13.07.2013 Views

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 28 do 36 Ajanovi}, M. A.: Jurij Norstein — Animacija je realisti~na kao san<br />

— Nisam ni{ta formulirao. To je do{lo samo od sebe. Za<br />

mene ne postoji nikakva kona~na definicija animacije ili<br />

umjetnosti. Za mene je to projekcija emocija.<br />

Ipak mislim da postoje barem dva filma koja su nedvojbeno<br />

originalna i neovisna u svojem izrazu u mjeri da je mogu}e<br />

govoriti o Norsteinovu stilu u animaciji. Ne postoji, naime,<br />

drugi animator koji je svoje filmove radio na taj na~in i s<br />

istom osje}ajno{}u. Morali ste prije}i odre|eni put da biste<br />

do{li do svog samosvojnog stila.<br />

— Ne volim uporabu rije~i ’stil’. Vjerujem da se isto de{avalo<br />

mojim kolegama... Razlike me|u nama sadr`ane su u na-<br />

{im razli~itim shva}anjima umjetnosti, `ivota, narodnih pri-<br />

~a ili bilo ~ega drugog.<br />

Ono {to vas poku{avam pitati vezano je uz osnove i izvori{ta<br />

iz kojih je proiza{ao va{ na~in stvaranja filmova, {to je za<br />

mene nedvojbeno stil. Jeste li recimo imali priliku da u mladosti<br />

gledate ameri~ke animirane filmove?<br />

— Nikad to nisam volio, s iznimkom ranog Disneyja. Svi|ao<br />

mi se i Bambi, kojeg sam pa`ljivo analizirao na monta`nom<br />

stolu, kao i neke druge Disneyjeve kratke filmove. Najfascinantniji<br />

me|u njima bio je Ples kostura. Taj sam film zbilja<br />

volio. Svidjela mi se i Fantazija, osobito dio filma u kojem<br />

je vizualizirana glazba Musorgskog No} na pustoj gori.<br />

To je osobit psiholo{ki opis, sasvim poseban do`ivljaj Musorgskog.<br />

No, to nije bilo ne{to u ~emu sam vidio sebe. Uvijek<br />

sam razmi{ljao o samom filmskom prostoru-vremenu u<br />

njegovoj cjelini. O tome sam ~esto raspravljao s jednim dobrim<br />

re`iserom Roman Katjanovim, autorom vrijednih lutka-filmova,<br />

~ovjekom koji mi je bio veoma blizak. On me<br />

nau~io mnogo o animaciji. Bio mi je prijatelj i u~itelj. Ipak,<br />

stalno smo bili u konfliktu. On je nagla{avao zna~aj likova i<br />

procesa njihova razvoja, ali mene to uop}e nije zanimalo. Ja<br />

sam mislio o cjelini. Radio sam svoje filmove, on mi je pomagao<br />

i tada bi zapo~injali sukobi, gradio sam radnju, a da<br />

se nisam koncentrirao na likove. Ono {to me zanimalo bili<br />

su prostor i okolnosti, nisam `elio raditi film o likovima<br />

nego o zna~enjima u samim likovima, o relacijama izme|u<br />

razli~itih likova. [to bih dublje ulazio u svoje filmove, to sam<br />

vi{e bio upleten u me|usobne odnose likova. Nema filma<br />

bez tih relacija. Mo`da na toj razini mo`emo govoriti o stilu.<br />

Kad gledam radne fotografije iz va{ih filmova, imam neobi-<br />

~an osje}aj da su to dovr{eni crte`i, slike ili ilustracije za knjigu.<br />

Te slike uop}e ne izgledaju kao da su namijenjene animaciji.<br />

Crte`i iz ve}ine animiranih filmova, kad ih se gleda pojedina~no,<br />

izgledaju kao skice, molekule zami{ljene cjeline —<br />

budu}eg pokreta, dok za va{e crte`e nikad ne bih pretpostavio<br />

