske zajednice, po prvi put i na<br />
Isto~ne zemlje.<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
49
Change language