Sve argumentacije u prilog postojanju sovjetske b<strong>ur</strong>žoazijegube iz vida temeljnu razliku između onih koji su tradicionalno posedovalisredstva za proizvodnju i onih koji danas U svojim mkamaimaju kolektivnu kontrolu nad njima. Termini »kapital«, »kapitalista«i »b<strong>ur</strong>žoaski« uspešno prikrivaju ili pogrešno predstavljaju stvarnostanje stvari umanjujući sličnosti i uvećavajući razlike između ovihdveju gmpa. Ovi ternuni su pogrešni koliko i definicija socijalizmakao nižeg stupnja komunizma. U svojoj doktrinarno j upotrebi, termin»socijalizam« je tako uzan da je neprimenljiv na bilo šta; termin»kapitalizam« je, pak, preširok i primenljiv na svašta. Tumačenja sovjetskerealnosti u kategorijama »birokratske b<strong>ur</strong>žoazije« ne razlikujudržavnu b<strong>ur</strong>žoaziju od državne birokratije, državIU kapitalizam odbirokratskog etatizma, kapitalističku od birokratske eksploatacije, tese stoga moraju odbaciti.Greška je ovih kritičara i što uzimaju da plate i profiti pOkazlUUtendenciju maksimalnog rasta u ovom poretku. Pretpostavlja se dakolektivna kontrola nad sredstvima za proizvodnjujemči rast udela uekonomskom višku vrednosti. Tačno je daje u Rusiji plate birokrata,praktično ukinute u razdoblju ratnog komunizma, oživeo NEP i dasu ih 30-ih godina počeli primati i članovi partije. To se dogodilozbog toga što je Prvi petogodišnji plan, čije je ostvarivanje počelo1929, nagrizao proletersku.revoluciju. Kako se staljinistička birokratijaušančila za trajanja ovog plana, qjene plate su počele rasti. Vrhunacsu dostigle krajem SO-ih godina, da bi se potom njihov rast srazmemostabilizovao. Raspon plata između najviše plaćenih birokrata inajniže plaćenih radnikaje 1966. u Sovjetskom Savezu bio približno30: l - koliki je otprilike bio i 1926. godine. Ako poventiemoTroekom i njegovoj Izdanoj revoluciji, raspon plata je bio znatnoveći 30-ih godina, kada je Staljin vodio kanIpanju protiv »<strong>ur</strong>avnilovkeu platama«. To je, međutim, bilo izuzetno kritično razdoblje borbeda se inteligenCiji da materijalni ulog u novom poretku.Iskustva Istočne Evrope oštro se razlikttiu od sovjetskih. Zboguloge Crvene arnuje u oslobođenju ovih zemalja i »revolucija odozgo«koje su potom usledile, tu i nije bilo nikakve diktat<strong>ur</strong>e proletarijatakoju bi trebalo razvlastiti. Za razliku od Rusije, te zemlje su direktnos b<strong>ur</strong>žoaskog prešle na sitnobirokratske i birokratske oblikedominacije. Ni u Nemačkoj Demokratskoj Republici ni u Čeboslovačkoj,dvema industrijski razvijenim zemljama s višim standardompo glavi stanovnika od Sovjetskog Saveza, inteligencija se nije osetilaugroženom težnjom proletarijata ka <strong>ur</strong>avnilovci. Tamo nije ni bilopotrebe za nekakvom kampanjom »protiv <strong>ur</strong>avnilovke u platama«.Smanjenje plata birokratije nije naišlo na neko snažnije protivljelUe ione još uvek IUSU dostigle nekadašnji nivo. I u ostalim istočnoevropskimzemljama su birokratije doživele slično kresanje ogromnih predratnihplata.Kontinuirani savez birokratije i radničke klase u borbi protivunutrašnjih prepreka razvQja i svetske kapitalističke reakcije delombi mogao objasniti srazmemo niske plate birokratije, u poređelUu s.:~. jonima od pre revolucije, u većini socijalističkih zemalja. Uticaj komunističkeideologije sprečio je nastojanja birokratije da prigrabiveći udeo u višku vrednosti. Birokratiji je potrebno nekoliko decenijapo uvodenju socijalizma da konsoliduje svoju vlast. čak i da suobjektivni i subjektivni uslovi dopuštali veće raspone plata, nemaprima facie razloga za poistovećivanje uzroka tog raspona s kolektivnimvlasništvom birokratije nad državom, a ne s njenim. monopolomna profesionalno o<strong>br</strong>azovanje. Svaka interpretacija koja vrši ovunedopuštenu identifikaciju pogrešna je.Kapitalizam bez lcapitalistaJedno tananije tumačenje sovjetske stvarnosti saglašava se stvrdnjom o obnovi kapitalizma, a birokratiju vidi kao novu vladajućuklasu. To je teza o kapitalizmu bez kapitalista, o novim kapitalističkimproizvodnim odnosima bez b<strong>ur</strong>žoazije. .Delo Tonyja Cliffa, Russia: A Marxist Analysis (Rusija: