Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
1. Uvod<br />
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 58 do 70 Mihleti}, V.: Studij produkcije (projekt)<br />
1.1. Slobodno tr`i{te kulture i producent<br />
Sada{njost i budu}nost novoga kulturnog proizvoda, koliko<br />
god mi to ne bismo `eljeli priznati, ve} se definitivno nalazi<br />
na — slobodnom tr`i{tu dionica. Koliko je pak slobodno tr-<br />
`i{te samo po sebi zainteresirano za otkup takvih dionica dovoljno<br />
govore nesnimljeni igrani filmovi i serije, neizvedena<br />
dramska djela, neobjavljene knjige...<br />
U situaciji nagla i radikalna gubitka vlasni{tva nad kulturnim<br />
proizvodom najte`e se i najsporije snalazi sam autor, vje~ni<br />
nezadovoljnik vlastitim statusom, no ipak naviknut na dosada{nji<br />
kakav-takav kontinuitet stvarala{tva, na nespretne dr-<br />
`avne natje~aje koji su, me|utim, osiguravali onu minimalnu<br />
potporu dostatnu za labavi kontinuitet pojedinih umjetni~kih<br />
disciplina. Preko no}i stari se vlasnik promijenio, novoga<br />
nema i autor jednostavno ne zna kome da se `ali, jer<br />
njegove proizvode na slobodnom tr`i{tu odjednom nitko ne<br />
potra`uje.<br />
Izgubiv{i ~ak i elementarne segmente dr`avnoga financijskog<br />
patronata, ostav{i sam sa svojim nerealiziranim djelima na<br />
nedovoljno {irokom kulturnom tr`i{tu, u podneblju u kojem<br />
biv{i vlasnik, pritisnut brigama sa svih strana, ne iskazuje blagonaklonost<br />
~ak ni prema poreznim zakonima koji ulaganje<br />
u kulturu nagra|uju beneficijama, izgubljenom autoru i djelu<br />
nu`an je za opstanak netko tko }e biti kadar pravilno procijeniti<br />
mogu}nosti, poznavati okolnosti i valjane putove i metode<br />
te omogu}iti za`ivljavanje i plasman umjetni~kog djela<br />
pod optimalnim uvjetima na novom slobodnom tr`i{tu.<br />
Autoru, djelu i novoj kulturi ovog je i budu}eg trenutka vi{e<br />
no ikada potreban — producent.<br />
Ideja o inauguraciji producenta u doma}e kinematografsko,<br />
no i {ire kulturno podneblje nova je ili stara tek koju godinu.<br />
Potrebu za nu`no{}u postojanja zvanja koje objedinjuje<br />
poznavanje i kreativnih i materijalnih aspekata kulturnih<br />
proizvoda, uo~ile su ~ak i neke zakonodavne strukture pa se<br />
tako producent kao novo doma}e zvanje dekretom nalazi i u<br />
svje`im prijedlozima zakona i kriterija koji nastoje postaviti<br />
nova pravila igre u hrvatski kulturni prostor. No, ostao je i<br />
dalje otvoren niz pitanja, od kojih na ona osnovna: tko<br />
mo`e biti producent i kako se regrutiraju producenti, nitko<br />
ne iznosi jasan odgovor.<br />
Kako naznake novih zakona, kriterija i pravila doma}ega<br />
kulturnog okru`enja ne donose odgovore na osnovna pitanja,<br />
to je pojam producent podlo`an definicijama koje su, u<br />
nedostatku sustavna rje{enja, oboga}ene kontraproduktivnim<br />
improvizacijama.<br />
Uzimaju}i u obzir realitete trenutka, mo`emo konstatirati<br />
kako na postavljena pitanja postoje dva osnovna odgovora:<br />
kratkoro~ni i sustavni. Kratkoro~ni nam ukazuje na mnoge<br />
gre{ke dosada{nje kulturne prakse, koja jednostavno nije<br />
stvorila producente, nego su segmente njihovih funkcija i<br />
znanja preuzimali djelomi~no sami autori, djelomi~no kvalitativno<br />
limitiran kadar iz operativno organizacijskog sektora<br />
proizvodnje kulturnog djela ili, pak, ravnatelji poduze}a<br />
~ija su znanja i interesi bili usmjereni prema uspje{nosti ili<br />
neuspje{nosti vo|enja poduze}a, a nipo{to prema uspje{nosti<br />
rukovo|enja kulturnim proizvodom.<br />
