Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 51 do 75 Radi} D.: Filmovi Lordana Zafranovi}a<br />
ska munja kad je, napu{taju}i mjesto likvidacije, nai{ao na<br />
prekrasnu mladu plemkinju (Ena Begovi}), kako se vitka,<br />
tanka, dugonoga, u bijeloj halji, ispod koje se jasno naziru<br />
divne obline, kupa u moru. Silno zaljubljeni te`ak, komunist<br />
i partizanski komandant Davorin vjen~at }e se s predstavnicom<br />
klasnog neprijatelja ({to se nimalo ne}e svidjeti njegovoj<br />
klasno svjesnoj i za nj erotski vrlo zainteresiranoj ’drugarici’<br />
Gorici Popovi}), a eros }e ga toliko svladati da }e se otu-<br />
|iti od Partije i svojih suboraca pa }e se zahvaljuju}i op}em<br />
partizanskom opu{tanju njema~ke SS jedinice, usta{e i ~etnici<br />
nesmetano iskrcati na otok te izvr{iti masakr (usto }e Davorin<br />
po~initi jo{ jednu gre{ku — pustit }e zarobljene ~etnike,<br />
zadovoljiv{i se time da ih o{i{a, obrije i razoru`a, no oni<br />
}e ~im se na|u na slobodi nastaviti sa zlodjelima, po~ev{i s<br />
klanjem katoli~kog hrvatskog dje~aka na kojeg su slu~ajno<br />
nai{li). Posljedica svega je odluka Partije o Davorinovoj likvidaciji<br />
koju }e provesti njegov ro|eni (mla|i) brat Lovro,<br />
ideolo{ki rigidan balavac {to je nakon ubojstva omra`enog<br />
fratra sve}enika postao politi~ki komesar. Kako, za razliku<br />
od Nike, Davorin nije izvorni nego ’priu~eni’ erotist (hedonist),<br />
kojem je Partija bila i ostala ’mati’, alfa i omega njegova<br />
`ivota, on }e mirno primiti svoju smrtnu osudu i {tovi{e<br />
sam zapovijediti strelja~kom stroju da puca u nj.<br />
Klju~na je tema filma dakle odnos revolucije i erosa, koji neizbje`no<br />
ima svoje smrtonosne sastojke, a Zafranovi} ga daje<br />
izrazito tvrdo i kli{eizirano. Sredi{nji lik Davorina, takvog<br />
kakvog ga postavlja Zafranovi}, posve je nezanimljiv: to je<br />
jedan sku~en um i senzibilitet kojem je jedinu duhovnu nadgradnju<br />
dala partijska ideologija te ide u red onih likova na<br />
temelju kojih se mora zapitati kako mogu biti poticajni za<br />
svog autora, odnosno autore. Zafranovi} i Kova~ od lika<br />
Davorina prave jednodimenzionalnu ideju, funkciju ~iji sadr`aj<br />
nije osobito va`an, va`na je samo njegova uporabljivost<br />
u svrhu predo~enja nekakve tobo`e zna~ajne spoznaje o prirodi<br />
komunisti~ke partizanske borbe/revolucije i samih revolucionara.<br />
No mora se upitati kakvu to bitnu spoznaju<br />
daje uvid u prirodu jednog senzibilno-duhovno izrazito reduciranog<br />
~ovjeka, koji ne pokazuje nikakve iole intrigantnije<br />
zna~ajke (ono {to bi moglo biti intrigantno, njegova ljubav<br />
prema mladoj plemkinji, uvedena je u film u tipi~noj Zafranovi}evoj<br />
maniri kao grom iz vedra neba, a potom, karakteristi~no<br />
zafranovi}evski, ostavljena bez ikakve daljnje razrade):<br />
samo to da su komunisti~ko-partizansku revoluciju iznijeli<br />
neuki te`aci (seljaci, radnici) i komunisti~ki intelektualci<br />
odnosno ’intelektualci’, prete`no ovi potonji, {kolovani u<br />
kaznionicama stare Jugoslavije, tim, kako su sami partijci<br />
ponosno govorili, »komunisti~kim univerzitetima«. No Zafranovi}eva<br />
(i Kova~eva) namjera sasvim sigurno nije bila<br />
subverzivno razotkriti plitak sadr`aj komunisti~kih revolucionara,<br />
nego upravo suprotno: Pad Italije je film ~ija je nakana<br />
promovirati ’poetiku i etiku revolucije’, koji koriste}i distanciran<br />
redateljski prosede daje privid neutralnog prikaza<br />
sudbine jednog revolucionara, me|utim ta ’neutralna’ distanciranost<br />
samo je na~in da se efektnije poentiraju ’suprotne<br />
sile’ koje vladaju ’~ovjekom revolucionarom’ (pa u {irem<br />
smislu mo`da i ~ovjekom uop}e), da se {to efektnije ilustrira<br />
otrcana teza o revoluciji koja jede vlastitu djecu i u krajnoj<br />
