Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 97 do 114 Ajanovi}, M.: Dobri vojnik [vejk u civilnom odijelu<br />
je~ima: »Crtani film je ograni~en, tu likovi moraju konstantno<br />
biti u pokretu. Marionete posjeduju ve}u mjeru prisutnosti«.<br />
30<br />
Trnka nije odolio isku{enju uraditi film o najpoznatijem junaku<br />
svoje domovine, [vejku. Vizualni stil njegovog dugometra`nog<br />
lutkarskog filma Dobri vojak [vejk maksimalno<br />
je uskla|en s ilustracijama Josefa Lade, svaka lutka je napravljena<br />
po uzoru na Ladine crte`e. Film je zasnovan na tri<br />
izabrane pri~e iz Ha{ekove knjige. Vjeran svojoj ideji o crtanom<br />
filmu, Trnka je dijelove koji predstavljaju [vejkovo besmisleno<br />
brbljanje, dakle njegov bijeg iz realnosti, uradio<br />
tehnikom crtanog filma, dok su dijelovi filma koji se odnose<br />
na fizi~ki, vidljivi svijet predstavljeni lutkama. Na taj se<br />
na~in razlika izme|u realnog svijeta i fantazije, izme|u stroge<br />
i grube stvarnosti u kojoj je [vejk `ivio i apstrakcije koju<br />
je stvarao svojim brbljanjem, izrazila pomo}u sna`nog kontrasta<br />
izme|u dva animacijska postupka.<br />
Kao i mnogi drugi srednjoeuropski umjetnici i Trnka je, {to<br />
je njegova karijera odmicala, u svojim filmovima sve ja~e razvijao<br />
osje}aj beznadnosti i pesimizma. S vremenom je autor<br />
sasvim izgubio vjeru u ~ovjekovu mogu}nost da stvori bolji<br />
svijet. On nije vjerovao ~ak ni u mlade kao snagu sposobnu<br />
da mijenja stvarnost nabolje. U jednom od svojih kasnijih fimova,<br />
Strast, iskazuje svoju nevjericu tako {to prikazuje<br />
hladnu ravnodu{nost mlade generacije za velike ideale ~ovje~anstva.<br />
Bendazzi ovaj film opisuje kao »gorku pri~u o<br />
mladi}u ~iji je jedini interes motocikl i koji je potpuno neosjetljiv<br />
prema humanisti~kim idealima umjetnosti otpora« 31<br />
Na kraju se Trnkin pesimizam preobra`ava u gorku rezignaciju.<br />
Njegov je sljede}i i posljednji film Ruka, gdje »Trnkino<br />
mra~no raspolo`enje kulminira«. 32 Ovdje je u sredi{tu njegova<br />
zanimanja umjetnik i njegova nemogu}a pozicija u va`e-<br />
}em dru{tvenom poretku. Glavni lik je grn~ar — umjetnik<br />
odjeven kao harlekin koji u miru proizvodi svoje vaze sve<br />
dok jednom ne dobije narud`bu od gigantske {ake. [aka `eli<br />
druga~ije vaze od onih koje on pravi. Kad on odbije slijediti<br />
smjernice te svemo}ne {ake, ona poku{ava ponajprije s<br />
komplimentima i ulagivanjem, a kasnije i silom pridobiti<br />
umjetnika da se promijeni, prilagodi i po~ne proizvoditi<br />
onakvu umjetnost kakvu {aka `eli. Kona~no, {aka zatvara<br />
umjetnika u zlatni kavez odakle je za njega jedini izlaz da se<br />
pokori i stvara ono {to ruka `eli. Umjetnik ipak pronalazi<br />
drugi na~in da se izbavi iz svog polo`aja: smrt. Gorka poenta<br />
ovog filma dolazi na kraju kada amoralna mo}, jasno simbolizirana<br />
svemo}nom {akom, organizira luksuzni sprovod<br />
za nadarenog umjetnika ~iju je smrt prouzro~ila.<br />
Usprkos svemu mi umjetnitkovu smrt ne do`ivljavamo kao<br />
njegov poraz nego upravo suprotno:<br />
Njegova slabost i kapitulacija postaje izvor njegove snage<br />
(...). Njegovo nastojanje da ogradi sam sebe rezultira time<br />
da Harlekin nokautira sam sebe i uni{ti biljku u vazi. To<br />
se mo`e ~itati kao elaborirani akt samoubojstva uzrokovana<br />
apsurdno{}u njegove situacije i neizbje`no{}u daljeg<br />
dr`avnog terora. 33<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
[vankmajer: nadrealisti~ki pesimizam<br />
