Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 3 do 16 Mili}, K.: Novi film strave<br />
ni, Hooper se usredoto~io isklju~ivo na nasilje, mo`da `ele-<br />
}i aludirati na i simbolizirati sukob konzervativne i liberalne<br />
Amerike. 17 Ipak, suzdr`ao bih se od i{~itavanja simbola, jer<br />
ovaj film djeluje i na mnogo izravnijim razinama.<br />
Poistovje}ivanje, bilo sa `rtvama, bilo sa ubojicom, u prvom<br />
dijelu Hooperova filma gotovo je nemogu}e. Naravno, pred<br />
kraj, kad se `rtva na|e vezana pored tri poreme}ena manijaka,<br />
nemogu}e je ne suosje}ati s njom, pa ~ak i staviti se u njezinu<br />
neugodnu situaciju, no najgora varijanta ostaje kad se<br />
netko poistovjeti s manijacima, {to mo`da i nije toliko te{ko<br />
kao {to se u prvi mah ~ini. Jedna od ponajboljih scena jest<br />
ona u kojoj Leatherface, nakon {to je ve} ubio nekoliko namjernika,<br />
`iv~ano gleda kroz prozor zacijelo se pitaju}i:<br />
Odakle samo dolaze?. Zanimljivo je da u tom trenutku gotovo<br />
da osje}amo `aljenje prema ~ovjeku koji je upravo ubio<br />
troje ljudi na brutalan na~in. Razlozi njegova ubijanja nisu<br />
nam ba{ posve jasni, ali imamo dojam da on jednostavno<br />
nije mogao postupiti druk~ije i da su `rtve vi{e krive {to su<br />
se na{le u njegovoj ku}i od njega, koji ih je jednostavno morao<br />
ubiti.<br />
Nakon Teksa{kog masakra gotovo da nema vi{e neistra`ena<br />
podru~ja. Filmovi nastali poslije njega nalikuju varijacijama<br />
na temu ili teme ve} obra|ene u prethodnim slu~ajevima.<br />
Ipak, to ne zna~i da i nakon njega nije nastalo nekoliko vrlo<br />
va`nih filmova.<br />
No} vje{tica<br />
Tre}i film ameri~kog redatelja Johna Carpentera (Halloween,<br />
1978), na neki je na~in spojio nove ideje s tradicijom.<br />
Patolo{ki ro|eni ubojica Michel Myers prvi put ubije sa {est<br />
godina, da bi potom ~ekao punih petnaest godina priliku da<br />
pobjegne iz umobolnice u kojoj je smje{ten i po~inio seriju<br />
novih ubojstava.<br />
No} vje{tica<br />
Film do sama kraja po{tuje realnu dimenziju u koju je smje-<br />
{ten, da bi se na kraju saznalo da je ubojica prakti~ki neuni-<br />
{tiv i da predstavlja utjelovljeno zlo. Tim krajem film se solidno<br />
uklapa u vampirske filmove u kojima se zlo, makar i<br />
trenutno pobije|eno, na ovaj ili onaj na~in nastavlja. U Carpenterovu<br />
filmu zlo kao takvo ostaje nepobije|eno (Myers<br />
nije nikoga ugrizao pa umro) i to je najdrasti~niji slu~aj ’neba{-happy-enda’,<br />
jer iako su glavni junaci pre`ivjeli, zlo je tako|er<br />
pre`ivjelo, a konvencionalne metode ubijanja zlikovca<br />
nefunkcionalne su. Za ljubitelje realnoga horora Carpenter<br />
je ostavio mogu}nost da je ubojica jednostavno nevjerojatno<br />
izdr`ljiv, i da je mo`da samo oti{ao umrijeti u rodnu<br />
ku}u. No, budu}i da nema kadra u kojem je on definitivno<br />
mrtav, shva}amo ga kao nepobije|ena. U Teksa{kom masakru<br />
zlo~inci ostaju nepobije|eni i neka`njeni, ali samo zbog<br />
nedostatka oru|a, bilo to doslovno neko oru`je u rukama<br />
glavne protagonistice ili zakon. U Halloweenu zlikovac je<br />
doslovce neuni{tiv. On ne mari za zakon koji postoji, ali je<br />
jalov (dapa~e, jedna je od `rtava {erifova k}i), a nikakvo ga<br />
zemaljsko oru`je ne ubija (glavna mu junakinja u vrat zabode<br />
{trika}u iglu, potom se u njega ispuca ~itav {ar`er metaka<br />
iz blizine od nekoliko metara, da bi na kraju pao s prvoga<br />
kata na zemlju).<br />
Ipak, unato~ svim tim natprirodnim elementima, jedna posve<br />
realna scena urezala se u pam}enja ljubiteljima ’stvarnog’<br />
horora. Naime, kad glavna junakinja zatra`i pomo} od prvih<br />
susjeda, oni je jednostavno ignoriraju, ~ak ugase svjetlo<br />
ispred ulaznih vrata. Taj postupak svojim konotacijama nadma{uje<br />
sva Myersova ubijanja, koliko god ona okrutna bila.<br />
Dodatnu zanimljivost filmu donio je subjektivni pogled zlikovca,<br />
koji se provla~i cijelim filmom. Moglo bi se re}i da je<br />
u ovom filmu poistovje}ivanje sa zlikovcem, makar ono bilo<br />
i prisilno, dovedeno do ekstrema.<br />
Sustav nepobjediva zlikovca do ekstrema su doveli tvorci<br />
dva serijala (Petak 13. i No}na mora u ulici brijestova), koji<br />
moraju mnogo zahvaliti Halloweenu, a u kojima je zlikov~eva<br />
nepobjedivost neupitna. Jedan od glavnih motiva svih tih<br />
filmova jest na~in na koji }e protagonisti uop}e poku{ati<br />
okon~ati njegovo divljanje. Halloween je (tako|er nositelj<br />
brojnih nastavaka) tako uspostavio i trend tzv. redanja le{eva,<br />
gdje je gledatelj posve svjestan da }e odre|eni protagonisti<br />
gotovo sigurno stradati, pa zapravo samo ~eka na~in egzekucije.<br />
Navedeni serijali (kao i svi nastavci Halloweena)<br />
sastojat }e se gotovo isklju~ivo od tih egzekucija, koje }e postajati<br />
sve ma{tovitije, ali i sve paradoksalnije, na kraju ~ak<br />
samoparodi~ne. U samom Halloweenu ubojstava je razmjerno<br />
malo (samo ~etiri u cijelom filmu), a iako je rije~ o klasi~nom<br />
slasheru, samo su dva po~injena no`em. Poznato je<br />
da je Carpenterov film zaslu`an za svojevrsnu revitalizaciju,<br />
mo`da i kona~no prepoznavanje slasher-pod`anra, koji }e<br />
80-ih do`ivjeti nevjerojatnu ekspanziju zahvaljuju}i sve hrabrijim<br />
i uvjerljivijim krvavim specijalnim efektima.<br />
Petak 13.<br />
Carpenterov film mnogi smatraju prvim pravim slasherom,<br />
iako smo ve} napomenuli kako se sli~ni filmovi pojavljuju odmah<br />
nakon Psiha. Me|utim, No} vje{tica pru`a Hollywoodu<br />
idealnu formulu koja glasi: zlikovac je besmrtan, na kraju sva-<br />
9<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language