marksističkaanaliza), predstavlja najveštiju od<strong>br</strong>anu ove teze. Cliff vremenskine smešta političJru kontrarevoluciju u 1957. godinu; već jošu 1929. za razliku od drugih zagovornika obnove kapitalizma, Cliffdrži da je verovatnije da je politička kontrarevolucija sledila a neprethodila obnovi kapitalizma u SSSR. Premda zamišljen kao privremenamera, NEP je obnovio kapitalizam; kontrarevolucija 1929. otišlajei dalje ukidajući radničku državu. Kontrarevolucijaje, u osnovi,bila poliitčkog karaktera, ali je, istovremeno, preo<strong>br</strong>azila državnikapitalizam pod kontrolom radnika u ono što Cliff naziva ,.birokrat.ski državni kapitalizam«. Tako je rođena nova vladajuća klasa birokrata,ne birokrata-kapitalista.Kakva je to vrsta kapitalizma? U· šestom poglavlju Cliff kaže daje to kapitalizam bez kapitalističke klase. Veoma je važno konstatovatirazlike izmedu ovog oblika državnog kapitalizma i onog u kojemnajveći deo viška vrednosti uzimaju vlasnici akcija. Cliff misli da uSSSR birokratska klasa vlada na temelju kapitalističkih proizvodnihodnosa, ali bez moći nad akumulacijom koju imaju vlasnici držav,nihakcija, pošto takvi vlasnici muzu državu kao što su pre toga muz1isvoje radnike. Kvalitativno odrediti sovjetski sistem kao birokratskidržavni režim ili kao državni kapitalizamje ispravno, zaključuje on,ali ne i dovoljno. On je kombinacija svojstava oba: ,.Stoga je ruYtačnijinaziv za rusko društvo birokratski državni kapitalizam«.Svoje tumačenje Cliff zasniva na tri osnovne teze. Prvo, naodredenju staljinističke birokratije kao klase, a ne kao sloja. Oslanjajućise na Marxovu upotrebu ,.ideoloških zanimanja« za označavanjesveštenika, pravnika i sličnih s monopolom na o<strong>br</strong>azovanje, Cliffpravi razliku izmedu visoko plaćenih birokrata i običnih najamnihradnika. za birokrate se kaže da imaju klasni monopol nad onim štoje Buharin nazivao ,.sredstva za mentalnu proizvodnju«.Ovu tezu podupire i druga: sovjetska birokratija ,.poseduje«državu. U SSSR su potpuno pravno razdvojene funkcija vlasniš~a i212213
funkcija rUkovođenja:' država poseduje, birokratHukovode. Vl~ništvojI;, u stv~,. u rukama birokrata kao kole~ti'?l,?g tela: »ono je zaodenutoudržavu birokratije«. Država se pOjavljuje kao poslodavac,birokrate kao zaposleni, dok su stvarno isključivo birokrati ti koji izapošljavaju i otpuštaju .. O~ su j~ .koji odreduju podelu viškavrednosti između države l njih kao pojedmaca.Cliffova treća teza je da su birokrati otelovljenje kapitala, ali dane predstavljaju deo kapitalističke klase. Marx je u Kapitalu pisao:»Sem kao otelotvorenje kapitala, kapitalista nema nikakve istorijskevrednosti, nikakvog prava na istorijsko postojanje ... u meri u kojojje otelotvoren u kapitalu, njega u akciju ne g<strong>ur</strong>aju upotrebne vrednostii uživanje u njima, već razmenska vrednost i njeno uvećavanje«.Cliff se pita: Nije li isti slučaj i sa sovjetskim privrednim rukovodiocima?Svako ko kontroliše kapital i vrši funkciju kapitaliste takođeje oličenje kapitala. Za kapitalizam nisu bitni ni prisvajanje ni trošenjeviška vrednosti u tradicionalnim oblicima profita, kamate, divi-·dendi i rente, nego njegova akumulacija: "Potrošnja dela viška proizvodaod strane eksploatatora nije posebnost kapitalizma... Posebnostkapitalizma je akumulacija akumulacije radi ... U državnom kapitalizmukoji se postupno razvio iz monopolističkog kapitalizma,vlasnici akcija javljali bi se uglavnom kao potrošači a država kaoakumulator«. Premda dmgačija od kapitalističke klase, sovjetska birokratijaotelotvorava istorijsku misiju akumulacije radi akumulacije,misiju koja je određujuća za kapitalistički način proizvodnje. Ona točini u svom postojećem obliku zbog »srazmemo veće težine faktorakontrole u odnosu na težinu imaoca akcija... [i zbog toga] što korporacijaili država-vlasnik više podređuju dividende unutrašnjojakumulaciji, to se kapitalizam otvorenije pokazuje«. Mada je državnikapitalizam oblik kapitalizma viši od monopolističkog, birokratskidržavni kapitalizam je viši od oba.Cliffovo tumačenje ima potpom nmogih autora koji su, kao i
- Page 2 and 3:
IL-. __MARKSIZAM U SVETU, časopis
- Page 4 and 5:
Claude Lefortl·ŠTA JE BIROKRATUA?
