Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 158 do 162 Paulus, I.: Lud za glazbom<br />
— Da li ste, kada ste bili u Americi, upoznali neke druge<br />
filmske skladatelje i saznali kako oni rade<br />
Pa — jesam, jesam. Od Davida Raksina, koji je pojam i koji<br />
je izme|u ostaloga radio s Chaplinom »Moderna vremena«.<br />
On je i profesor filmske glazbe... Onda sam upoznao Jerryja<br />
Goldsmitha, John Williamsa, Christophera Stonea — on<br />
je televizijski kompozitor, apsolutno jedan od prvih. To je<br />
interesantno: on je sjajan kompozitor ali je meni zavi|ao<br />
kako ja mogu raditi na filmovima, a on, koji je tamo, ne<br />
mo`e. Zato {to vas jednostavno stave u ladice — ako ste vi<br />
televizijski skladatelj onda ste televizijski skladatelj, ako ste<br />
kompozitor reklama onda radite samo reklame. Na to me<br />
moj agent upozorio i rekao mi da niti slu~ajno ne prihvatim<br />
ponude za reklame. A tu sam radio puno reklama. To je ono<br />
{to Amerikanci ka`u: »bread and butter«, kruh i maslac, od<br />
tog se `ivi. No on je rekao: »Nemoj niti slu~ajno raditi reklame,<br />
jer }e te odmah smjestiti u tu grupu«.<br />
I onda sam jo{ upoznao dosta skladatelja. Recimo, sin Jerryja<br />
Goldsmitha, Joel Goldsmith je isto jako dobar skladatelj.<br />
Zapravo, znate {to — od tih deset tisu}a kompozitora u Los<br />
Angelesu, pa mo`da ih recimo ~etristo mo`e nekako egzistirati.<br />
Danas je to sve lak{e jer postoje sintesajzeri i ve}ina ima<br />
svoje studije. Recimo, njih jedno ~etrdeset — pedeset eventualno<br />
mo`e ugodno `ivjeti, a drugo je sve borba u pravim<br />
smislu rije~i.<br />
— Mo`ete li usporediti na~in skladanja filmske glazbe u Hrvatskoj<br />
i u Americi<br />
Ogromne su razlike. Op}enito su velike razlike izme|u Europe<br />
i Amerike. U Americi se sve radi vrlo precizno. Mislim<br />
na sliku — oni imaju »mickey mousing«, zna~i metodu da se<br />
na svaki pokret radi glazba, a i sve se radi sa »synch codeom«,<br />
to je tamo jako bitna stvar. A u Europi, pa ~ak i kod<br />
nas, mnogo se toga prepu{ta improvizaciji. Ja nekako volim<br />
sredinu. Mislim da je improvizacija dobra stvar samo ako se<br />
zna {to se `eli. Najvi{e se sve to odnosi na bud`et. Ako imate<br />
veliki bud`et mo`ete sva{ta raditi, a ako je bud`et mali,<br />
kao {to je kod nas i, uop}e u Europi, onda...<br />
Ali uvijek je kratko vrijeme. Uvijek. Svugdje. Pa ~ak i kad je<br />
veliki bud`et. I svi filmski kompozitori moraju biti u stanju<br />
da vrlo brzo skladaju. A u Americi u velikim filmovima postoji<br />
velika prednost, jer postoji novac za aran`era, odnosno<br />
orkestratora. Prakti~ki svi ti veliki skladatelji imaju svoje orkestratore<br />
i oni samo napi{u jedan {iroki klavirski izvadak i<br />
to je sve.<br />
Aran`eri i najbolje filmske partiture<br />
— Da li Vi koristite aran`ere i orkestratore<br />
Ne, skoro nikada. Jednom sam, u Londonu imao orkestratora,<br />
ali to je bilo zato jer sam htio na izvjestan na~in pomo-<br />
}i prijatelju da i on ne{to zaradi. Jedino sad, recimo, za ove<br />
mjuzikle koje radim za kazali{te Tre{nja. To se radi sve s ma-<br />
{inama. Na `alost ne ide u `ivo — i to mi radi Jo`a Cvitanovi}.<br />
Zapravo, neke sam filmove radio sa svojim sinom koji je sjajan<br />
aran`er — on je sa sintesajzerima ~ak napravio jednu televizijsku<br />