liniji da se kroz sve to ipak poentira ’veli~ina revolucije’.<br />
68<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Pri~a o komandantu Davorinu sastavni je dio partizanskokomunisti~kog<br />
mita o strogoj ali generalno pravednoj revoluciji<br />
~ije posljedice nisu uvijek ugodne, a u svojoj neugodnosti<br />
pokatkad ni opravdane, no pokazivanjem (i) tih neugodnih<br />
strana autori poput Zafranovi}a, koji su poklonici<br />
mita, ne dovode mit u pitanje nego ga jo{ ja~e promoviraju,<br />
zadr`avaju}i fascinaciju njime i u njegovim ’tamnim’ stranama,<br />
{tovi{e tzv. revolucionarno jedenje vlastite djece kao da<br />
im je vrhunski impresivno. U tome i jest razlika izme|u jednog<br />
@ivojina Pavlovi}a i njegove Zasede i Lordana Zafranovi}a:<br />
dok Pavlovi} (1969.!) razorno raskrinkava mit, Zafranovi}<br />
(1981.) o~ituje tihu fascinaciju njime. Ovdje pada na<br />
pamet i Pesma Oskara Davi~a (prema kojoj je upravo spomenuti<br />
Pavlovi} snimio sugestivnu tv seriju s Radom [erbed`ijom,<br />
Du{icom @egarac i Ljubom Tadi}em u glavnim ulogama):<br />
Zafranovi}ev (i Kova~ev) Davorin zapravo je svojevrsna<br />
primitivnija verzija Davi~ova Mi}e Ranovi}a, li{ena spoznaje<br />
vitalizma i radosti erotske strane egzistencije i katarze<br />
koja iz nje proizlazi, no silna je razlika izme|u velikog pjesnika<br />
i erotofila Davi~a i kvalitativno prosje~nog filma{a, tako|er<br />
erotofila, Zafranovi}a — Davi~o se minuciozno usredoto~uje<br />
na Ranovi}ev psihi~ki sklop, Zafranovi} rijetko<br />
daje ~ak i same navje{taje da ne{to poput Davorinova psihi~kog<br />
sklopa uop}e postoji. Uz to Davi~o je afirmativni erotofil,<br />
vitalist, a kod Zafranovi}a erotsko uvijek ide zajedno s<br />
nasiljem, smr}u, deformacijom, groteskom. U potonjem dakako<br />
nije nikakav problem, takav do`ivljaj erotskog je legitiman,<br />
me|utim, problem je, kad su u pitanju Okupacija u<br />
26 slika i Pad Italije, Zafranovi}evo iznevjeravanje individualno-erotskog<br />
pristupa u korist op}ih uvida i spoznaja. On<br />
}e prikazati impresivnu ljepotu mlade Ene Begovi} i na tome<br />
mu svaka ~ast, no erotski odnos likova Davorina i mlade<br />
plemkinje njega nimalo ne zanima. Umjesto da poka`e sadr-<br />
`aj tog erotskog, ljubavnog odnosa, Zafranovi} lik mlade<br />
plemkinje, nakon njezina vjen~anja za Davorina, posve izbacuje<br />
iz filma; Davorin na kraju mirne du{e i lakog srca odlazi<br />
na strijeljanje, ni ne oprostiv{i se od svoje (navodne) velike<br />
ljubavi, o~ito nalaze}i ve}u (erotsku) nasladu u ispunjenju<br />
partijske direktive, u dobrovoljnom odlasku u smrt,<br />
nego u krasnom tijelu svoje jedre supruge i njezinu srcu koje<br />
bi trebalo biti puno ljubavi za njega. Zafranovi} erotofil<br />
ustupio je dakle pred Zafranovi}em politi~arom i ideologom,<br />
op}e i apstraktno je jo{ jo{ jednom kod Zafranovi}a<br />
postisnulo individualno i konkretno.<br />
Iz dosada{njeg dijela teksta jasno je da je i Pad Italije film ~iji<br />
je narativno-karakterizacijski sloj inferioran, a kako je to<br />
op}a karakteristika velike ve}ine Zafranovi}evih filmova,<br />
dovoljno ilustriran na drugim njegovim ostvarenjima, navo-<br />
|enje daljnjih primjera ovdje zaista nije nu`no. Dobro je me-<br />
|utim istaknuti da je i Pad Italije, jednako kao Okupacija u<br />
26 slika, film koji sadr`i izrazito ideologizirane trenutke, a<br />
posebno se isti~e tretman militantnog sve}enika fratra koji<br />
se svim srcem stavlja na stranu usta{a. Povijesno nije sporna<br />
veza nemalog broja pripadnika crkve u Hrvata i usta{kog<br />
pokreta, ali sporno je kad Zafranovi} ve} u drugom filmu<br />
zaredom (u Okupaciji ima lik katoli~kog sve}enika koji se<br />
pridru`uje usta{ama i okupatorima) daje negativni prikaz<br />
pripadnika katoli~ke crkve, dapa~e ovdje doveden do pretje-
Change language