You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 143 do 157 Paulus, I.: Alfi Kabiljo...<br />
U~inak skladateljevog istra`ivanja mo`e se ~uti odmah na<br />
po~etku, u {pici filma, u kojoj nas Kabiljo upoznaje s glavnom<br />
temom — temom bune. Izvedena od puha~eg dijela orkestra<br />
(trube, tromboni, rogovi), tema s jedne strane asocira<br />
ideju lova koji je upravo u tijeku. 5 S druge strane, duga~ke<br />
notne vrijednosti, ~iju {irinu samo povremeno remete br`i<br />
ritamski pomaci (vi{e u funkciji ukrasnih figura nego u funkciji<br />
melodijskih tonova), nevelik opseg te odabir prirodnog<br />
mola (eolskog modusa) kao osnovnog tonaliteta izra`avaju<br />
direktnu vezu s glazbom 16. stolje}a.<br />
Ista }e se tema pojaviti u sceni u kojoj selja~ke vo|e pola`u<br />
zakletvu i u toj sceni ona }e poprimiti oblik korala. Bez obzira<br />
na to {to }e se njezin postepeni rast u instrumentacijskom<br />
smislu (prvo je donose guda~i, a zatim cijeli orkestar)<br />
prvenstveno do`ivjeti kao sazrijevanje jedne ideje do velebnih<br />
ramjera, ~ista harmonizacija (gotovo u razini harmonijske<br />
zada}e, rje{avanja zadanog soprana), odnosno ~vrsti harmonijski<br />
stupovi prizivaju u sje}anje harmonijske postupke<br />
Bachovih korala i stare crkvene glazbe.<br />
Tema bune tako|er postaje sastavnim dijelom prizorne glazbe.<br />
U sceni u kojoj se selja~ka vojska probija kroz snijeg, seljaci<br />
pjevaju »Puntarsku« pjesmu, koja nije ni{ta drugo do u<br />
tekst obu~ena tema bune (tekst »Novi svet se stvarja« napisali<br />
su Jura Stubi~anec i Vatroslav Mimica). Ako se prisjetimo<br />
da je Kabiljo i glavnu temu filma Ku`i{ stari moj tako|er<br />
predstavio u prizornom obliku ali bez pravog teksta, naslutit<br />
}emo da je u skladateljevom stvarala{tvu ipak (unato~ povelikim<br />
razlikama izme|u dviju glazbenih vrsta i dva medija)<br />
prisutan da{ak utjecaja kazali{nog mjuzikla. No, vidjet<br />
}emo kasnije, u drugim filmovima (jer Selja~ka buna je bogata<br />
pjesmama), premda Kabiljo voli pisati pjesme za filmove,<br />
on na njima ne inzistira, nego ih pi{e samo za trenutke<br />
kojima su doista primjerene.<br />
Bez obzira na to {to se pojavljuje i u obliku pjesme (~ak i pretjerano<br />
savr{eno izvedene s obzirom na situaciju, na vremenske<br />
prilike te na stale` koji upu}uje na {turo ili nikakvo op}e<br />
i glazbeno obrazovanje ljudi), pa i bez obzira na to {to je {iroka<br />
i melodi~na te bismo je morali mo}i zapamtiti, tema<br />
bune se zamje}uje ali se ne pamti. Naime, razli~iti na~ini njezina<br />
predstavljanja (prizorna, neprizorna glazba, koral, crkvena<br />
melodija) te njezina {iroka rasprostranjenost unutar<br />
filma (gdje se izme|u dviju pojava teme bune pojavljuje niz<br />
razli~itih drugih i druga~ijih »glazbi«) dovode do toga da je<br />
svaki put do`ivljavamo kao novu temu.<br />
S druge strane, svojevrsna evolucija teme, odnosno razni<br />
oblici njezina pojavljivanja, njezine glazbene »krinke« — od<br />
crkvene melodije s renesansnim karakteristikama u uvodnoj<br />
glazbi, preko latentno prisutnih folklornih elemenata kada<br />
je izvodi block-flauta uz prvo predstavljanje Gregori}a te<br />
oblik prizorne pjesme (jedne od brojnih u ovom filmu) u<br />
zimskoj sceni sa selja~kom vojskom — upravo najavljuju<br />
skladateljev bogat glazbeni govor i stilsku raznolikost njegove<br />
filmske partiture. Zapravo, u filmu je jasno mogu}e prepoznati<br />
povelik broj razli~itih »vrsta« glazbi, a neke od njih,<br />