seriju.<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
— Koje biste filmske partiture izdvojili kao najuspje{nije ili<br />
Vama najdra`e<br />
One koje sam radio s orkestrom. To je Selja~ka buna, pa<br />
onda Pad Italije, Ku`i{ stari moj, Gym Kata, onda Gunbus...<br />
Evo, mo`da to...<br />
Govorenje Mikule Trudnega: koncertni odnos<br />
prema filmskoj glazbi<br />
— Mene je, recimo, odu{evila Va{a kantata Govorenje Mikule<br />
Trudnega iz filma Pad Italije. Kako ste do{li na ideju da za<br />
film napi{ete kantatu<br />
Mogu Vam re}i da sam tu ideju ve} prije upotrijebio. S Van-<br />
~om Kljakovi}em radio sam televizijski film \avolje sjeme<br />
— koji je sjajan film — u dva nastavka. To je neko sjeme fa-<br />
{izma koje se javlja... I mi smo do{li na ideju da napravimo<br />
jedan Dies irae. I ja sam napisao Dies irae s nekakvim latinskim<br />
tekstom, ne znam ni sâm odakle sam ga uzeo — mislim<br />
da je to jedna od najboljih partitura koje sam ikad napisao i<br />
to zvu~i fascinantno.<br />
Kad je Zafranovi} radio Pad Italije, htio je polo`iti nekakvu<br />
muziku jer mu je nedostajalo novaca. I mi smo na to mjesto<br />
— gdje je sad kantata — postavili taj Dies irae. I svi su — mislim,<br />
rijetko kada sam u `ivotu vidio takvo uzbu|enje u kino<br />
dvorani — svi su rekli: »To je ne{to fantasti~no! Nismo nikad<br />
~uli ni vidjeli tako ne{to, pa to se mora napraviti i za Pad<br />
Italije.« Na kraju je Zafranovi} ~ak htio ostaviti taj Dies irae,<br />
ali ja sam rekao da to nije fer, mislim uzeti istu muziku. To<br />
se radi u Hollywoodu ali onda se to debelo plati. Mislim, i<br />
Doktor @ivago, ta muzika je isto bila u nekom drugom filmu,<br />
ali su onda debelo platili za njezinu ponovnu uporabu.<br />
I onda smo po~eli tra`iti koji bi tekstovi bili interesantni,<br />
koji bi odgovarali za tu radnju, i tako smo prona{li Marina<br />
Frani~evi}a. I, evo, napisao sam tu kantatu. Na `alost, nije<br />
uop}e bilo vremena da se sve skupa malo provje`ba. Ja sam<br />
Govorenje Mikule Trudnega snimio sa zborom i orkestrom<br />
prakti~ki samo s jednom probom, odmah.<br />
— To je scena u kojoj se ljudi osve}uju talijanskim fa{istima<br />
i okupatorima nakon {to je Italija pala. Za{to je naslov Govorenje<br />
Mikule Trudnega<br />
Pa, ne{to je to izvu~eno iz konteksta. Osim roga, taj jezik,<br />
mislim da je to neki stari hvarski jezik koji je odgovarao situaciji<br />
na filmu. Sad se ne mogu sjetiti u detalje kako smo<br />
do{li do toga, ali znam da smo pr~kali i tra`ili po tekstovima<br />
koji su imali taj arhai~ni jezik.<br />
— To je kantata, djelo koje bi trebalo biti namijenjeno koncertnom<br />
podiju. Da li Vam je `ao {to se Govorenje Mikule<br />
Trudnega ne izvodi koncertno i {to niste vi{e pisali za koncertne<br />
dvorane<br />
Pa, mo`da mi, na izvjestan na~in jest `ao. Znate, ako ste profesionalni<br />
kompozitor, a ja sam ~itav `ivot bio skladatelj —<br />
bio sam samo jedan mjesec u honorarnom radnom odnosu<br />
u Parizu kod Editions Alabert... To je najja~a francuska edicija<br />
ozbiljne glazbe, a isto i zabavne glazbe. Oni, recimo,<br />
imaju kompletnog Ravela... Kada ste jedan profesionalni<br />
kompozitor i `ivite od svoje glazbe onda uvijek pi{ete po narud`bi.<br />
Normalno da mi je `ao — mislim, mnogo bi se stvari<br />
moglo izvesti na koncertima i... Recimo, nakon te kanta-<br />
161
Change language