Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 97 do 114 Ajanovi}, M.: Dobri vojnik [vejk u civilnom odijelu<br />
vora, tamo gdje su zabranjene pri~e nalazile svoje uto~i-<br />
{te. 44<br />
Te{ko da je ovo to~no. Snaga humora u jednoj kulturi obi~no<br />
traje mnogo dulje od politi~kih okolnosti koje su prouzro~ile<br />
njegov nastanak i utjecale na njegov oblik. Situacija u<br />
Srednjoj Europi zna~ajno se promijenila nakon 1990. Nadati<br />
se da }e u budu}nosti biti mnogo manje razloga za pesimizam<br />
nego je to bilo u pro{losti. Humor, uklju~uju}i tu dakako<br />
i onaj pesimisti~ke vrste, nikad nije konzerviran u mauzolej,<br />
on se kre}e i {iri preko zemljopisnih, mentalnih ili vremenskih<br />
granica. S vrlo visokim stupnjem vjerojatnosti mo`e<br />
se predvidjeti da }e mali »{vejkovski« ~ovjek nastaviti svoj<br />
pobjedonosni hod ne samo u granicama ove regije, ve} {irom<br />
»globalnog sela«, nose}i sposobnost smijanja nemogu-<br />
}em u svom prtljagu. Mali se ~ovjek sada nalazi u »imperiji«<br />
koja je zapravo cijela Zemljina kugla, koja u na{em vremenu,<br />
zahvaljuju}i elektronskim medijima, funkcionira kao jedinstvena<br />
i kompaktna cjelina.<br />
(Prijevod sa {vedskog: Midhat Ajanovi})<br />
Bilje{ke<br />
1 Danas je to malo poznato, ali ~injenica je da su Hrvati, a ne Srbi formulirali<br />
ideju o Jugoslaviji kao ju`noslavenskoj zajednici: »Hrvati u<br />
Habzbur{koj imperiji, historijski narod koji je dugo vremena u`ivao<br />
autonomno pravo u Ma|arskoj, konstantno su tra`ili liderstvo u zastupanju<br />
nacionalnih interesa Ju`nih Slavena. Oni su pravoslavne Srbe<br />
dr`ali za mla|eg i kulturno inferiornijeg partnera njihovoj naciji.«<br />
(Kann, str. 446)<br />
2 Njema~ki je od 1749. bio slu`beni jezik u cijeloj Carevini.<br />
3 Ha{ek, str. 142.<br />
4 S obzirom da sam podrijetlom Bosanac spomenut }u primjer Muje i<br />
Sulje, dvojice najpoznatijih likova bosanske tradicije usmenog humora.<br />
Jedan tipi~an vic koji datira iz 60-ih glasi: Kao mnogo drugih radnika<br />
iz biv{e Jugoslavije radio je Mujo u Njema~koj. Kad je doputovao<br />
ku}i za urlaub Mujo je u goste pozvao svoga njema~kog prijatelja<br />
Hansa. [etaju}i Sarajevom sreli su Sulju koji je sjedio na klupi u<br />
parku i igrao {ah s jednim medvjedom.<br />
Potpuno zbunjen Hans je upitao: »Zar su bosanski medvjedi toliko<br />
pametni da znaju igrati {ah«<br />
»Samo neki od njih, ali ne ovaj. Suljo vodi 3-2.«<br />
Mi nikad ne znamo zapravo ~emu se smijemo: da li samoj ~injenici da<br />
Suljo gubi od medvjeda ili zato {to je Njemac nasamaren uz pomo}<br />
dresiranog medvjeda. Mo`da je pak uzrok na{em smijehu iracionalni<br />
prizor medvjeda koji igra {ah.<br />
5 Hermann, str. <strong>24</strong>2<br />
6 ^injenica da ni obadvije poznate Kafkine knjige Dvorac i Proces nisu<br />
zavr{ene nudi zanimljive mogu}nosti onima koji vole simboli~na tuma~enja<br />
odnosa stvarnosti i umjetni~kog djela.<br />
7 Mogu}e nepreciznosti u prijevodu dolaze otuda {to sam za potrebe<br />
ove studije koristio {vedsko izdanje knjige. Knjiga na originalnom jeziku<br />
ili u prijevodu na neki ju`noslavenski jezik mi na`alost nije bila<br />
dostupna tijekom pisanja studije.<br />
8 Wellek, str. 41<br />
9 Ha{ek, str. 148<br />
10 Hermann, str. <strong>24</strong>4<br />
11 Eidsvik, str. 78<br />
12 Roth-Lindberg, str. 185<br />
13 Ibid., str. 59<br />
14 Kundera, str. 35<br />
15 Naravno, humor je uvijek produkt stvarnog, ozbiljnog `ivota. Statistika<br />
pokazuje da je Srednja Europa, posebno Ma|arska, imala daleko<br />
najve}i broj slu~ajeva samoubojstva u svijetu.<br />
16 Evo jednog usmenog vica koji je kru`io u Srednjoj Europi u vrijeme<br />
kada je »realsocijalizam« bio na svom vrhuncu. Ameri~ki predsjednik<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
dolazi u slu`beni posjet u jednu socijalisti~ku zemlju. Njegov ga kolega<br />
prima na balkonu svoje predsjedni~ke pala~e. Dok gledaju na ulicu<br />
punu prolaznika, socijalisti~ki se predsjednik hvali kako njegovi<br />
gra|ani jako vole svoju zemlju i socijalisti~ko dru{tveno ure|enje.<br />
»Mo`ete li to dokazati«, pita ameri~ki predsjednik.<br />
Njegov kolega poziva jednog od {eta~a odozdo i jedan mladi} im se<br />
malo kasnije pridru`i na balkonu.<br />
»Voli{ li socijalizam i svoju zemlju« pita predsjednik socijalisti~ke dr-<br />
`ave.<br />
»Da!« odgovara mladi}.<br />
»Bi li umro za socijalizam i svoju zemlju«<br />
»Bih!« glasi odgovor.<br />
»Sko~i onda dolje!«<br />
Mladi} prekora~uje ogradu u namjeri da sko~i, ali ga ameri~ki predsjednik<br />
hvata za ruku.<br />
»Ne, ne, stanite! Vi ste mladi. Pred vama je cijeli `ivot.«<br />
»Da, ali OVAKAV `ivot«, odgovor mladi} i ska~e.<br />
17 Roth-Lindberg, str. 269<br />
18 Roth-Lindberg, str. 72<br />
19 Muniti}, str. 237<br />
20 McCloud. str. 31 McCloud, str. 30<br />
21 McCloud, str. 31<br />
22 Wells, str. 69<br />
23 Wells, str. 160<br />
<strong>24</strong> Wells, str. 64<br />
25 Stephenson, str. 119<br />
26 Citat uzet iz: Sandler, Kevin str.<br />
27 Wells, str. 88<br />
28 Wells, str. 90<br />
29 Wladislaw Starewitz, ~udesni filmski pionir, fenomen je za sebe i njegov<br />
prinos animaciji i uop}e filmskom mediju u tolikoj je mjeri neusporediv<br />
da izmi~e svakoj kategorizaciji, pa i `anrovskoj. Stoga ga ovdje<br />
izuzimamo iz konteksta lutkarskih filmova, `anra kojem on formalno<br />
pripada.<br />
30 Stephenson, str. 120<br />
31 Bendazzi, str. 169<br />
32 Wells, str. 90<br />
33 Wells, str. 87<br />
113
Change language