Malo po strani od skupine ~ehoslova~kih animatora nalazi<br />
se Jan [vakmajer, svestrani umjetnik koji je uvijek odbijao da<br />
se »ograni~i na to da bude samo animator«. Ipak [vankmajer<br />
mnogo duguje Trnki i drugim velikim lutkarskim animatorima<br />
koji su izgradili tehni~ke resurse i od{kolovali vje{te<br />
zanatlije, animatore koji su mu pomogli realizirati svoje ~udesne<br />
ideje.<br />
Iako je svoje filmove radio sve od 1964., [vankmajer je postao<br />
internacionalno poznat tek 1982. zahvaljujuci slavi filma<br />
Mogu}nosti dijaloga (Mo`nosti dialogu, 1982.), remekdjelu<br />
koje tehnikom modelske animacije govori o temeljnoj<br />
~ovjekovoj potrebi da govorenjem i izra`avanjem bude shva-<br />
}en od drugog ljudskog bi}a. Film je vrlo skepti~an prema<br />
mogu}nosti ljudi da uspostave dijalog i da se me|usobno razumiju,<br />
{to je bio razlog da film u autorovoj domovini zaglavi<br />
u bunkeru zbog svog »bolesnog i negativisti~kog pesimizma«.<br />
Kao i u mnogim drugim slu~ajevima, stavljanje na crnu<br />
listu zna~ilo je za nekog umjetnika na Istoku istodobno kartu<br />
u jednom pravcu za Zapad. [vankmajer je nastavio karijeru<br />
u USA, Velikoj Britaniji, Njema~koj i [vicarskoj gdje je<br />
izme|u ostalog uradio dva dugometra`na lutkarska filma:<br />
Ne{to o Alice (Nêco z Alenky, 1987.) prema ~uvenoj knjizi<br />
Lewisa Carrolla i Predavanje o Faustu (Lekce Faust, 1994.)<br />
koji su definitivno utvrdili njegov kultni status unutar moderne<br />
svjetske animacije i filma uop}e.<br />
[vankmajer se rodio 1934. u Pragu, »magi~noj prijestolnici«<br />
(Apollinaire), tako da mu se dogodilo da je pro{ao kroz {est<br />
razli~itih politi~kih re`ima u jednoj te istoj zemlji. Djetinjstvo<br />
je proveo u ku}i koja je nekad davno pripadala poznatom<br />
~e{kom alkemi~aru, {to je podatak koji ima iznimno<br />
simboli~ko zna~enje u njegovu kasnijem `ivotu i umjetnosti.<br />
U tijeku 1950-ih po~eo je svoju umjetni~ku karijeru kao<br />
skulptor, slikar i re`iser lutkarskih predstava. Uskoro se na-<br />
{ao me|u onima koji su pokretali svoje marionete ispred<br />
filmske trik-kamere. »Film je medij koji, za razliku od teatra,<br />
svoju publiku mo`e ~ekati«. To je po njegovu mi{ljenju glavna<br />
prednost koju film ima u odnosu na kazali{te, {to je potvrdila<br />
i stvarnost: neki [vankmajerov film (uradio ih je ina-<br />
~e skoro trideset) prikazan je prvi put na ~e{koj televiziji ili<br />
u slu`benoj kinosali tek u studeom 1989.<br />
Glavna karakteristika njegovih djela jest njihova ekstremno<br />
nadrealisi~ka tekstura — svi njegovi filmovi izgledaju kao<br />
slike Salvadora Dalija koje su postale trodimenzionalne i<br />
`ive. [vankmajer je svoje lutke izra|ivao od drva, povr}a,<br />
cvije}a, stijenja, hrane, starih igra~aka, ~ak i od samog simbola<br />
smrti, kostiju izva|enih iz skeleta, kao u slu~aju filma<br />
Kosturnica (Kostnice, 1970.) ili od crijeva i iznutrica kao u<br />
Kraju staljinizma u ^e{koj (Konec stalinismu v ^echách,<br />
1990.). Njegove marionete obi~no se kre}u kroz realan prostor,<br />
dok umjesto konvencionalne filmske glazbe uvijek koristi<br />
prirodan zvuk. Tom svojom metodom [vankmajeru je<br />
uspjelo objektivizirati ~ovjekove najskrivenije osje}aje. Njegovi<br />
filmovi su neka vrsta fantasti~ne reporta`e o svijetu duboko<br />
u ljudskom bi}u, bi}u opkoljenom sa svih strana apsurdom,<br />
okovanom ideolo{kom la`i koja ~ini da najobi~nije,<br />
svakodnevne stvari izgledaju poput nerje{ive zagonetke. Pe-<br />
107
Change language