Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 121 do 128 Tomljanovi}, I.: Nijemi dijalozi u zvu~nom filmu<br />
pogledom, no {to sve, zapravo, podrazumijevamo pod »nijemim<br />
dijalogom«<br />
Najkra}e re~eno, svaki oblik komunikacije dvojice ili vi{e<br />
protagonista bez posredovanja verbalnog sporazumijevanja.<br />
Takvih oblika ima, me|utim, vi{e nego {to se u prvi tren<br />
~ini. Pisanje pisama, poruka, e-mailova, znakova, kodova,<br />
sporazumijevanje rukama, komuniciranje pogledom samo su<br />
naj~e{}i me|u njima i sve njih mo`emo smatrati nijemim<br />
oblicima komunikacije, odnosno nijemim dijalozima.<br />
1.3. Sli~nosti i razlike nijemih i zvu~nih dijaloga<br />
Iz temeljne opozicije dviju vrsta dijaloga — zvu~no/nijemo<br />
— mogu se izvu}i i druge razlike, ali i sli~nosti u njihovoj<br />
uporabi na filmu. I nijemom neverbalnom i zvu~nom verbalnom<br />
dijalogu zajedni~ko je da pru`aju raznolike informacije<br />
o likovima, o njihovom me|usobnom odnosu, pojedina~nim<br />
reakcijama jedan na drugog. Razlika je, me|utim, u tipu informacija<br />
koje donose. Dok verbalno izre~eni dijalozi imaju<br />
gotovo neograni~en raspon tipova informacija koje mogu<br />
pru`iti gledatelju, nijemi dijalozi, u pravilu, ne pru`aju faktografske<br />
informacije, iako je i to mogu}e (npr. klimanje ili<br />
odmahivanje glavom lika na postavljeno pitanje mo`e gledatelju<br />
pru`iti upravo takvu informaciju). Nijemi dijalozi, naj-<br />
~e{}e, slu`e za izra`avanje verbalno neizrecivog ili barem te{-<br />
ko izrecivog, dakle za izra`avanje neke emocije (ljubavi, mr-<br />
`nje, ljubomore, prezira...) ili nekog drugog tipa odnosa izme|u<br />
likova koji lik, iz nekog razloga, ne mo`e ili ne `eli<br />
verbalizirati (npr. izra`avanje sumnje pogledom).<br />
Specifi~nost nijemih dijaloga je i njihova velika ovisnost o<br />
kontekstu u kojem se zateknu. Diskurs suvremenog narativnog<br />
filma (velika dinamika zbivanja, velik broj i fabulativna<br />
slo`enost situacija, velik broj lokacija i likova te slo`eni odnosi<br />
u koje oni stupaju...) takav je da je zna~enje nijemog dijaloga<br />
ponekad vrlo te{ko i{~itati bez poznavanja konteksta,<br />
pa su tako sekvence nijemog dijaloga uglavnom dio neke<br />
scene verbalnog dijaloga ili akcijske scene iz koje crpe zna-<br />
~enje, dok su ~itave scene nijemog dijaloga u suvremenom<br />
filmu rijetke, a i tada su zapravo uvelike ovisne o kontekstu<br />
prethodnih i sljede}ih scena. To, me|utim, nije pravilo, no o<br />
tome }e biti vi{e rije~i poslije (poglavlje 2.2.).<br />
Ako smo utvrdili da postoje nijemi i zvu~ni dijalozi, logi~no<br />
je upitati se koji je uop}e smisao i funkcija njihove uporabe,<br />
{to je to {to nijeme dijaloge ~ini zanimljivim redateljima, odnosno<br />
{to oni donose nekom filmskom prizoru, a {to zvu~ni<br />
dijalozi ne mogu ili te{ko uspijevaju donijeti. Koji, dakle, tipovi<br />
nijemog dijaloga postoje<br />
2. Tipovi nijemog dijaloga<br />
2.1. Op}i tipovi<br />
Nijema komunikacija ili dijalog, najop}enitije gledano, mo`e<br />
se podijeliti na posrednu i neposrednu. Posrednom komunikacijom<br />
smatramo svaku komunikaciju koja se odvija posredstvom<br />
nekog medija (pisma, telegrami, telefaksi, e-mailovi,<br />
razne vrste oda{iljanja kodiranih poruka i sl.), dok su<br />
naj~e{}e vrste neposredne neverbalne, odnosno nijeme komunikacije<br />
