Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 7 (2001), br. <strong>29</strong>, str. 188 do 203 Majcen, V.: Hvatski neprofesijski film<br />
~iji rad u neprofesijskim uvjetima ostaje trajnim dijelom ba-<br />
{tine hrvatskoga filma i nacionalne kulture. To je Oktavijan<br />
Mileti}, <strong>filmski</strong> autor koji je ve} u amaterskom razoblju dao<br />
nekoliko iznimnih <strong>filmski</strong>h ostvarenja, a poslije postao jednim<br />
od najva`nijih tvoraca hrvatske profesionalne kinematografije.<br />
U malim igrano<strong>filmski</strong>m djelima koje je snimao s<br />
prijateljima Mileti} je ostvario zavidnu glatko}u, uvjerljivost<br />
i lako}u vo|enja filmske pri~e. Skromnom tehnikom kojom<br />
je raspolagao znao je posti}i za~u|uju}e filmske efekte, ulaze}i<br />
u istra`ivanje <strong>filmski</strong>h izra`ajnih sredstava, otkrivanje<br />
jezika vizualnih simbola i smisla neobi~nih monta`nih postupaka.<br />
Pozorno prate}i suvremenu filmsku produkciju, ~esto<br />
je s ironi~kim otklonom parafrazirao djela profesionalne kinematografije,<br />
ali je u svojim malim <strong>filmski</strong>m novelama,<br />
kako ih je nazivao, ostavio i za~u|uju}a djela ekspresionisti~ke<br />
atmosfere (Faust, 1934, Nocturno, 1935, Strah,<br />
1933), pri~a zasnovanih na gra|enju vizualne simbolike (Ah,<br />
bje{e samo san, 1931, [e{ir, 1937), ili zanimljivih monta`nih<br />
postupaka (Ah, bje{e samo san, 1931, Poslovi konzula Dorgena,<br />
1933, [e{ir, 1937).<br />
Drugi autor koji je trajno ostavio trag u hrvatskoj kinematografiji<br />
neumorni je pokreta~ filmskog amaterskog pokreta<br />
Maksimilijan Paspa, koji je godinama uporno i bez velikih<br />
pretenzija snimao dokumentarne filmove o sebi, o svojoj<br />
obitelji i okolini. Ti jednostavni <strong>filmski</strong> zapisi ne odlikuju se<br />
posebnim efektima, ali danas zna~e dragocjenu zbirku vizu-<br />
194<br />
Tomislav Gotovac i Vladimir Petek<br />
alnih podataka o <strong>Zagreb</strong>u i Hrvatskoj 30-ih i 40-ih godina.<br />
Paspa je rijetko ulazio u filmska istra`ivanja iako su vrijedni<br />
njegovi eksperimenti bojom na filmu. Izra`ajna su mu sredstva<br />
skromna (redovito se koristio odtamnjenjem i zatamnjenjem,<br />
tek ponekad usporenim snimanjem), pa je i monta`a<br />
bila vi{e spajanje <strong>filmski</strong>h rola kako su snimane u kameri<br />
nego li funkcionalna primjena filmskog jezika. Paspa je bio<br />
ponajprije fotograf, pa je tako pristupao i filmskom snimanju.<br />
Zato ima ~vrst i miran kadar, ali malo pri~e i malo pomaka<br />
kamere, pa ~esto sekvence njegovih filmova djeluju<br />
nedovr{eno. No, u tim mirnim snimcima jednostavnih doga-<br />
|aja danas otkrivamo protekli `ivot i njegovu ~esto za~udnu<br />
realnost.<br />
Obnova filmskog amaterizma 50-ih godina<br />
Nakon Drugog svjetskog rata kinoamaterizam se postupno<br />
obnavlja, dijelom na tradiciji predratnih uspjeha neprofesijskih<br />
<strong>filmski</strong>h autora, dijelom kao dio masovnoga pokreta<br />
tehni~kog obrazovanja i kulture. U skladu s visokim mjestom<br />
koje u ideolo{kom sklopu zadataka stvaranja novoga<br />
dru{tva ima <strong>filmski</strong> medij, dr`ava poti~e filmsko obrazovanje<br />
i stvaranje amaterskih kinoklubova, stvaraju}i uvjete da<br />
filmsko stvarala{tvo postane dostupno {irem krugu pojedinaca<br />
i osobito mlade`i. No, u uvjetima poslijeratnog siroma{tva<br />
i obnove zemlje, taj je proces spor, pa }e do potpu-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language