13.07.2013 Views

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 37 do 57 Primorac D.: Marketing u filmskoj distribuciji<br />

matografija ili filmska kompanija morala prema njima odnositi<br />

kao prema neprocjenjivu blagu. Ne ~udi {to onda u kreativnim<br />

industrijama ~esto dolazi do sukoba i {trajkova oko<br />

prava na postotke od budu}ih prihoda kreativnih proizvoda.<br />

22 Nemogu}e je naime napisati ugovor koji kvantificira<br />

prihode od nepoznatih budu}ih izvora.<br />

3. 3. Zaklju~ak<br />

Iz navedenih karakteristika vidljivi su uzroci za sve kreativne<br />

industrije zajedni~koga nezaustavljivog trenda realnog<br />

pove}avanja tro{kova (honorara, tra`enja udjela u prihodima<br />

i sl.) i cijene potro{nje. Tro{kovi kreativne proizvodnje<br />

neizbje`no moraju rasti jer u umjetnosti nije mogu}e pove-<br />

}ati produktivnost rada. Zbog jedinstvenosti kreativnih proizvoda<br />

nemogu}a je standardizacija pa se za razliku od ostatka<br />

ekonomije ne mogu ubirati plodovi ekonomije razmjera.<br />

Zasad jedini odgovori na te probleme koji stoje na raspolaganju<br />

kreativnim industrijama promi{ljena su primjena marketinga<br />

uz uva`avanje karakteristika kreativnih proizvoda,<br />

njihova sve br`a eksploatacija, 23 globalizacija te otkrivanje<br />

novih na~ina i medija prikazivanja.<br />

4.3. Strategije marketinga u filmskoj distribuciji<br />

4.3.1. Evolucija me|unarodnih i poslovnih<br />

koncepcija<br />

Iako najmla|a, distribucija je sredi{nja grana kinematografije.<br />

Po definiciji distributer ula`e i u proizvodnju i u prikazivala{tvo<br />

te preuzima rizik kako bi sustav funkcionirao bez<br />

prekida. 24 Za razliku od ostalih dviju grana, filmska distribucija<br />

jedina ima izravne odnose s objema — i proizvodnjom i<br />

prikazivala{tvom, ali i s publikom budu}i da promocija filma<br />

krajnjim korisnicima ve}inom pripada u njezinu djelatnost<br />

(sl. 1).<br />

Slika 1. Filmski distribucijski kanal i veze filmske distribucije s ostalim ~lanovima<br />

kanala<br />

Distribucija preuzima gotov film od proizvodnje (1) i predaje ga prikazivala{tvu (2)<br />

te ga promovira javnosti (3); nakon prikazivanja preuzima prihode od prikazivala{tva<br />

(4), zadr`ava svoj dio, a ostatak proslje|uje proizvodnji (5)<br />

Filmski distributeri djeluju na tr`i{tu poslovne potro{nje kao<br />

kupci filmova od proizvo|a~a ili drugih distributera i prodava~i,<br />

odnosno preprodava~i filmova drugim me|unarodnim<br />

ili lokalnim distributerima i prikaziva~ima te na tr`i{tu krajnje<br />

potro{nje prodaju}i i promoviraju}i filmove ili sudjeluju}i<br />

znatnim udjelom u prihodu koji donosi njihovo prikazivanje. 25<br />

Jedna je od glavnih zada}a distribucije dakle film, kreativni<br />

proizvod, predstaviti publici, zainteresirati je za njega i potaknuti<br />

na kupnju, tj. odlazak u kino ili kori{tenje neke druge<br />

popratne usluge vezane uz film (npr. posjet <strong>filmski</strong>m studijima,<br />