vlastitom stilskom raznoliko{}u, najavljuje upravo tema<br />
bune. To su:<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
— renesansna svjetovna glazba,<br />
— renesansna crkvena glazba,<br />
— elementi folklora,<br />
— selja~ke i vojni~ke prizorne pjesme,<br />
— te nekoliko filmskih tema.<br />
Sukob stale`a: teme i clusteri<br />
Navedene glazbene vrste nisu jedine. Ako se na trenutak vratimo<br />
uvodnoj glazbi filma, moramo ista}i da se uz temu koja<br />
je, rekli smo, {iroka, borbena i jasno tonalitetna, ~ak pomalo<br />
i modalnih karakteristika, ~uje i drugi glazbeni sloj. Taj je<br />
sloj disonantan, a njegovu osnovu ~ine guda~ki clusteri. Guda~i<br />
ponavljaju {esnaestinski motiv, ali tako da je taj motiv,<br />
gledano vertikalno, u svakoj dionici udaljen za malu sekundu.<br />
Na taj je na~in stvoren niz brzih clustera, koje uho ne<br />
mo`e percipirati pojedina~no, nego se zvu~ni rezultat svodi<br />
na ne{to poput zujanja (na{ slu{ni organ povezuje niz sitnih<br />
informacija u jednu globalnu). »Zujanje«, odnosno dobiveni<br />
zvuk, predstavlja kontrast temi bune te namjerno smeta njezinoj<br />
{irini, borbenosti i prikrivenom renesansnom zvu~anju<br />
— gledatelj/slu{atelj se jednostavno ne mo`e opustiti i prepustiti<br />
isklju~ivo {irokim zamasima teme bune. Dakle, skladatelj<br />
Kabiljo je ve} na sâmom po~etku priredio uvod u pri-<br />
~u. Podijelio je glazbu na dva svijeta, tonalitetni i atonalitetni,<br />
koji o~ito nemaju veze jedan s drugim ali su prisiljeni »`ivjeti«<br />
zajedno. Sukob dviju glazbenih vrsta odraz je sukoba<br />
dvaju stale`a — mo}nih i bogatih, bijednih i siroma{nih. Taj<br />
isti zvuk predstavlja i selja~ku bunu (pompozni zvuk teme<br />
bune) te najavljuje njezino gu{enje u krvi (guda~ki clusterski<br />
pomaci, zujanje).<br />
»Clusteri u pomaku« iz uvodne glazbe najava su skladateljevog<br />
kasnijeg tretmana te{kih i ~esto neljudskih situacija. Prema<br />
bilje{kama Alfija Kabilja svaki je slijede}i clusterski odlomak<br />
(koji se redovito javlja u guda~em korpusu) rezultat postupka<br />
iz uvodne scene u kojoj seljak, Jura ^ekol, zbog guste<br />
magle pada u vlastelinsku stupicu za divlja~. Njegov sin<br />
Petar poku{ava ga osloboditi, ali mu plemi}i, koji upravo nailaze,<br />
zabranjuju da trga mre`u. Zatim nare|uju Juri da se<br />
skida (kako bi ga lova~ki psi lak{e nanju{ili). U ovoj je sceni<br />
glazbeno rje{enje stati~no, jer se clusteri ne »mi~u« unutar<br />
nekog ritmi~kog pokreta. No svakom je pojedinom instrumentu<br />
unutar guda~kog dijela orkestra namijenjeno izvo|enje<br />
drugog tona. Time je ponovno dobiven dojam zvu~nog<br />
efekta, ovaj put nagla{eno stati~nog i vrlo gustog {to odgovara<br />
ideji magle u kojoj se ta neljudska scena zbiva.<br />
Guda~ki cluster (i, vrlo ~esto, registarski sukob unutar njega)<br />
postat }e uobi~ajenim sredstvom skladateljeva disonantnog<br />
govora. Tim }e jezikom Kabiljo progovoriti u najrazli-<br />
~itijim situacijama: kada seljak pokazuje Petru stra{ne o`iljke<br />
na svojim prsima, kada na jednom selja~kom skupu nastane<br />
panika zbog ubijenog plemi}a, kada seljaci, oboru`ani<br />
alatom i oru|em, kre}u u napad na Tahijev dvorac, kada se<br />
plemi}ka vojska u no}i skuplja iznad selja~kog logora itd.<br />
Ponekad clusteri postaju stati~nom podlogom nekoj filmskoj<br />
temi, kao {to je to bilo slu~aj s »pomi~nim« clusterima i temom<br />
bune u uvodnoj glazbi. Jednako se tako uz clustere,<br />
koji se gotovo lajtmotivi~ki javljaju ~im Petar i Gregori} na<br />
145
Change language