Trenuta~no smo prisiljeni na improvizaciju u kojoj }e se titule<br />
producenta jednako pogre{no dodjeljivati iskusnim autorima,<br />
iskusnim operativcima s terena koji posjeduju znanja<br />
osnovnih ra~unskih operacija, iskusnim mened`erima doma-<br />
}e estrade, to~nije grupama koje posjeduju tek parcijalna<br />
znanja potrebna za kvalitetno i potpuno obna{anje odgovornog,<br />
riskantnog poziva producenta. Pritije{njeni ~injenicom<br />
nedostatka, bolje re~eno nepostojanja doma}ih producenata,<br />
a dovedeni u vremenski tjesnac i nova pravila slobodnoga<br />
kulturnog tr`i{ta tako }emo se tek snalaziti neko vrijeme<br />
s rezultatima koji }e biti logi~ni izvodi zadanih premisa. Jer,<br />
snala`enje jest improvizacija, improvizacija postavlja slu~ajnost<br />
kao faktor uspje{nosti, {to ni za sada{nje i budu}e autore,<br />
ni za njihova djela, ni za ozbiljnu kulturnu politiku nije<br />
obe}avaju}e i promi{ljeno rje{enje.<br />
Rje{enje, naime, le`i u sustavnom odgovoru na ve} postavljeno<br />
pitanje. Ako, naime, gre{kama pro{lih vremena nismo<br />
stvorili kvalitetan producentski kadar, vrijeme je da ga zapo~nemo<br />
stvarati ve} danas, jer svako odga|anje sustavnog<br />
rje{enja produljuje vremenski proporcionalno carstvo slu~ajnosti.<br />
Producenti se, poput svih ostalih struka, u relevantnom i ozbiljnom<br />
sustavu proizvode i stvaraju osmi{ljenim {kolovanjem.<br />
Tek kada se ustanovi primjereni sustav {kolovanja<br />
producenata, mo`e se, kao i u nekim drugim sredinama, dogoditi<br />
da se u kulturnom podneblju slu~ajno nametne i neki<br />
kvalitetan needucirani egzemplar koji potvr|uje pravilo.<br />
Mogu}e je, {tovi{e, i ustvrditi kako su {kolovani producenti<br />
ovoj sredini ovog i budu}ih trenutaka jednako potrebni, ako<br />
ne i potrebniji, od {kolovanih autora ~ija djela sama po sebi<br />
nisu u stanju na}i put do slobodnog tr`i{ta kulturnih proizvoda.<br />
Nadajmo se ne samo doma}eg nego i me|unarodnog.<br />
Uvjeravanje dr`ave o nu`nosti otkupa svih dionica doma}e<br />
kulture mogu}e je uspore|ivati tek sa Sizifovim aktivnostima,<br />
dok je programatska sintagma o pojedinim umjetni~kim<br />
disciplinama kao djelatnostima od posebnog dru{tvenog interesa<br />
li{ena osnovnog razumijevanja novih pravila igre i kao<br />
takva na razme|i nemo}i i cinizma. Osnovna pak zada}a dr-<br />
`ave u novim okolnostima jest izobrazba sposobnih pojedinaca<br />
koji }e biti kadri s vremenom preuzeti dobar dio njezinih<br />
dosada{njih prava i obveza. Upravo onaj dio koji je razmjeran<br />
koli~ini dionica odaslanih na slobodno tr`i{te.<br />
1.2. Tko je producent i gdje ga {kolovati?<br />
Struktura nastavnih programa visokih umjetni~kih {kola, lociranih<br />
prete`no u sredinama u kojima dr`ava igra tek sekundarnu<br />
ili tercijarnu ulogu u za`ivljavanju kulturnog djela,<br />
zasnovana je na umjetni~kim odjelima, no i sustavnoj izobrazbi<br />
budu}ih producenata. Ta je praksa osobito izra`ena<br />
na visokim {kolama <strong>filmski</strong>h, televizijskih i kazali{nih usmjerenja,<br />
dakle na {kolama koje obrazuju autorski kadar u<br />
umjetni~kim disciplinama ~ija je relevantnost presudno vezana<br />
uz znatnu materijalnu potporu. Upravo su, naime, visoke<br />
umjetni~ke {kole na stanovit na~in zadu`ene za preuzimanje<br />
kvalitetne izobrazbe ~elnih ljudi iz lanca pojedine<br />
umjetni~ke discipline. Ukoliko, pak, na vrhu takve hijerarhije<br />
autoru nedostaje producent ili producentu autor, jedan od<br />
59<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language