kupnju soundtracka, plakata, igra~aka...). Suo~avaju-<br />

}i se s mno{tvom informacija koje su dostupne na pretrpanu<br />

i kompetitivnu filmskom tr`i{tu, potro{a~u je nu`an putokaz<br />

koji }e mu ukazati kako da zadovolji potrebe za kulturom,<br />

umjetno{}u i zabavom. Distribucija je ta koja transformira<br />

spomenute potrebe u specifi~ne `elje za konkretnim filmovima,<br />

konzumacijom kojih se one zadovoljavaju. (Ra~i}, Primorac,<br />

1996: 52)<br />

Nadalje, distributer mora organizirati mre`u prodajnih ureda<br />

ili lokalnih distributera koji sklapaju ugovore s kinima na<br />

odre|enom prostoru, provoditi lokalno unapre|enje prodaje<br />

i fizi~ki distribuirati kopije prikaziva~ima. Lokalni uredi<br />

imaju lokalno znanje, a sustav u cjelini mora koordinirati veliku<br />

simultanu promociju filma po cijeloj zemlji ili svijetu.<br />

Kao {to smo vidjeli, filmska je industrija sve ovisnija o me|unarodnim<br />

tr`i{tima. Filmske su kompanije pro{le ili prolaze<br />

kroz sve faze me|unarodnih koncepcija — od izvozne do<br />

globalne, iz ~ega se izdvajaju dvije osnovne vrste distribucije.<br />

Najdalje su oti{li holivudski majori koji svoja strana tr`i{ta<br />

objedinjuju po regijama i kontinentima. Na velikim tr`i{tima<br />

(poput Japana, Velike Britanije, Njema~ke) majori primjenjuju<br />

slo`ene strategije me|unarodne poslovne suradnje<br />

osnivanjem zajedni~kih ili vlastitih poduze}a u inozemstvu,<br />

dok na manjima primjenjuju srednje slo`ene strategije me|unarodne<br />

ugovorne suradnje, odnosno proizvodnju i eksploataciju<br />

na osnovi licence. U tom slu~aju nacionalni distributeri<br />

prava na distribuciju stje~u ekskluzivnim ugovorom s regionalnim<br />

predstavni{tvom neke od major kompanija s kojom<br />

dogovore poslovanje na postotak. Lokalni zastupnici,<br />

subdistributeri pla}aju davateljima licence (principalima) koli~inske<br />

naknade (royalties) u kombinaciji s jednokratnim<br />

naknadama, povratnim predujmovima ili nepovratnim jamstvima<br />

u to~no utvr|enim iznosima koje moraju platiti prije<br />

po~etka eksploatacije po licenci. Oni su funkcionalni posrednici<br />

koji ne preuzimaju vlasni{tvo nad robom, a posluju<br />

i u svoje i u principalovo ime i korist. Ugovori se obi~no obnavljaju<br />

svake godine, s tim da se rijetko raskidaju, jer su<br />

majori izrazito nepovjerljivi i konzervativni u promjenama,<br />

odnosno te{ko mijenjaju lokalne partnere, ~ak i ako oni godinama<br />

ostvaruju razmjerno lo{e rezultate. No, upravo su<br />

dugoro~ne suradnje s partnerima i kontinuiran dotok filmova<br />

glavne prednosti majora, koji zahvaljuju}i tome mogu razvijati<br />

globalnu mre`u.<br />

Na drugom polu distribucije nalaze se nezavisne kompanije,<br />

koje prava na distribuciju specifi~nih filmova lokalnom partneru<br />

prodaju otkupom za fiksnu cijenu, odnosno primjenjuju}i<br />

jednostavnu klasi~nu strategiju me|unarodne poslovne<br />

suradnje preko agenata (izvoz-uvoz). Nezavisni lokalni distributeri<br />

zapravo su trgovci koji preuzimaju vlasni{tvo nad robom<br />

i posluju u vlastito ime i korist. Pritom je mogu}e da se<br />

prava prodaju dok je film jo{ u pretprodukcijskoj fazi, ~ime<br />

glavnina rizika prelazi na nacionalnog distributera, koji se naslijepo<br />

i unaprijed mora obvezati na odre|eni iznos.<br />

Treba naglasiti da i majori jo{ u nekim zemljama distribuiraju<br />

filmove putem otkupa za fiksnu cijenu (u Hrvatskoj se<br />

moderni na~in poslovanja po~eo primjenjivati tek 1989),<br />

dok neke nezavisne kompanije imaju razvijenu slo`eniju me-<br />

|unarodnu distribucijsku mre`u i organizirano poslovanje<br />

putem podjele prihoda.<br />

U povijesti je dolazilo i do evolucije u poslovnom promi{ljanju.<br />

Iako i danas mnoge filmske kompanije primjenjuju kon-<br />

45<br />

H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!