da su filmske slike kada ne bih znao da one to jesu.<br />

— Svi|a mi se da to tako vidite.<br />

Va{a metoda, pretpostavljam, podrazumijeva i mnogo zamr-<br />

{eniji postupak snimanja nego {to je to slu~aj u prosje~nom<br />

animiranom filmu.<br />

— Sasvim to~no. Ja mislim da umjetnikov posao ne zavr{ava<br />

kad su crte`i zavr{eni. Stoga je rad pod kamerom tako va-<br />

`an u mojim fimovima. Imao sam ludu sre}u da sretnem<br />

Aleksandra @ukovskog. Ono {to umjetnik naslika ili nacrta<br />

Je`i} u magli<br />

razvija se ispod kamere, sva doga|anja, sve zamisli od prve<br />

do posljednje sekvence moraju se prenijeti iz jednog agregatnog<br />

stanja u drugo.<br />

Kada ste sami postali svjesni da vi{e niste (samo) slikar, nego<br />

ste postali animator? Na kojoj ste to~ki karijere po~eli tretirati<br />

pokret kao najva`nije izra`ajno sredstvo svoje umjetnosti?<br />

— Kad sam radio na filmu ^aplja i `dral, kad sam po~eo<br />

graditi taj plasti~ki prostor i uop}e nisam znao kako }e se razvijati<br />

pri~a. Prostor je imao ve}u snagu nego likovi. ^itao<br />

sam tu bajku svojoj djeci. Odjednom su se u mojim mislima<br />

po~ele javljati slike, ja sam dijelove te bajke vidio kao film.<br />

Me|utim, prvi znak, dakle sami po~etak rada na filmu nije<br />

bila slika, nego zvuk morske trave koja se povija pod vodenim<br />

valovima. Taj me zvuk pratio danima. Mogao sam sebi<br />

predstaviti viziju, sliku mo~vare i nevjestin veo kako visi na<br />

travi. I lagano, sasvim lagano, krajevi vela tonu u vodu...<br />

Kad sam po~eo crtati, iznenada je nastao problem stvaranja<br />

prostora i sredine u kojoj }e ptice, likovi bajke, `ivjeti. Nacrtao<br />

sam pticu koja je imala aristrokratsko dr`anje i odmah<br />

sam znao da ona ne mo`e `ivjeti u obi~nom animacijskom<br />

miljeu. Problem se rije{io slu~ajno, kada sam vidio neku fotografiju<br />

u svojoj omiljenoj knjizi o starogr~koj civilizaciji.<br />

Na fotografiji je bila ~aplja me|u ru{evinama nekog hrama.<br />

Tada sam odlu~io da ~aplja `ivi u aristokratskoj ku}i i sve je<br />

do{lo na svoje mjesto. Ne mo`ete predo~iti, recimo, agresivne<br />

vrane da `ive u takvoj ku}i — to mo`e biti samo elegantna<br />

~aplja. Poslije je sve i{lo brzo. Isto se dogodilo s Je`i}em<br />

u magli. Ulazak u maglu i izlazak iz nje, dakle prostor i kretanje<br />

u njemu, bio je problem koji sam rje{avao kao animacijski,<br />

a ne slikarski problem.<br />

Kad ste se po~eli slu`iti multiplanom?<br />

— Ve} u Lisici i zecu radio sam na ’katovima’. Predlo`io sam<br />

suradnicima da pomi~u izrezane modele figura neposredno<br />

ispod kamere na razli~itim dubinskim razinama. Multiplan<br />

ne pripada tehni~kom aspektu mojih filmova, nego idejnom.<br />

To je dio mojih nastojanja da radim filmove koji teku kao rijeka.<br />

Zanimljivo je da sam prilikom boravka u Belgiji i posjeta<br />

Raoulu Servaisu otkrio da je on konstruirao animacijski<br />

trik-stol s multiplanom identi~nim onom u mojem atelijeru.<br />

33<br />

H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!