Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 3 do 15 [krabalo, I.: Fabijan [ovagovi} i film<br />
diplomiranog studenta filmske re`ije i, {to nije neva`no, Slavonca<br />
Branka [mita (koji je koju godinu kasnije svoje prezime<br />
defonetizirao u Schmidt), pa se 1988. u pulskoj Areni<br />
pojavio hrvatski film koji je jugoslavenskoj javnosti ne samo<br />
spomenuo, nego i pokazao kri`ni put, jednu od velikih tragedija<br />
tzv. narodnooslobodila~kog rata koji je u apologetskoj<br />
jugokomunisti~koj historiografiji redovito prikazivan kao<br />
izraz revolucionarnog progresa i talionica tzv. bratstva i jedinstva,<br />
u najmanju ruku li{en bilo kakve sumnje o ratnim<br />
zlo~inima na pobjedni~koj strani. Za~udo, film je pro{ao<br />
lak{e nego {to se moglo o~ekivati, ~emu je valjda pridonijela<br />
i karizma [ovagovi}a, tada ve} op}epriznatoga vrhunskog<br />
glumca ne samo u hrvatskim, nego i u op}ejugoslavenskim<br />
razmjerima.<br />
Nakon uspjeha sa Sokolom, [ovagovi} se upustio, sa<br />
Schmidtom, i u pisanje scenarija za ekranizaciju \uke Begovi}a<br />
(1991.), ali postavljenog posve druk~ije nego u monodrami<br />
s kojom je obi{ao sve pozornice u zemlji. Ta sinteza<br />
djela dvojice Kozaraca i Kosora nije ba{ dramatur{ki pregledno<br />
izlo`ila pri~u o raspadu jedne slavonske obitelji, ali u<br />
njoj je sadr`ano dovoljno strasti i poroka da bi [ovo mogao<br />
ostvariti jo{ jednu ina~icu slojevitog lika slavonskoga pustahije.<br />
Tre}i put se kao pisac scenarija javlja u filmu iz Domovinskog<br />
rata Cijena `ivota (1994.) redatelja Bogdana @i`i}a,<br />
u kojem zbog bolesti nije mogao odigrati ulogu gazda Stevana.<br />
Nju je, o~ito, pisao za sebe, jer taj srpski seljak u Vojvodini<br />
koji na svom imanju skriva i iskori{tava radnu snagu hrvatskog<br />
zato~enika pobjeglog iz srpskog logora, nosi u sebi<br />
neke od ve} poznatih i karakteristi~nih odlika njegova strica<br />
[ime. U ovom se filmu mo`e analizom utvrditi da zapravo i<br />
nema univerzalno va`e}ih modela za stvaranje lika, ~ak ni<br />
seljaka, jer je Stevan podosta neuvjerljiv, ne samo zbog neshvatljivo<br />
povr{nog odnosa pisca i redatelja prema jeziku<br />
kojim govori taj kolonist koji je za svoje »zasluge« kao do-<br />
{ljak iz dinarskih krajeva dobio tu|e, njema~ko, imanje, pa<br />
se i nije mogao sroditi ni s jezikom, ni s mentalitetom autenti~nih<br />
i autohtonih srpskih seljaka u Vojvodini.<br />
Predstaviti neupu}enima Fabijana [ovagovi}a kao filmskoga<br />
glumca i njegov ukupni doprinos hrvatskoj kinematografiji<br />
doista nije lako u jednom reduciranom izboru od svega ~etiri<br />
djela. On je podjednako dojmljiv u epizodnim, kao i u<br />
glavnim ulogama, jer snagom svoje glume relativizira va`nost<br />
veli~ine uloge u smislu koliko se ~esto lik pojavljuje u<br />
filmu. Kao i svi veliki filmski glumci, [ovagovi} uvijek dono-<br />
San o ru`i (Z. Tadi}, 1986.)<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
13
Change language