- Page 6:
prepušta nižim krugovima staranje
- Page 10 and 11:
međutim besmislen za sve one koje
- Page 12 and 13:
no postojanje. Što se ono više af
- Page 14 and 15:
koje je vezan prirodni posrednik u
- Page 16 and 17:
zana za prirodu proizvodnje, pa ča
- Page 18 and 19:
Sorel odgovara Kautskom (u Introduc
- Page 20 and 21:
njegovog lečenja. Zato diskusija b
- Page 22 and 23:
Međutim, na društvenom temelju so
- Page 24 and 25:
vladajuća klasa ne drži državu u
- Page 26 and 27:
poljiti izvesna tendencija ka 'dege
- Page 28 and 29:
Država je, dakle, kao birokratija
- Page 30 and 31:
,iLtrane povezanosti sa celinom kon
- Page 32 and 33:
već sami biti poučeni kako da upr
- Page 34 and 35:
oupravnih zadataka, ne samo, đak:l
- Page 36 and 37:
planske privrede u ćorsokak centra
- Page 38 and 39:
tvenim položajem birokratije kao p
- Page 40 and 41:
~mog veća (26-27. jun 1950) on ka
- Page 42 and 43:
irokratija dobija onaj protivrečni
- Page 44 and 45:
eskrajno razorno delovao na politi
- Page 46 and 47:
ma sa istočnom birokrati jom i dne
- Page 48 and 49:
Staljinistička duhovna birokratija
- Page 50 and 51:
o-l-~-·'·ske kritike ,.zaostajanj
- Page 52 and 53:
opasnom duhovnom kretanju, svakoj p
- Page 54 and 55:
,nju za sredstvomja sam navodno gub
- Page 56 and 57:
njao ona podleže istim zakonima ka
- Page 58 and 59: ne ličnosti, što naivne socijalis
- Page 60 and 61: 2Marx, The Eighteenth Brumaire of L
- Page 62 and 63: com da novouspostavljeni oblik dru
- Page 64 and 65: uslovima niti prosto racionalnim ra
- Page 66 and 67: terijumi »optimalizacije« i »hum
- Page 68 and 69: . miIdsttacijom;ilaimedase ona kara
- Page 70 and 71: stepena u kojem, kako u okviru ekon
- Page 72 and 73: !""skom administracijom, u kojoj na
- Page 74 and 75: kada uprava dozvoljava veliku slobo
- Page 76 and 77: eŽIlO javiti kao društvena nužno
- Page 78 and 79: eda nad njim nad njegovim postojanj
- Page 80 and 81: Ovo nije tipična karakteristika po
- Page 82 and 83: traju da je stepen odgovornosti naj
- Page 84 and 85: '~itt;'n€o~~U}ovorilorg~v~~m sve~
- Page 86 and 87: ,manje, a takode i sa odgovarajući
- Page 88 and 89: državnom poljoprivrednom dobru Hor
- Page 90 and 91: irokrata. Na osnovu raskoraka izme
- Page 92 and 93: . jednog jedinog radnika? Uzevši d
- Page 94 and 95: Marksistička kritika kapitalizma p
- Page 96 and 97: ključio iz kapitalističke klase.
- Page 98 and 99: Itiv birokrata na vlasti. U Sovjets
- Page 100 and 101: sistem predstavlja oblik industrijs
- Page 102 and 103: · Da bismo objasnili ovaj nesklad,
- Page 104 and 105: mogu pratiti un~trašnji sukobi u s
- Page 106 and 107: kvalifikovanog radnika, reč je o j
- Page 110 and 111: Ovde se javljaju bi kategorije koje
- Page 112 and 113: tencijala ekonomskog i dmštvenog n
- Page 114 and 115: tražiti nove vođe koji neće biti
- Page 116 and 117: očekivati· ista reakcija. Revoluc
- Page 118 and 119: -1L_zvoja ... zavređuje isto tako
- Page 120 and 121: stopio se s vlastitom·nacionalnom
- Page 122 and 123: moupravljanja u industriji, napored
- Page 124 and 125: t1ija, . seljak, svi se oni bore pr
- Page 126 and 127: BmLIOGRAFSKE NAPOMENEKnjige i pamfl
- Page 128 and 129: ,On New Dumocracy, u: Selected Work
- Page 130 and 131: Hinton, William, .China's World Vie
- Page 132: 5-6/88.TEORIJSKA SITUACQA U MAĐA