izmjena pogleda ili davanje znakova rukom ili<br />
drugim dijelovima tijela.<br />
122<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Posredna nijema komunikacija za nas je manje zanimljiva, jer<br />
ona uglavnom slu`i kao puka zamjena za klasi~nu verbalnu<br />
komunikaciju koja, me|utim, nije mogu}a iz nekog dramatur{kog<br />
razloga (npr. prostorne udaljenosti protagonista ili<br />
straha od stvaranja buke u zatvorskim ili vojnim filmovima).<br />
Tipovi poruka koje se na taj na~in oda{ilju bitno se ne razlikuju<br />
od tipova poruka koje se razmjenjuju uobi~ajenom verbalnom<br />
komunikacijom, odnosno razgovorom.<br />
Stilska vrijednost neposredne nijeme komunikacije (osim u<br />
slu~ajevima preno{enja jednostavnih poruka znakovima koje<br />
nala`e specifi~na situacija o ~emu }e biti vi{e rije~i u sljede-<br />
}em poglavlju) jest u tome {to se njome razmjenjuju poruke<br />
koje se ne mogu ili se te{ko mogu prenijeti verbalno.<br />
2.2. Nijemi dijalozi s obzirom na tip scene<br />
Ve} sam spomenuo da su nijemi dijalozi umnogome ovisni o<br />
kontekstu u kojem se nalaze. To je uostalom — kao {to je u<br />
svojim poznatim eksperimentima pokazao Kulje{ov — jedno<br />
od na~ela filma, odnosno filmske monta`e, no prizorni kontekst<br />
mnogo je va`niji za nijeme kadrove ili skupine kadrova,<br />
nego za one u kojima se odvija neki verbalni dijalog. O<br />
tom kontekstu, tipu scene, redoslijedu kadrova unutar sekvence,<br />
o informacijama koje imamo o zbivanjima i likovima<br />
ovisi razumijevanje nijemih dijaloga. Najop}enitije, nijemi<br />
se dijalozi s obzirom na tip scene mogu podijeliti na:<br />
a) nijemi dijalog u akcijskim scenama<br />
b) nijemi dijalog u dijalo{kim scenama<br />
c) nijema dijalo{ka scena<br />
(a) Akcijske scene za tu prigodu mo`emo definirati kao scene<br />
u kojima zna~enje proizlazi iz fizi~ke radnje na platnu, a<br />
ne iz izgovorenih rije~i. Neverbalni, nijemi dijalozi u njima<br />
se pojavljuju u razli~itim oblicima i tipovima. Uz termin ’akcijske<br />
scene’ naj~e{}e ve`emo razne vrste okr{aja, ve}ih ratnih<br />
sukoba, privatnih obra~una, fizi~kih ili upotrebom oru`ja,<br />
scene potjera i sli~no. U njima podjednako nailazimo na<br />
posrednu i neposrednu neverbalnu signalizaciju. U ratnim<br />
filmovima, primjerice, ~esta je uporaba kodirane signalizacije<br />
kao {to su Morzeovi znakovi, pisane {ifre ili znakovi rukom<br />
tijekom same akcije, ali i poruke koje se prenose pogledom.<br />
Naj~e{}e su to vrlo jednostavni znakovi koji slu`e<br />
samo da bi potvrdili ili negirali neku informaciju (~esto zapovijed),<br />
dok u dramati~nim prizorima (tijekom borbe, ranjavanja,<br />
smrti) pogledi ~esto nose vrlo sna`no nabijene<br />
emotivne poruke. Naravno, kako bi gledatelj pravilno protuma~io<br />
odre|ene znakove, posebno one date pogledom i<br />
mimikom, te kako ne bi do{lo do zna~enjske zbrke, i u ovim<br />
su scenama nijemi dijalozi ovisni o jasno stvorenome prizornom<br />
kontekstu.<br />
U akcijskim scenama ~est je slu~aj da nijema komunikacija u<br />
potpunosti zamijeni verbalnu i uz samu fizi~ku akciju bude<br />
klju~an ~imbenik za razumijevanje same scene. Navest }u<br />
primjer iz filma Grabe`ljivac Johna McTiernana gdje se skupina<br />
koju predvodi Arnold Schwarzenegger (u knjizi snimanja<br />
navodit }u ga kao AS) sprema za napad na pobunjeni~ki<br />
kamp.
Change language