You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
98<br />
so~nih cinizama kojima vrvi ovaj film<br />
koji se mo`e opisati kao spoj crne komedije<br />
i politi~kog trilera. Radnja filma<br />
smje{tena je u razdoblje kontroverznih<br />
politi~kih doga|anja nakon prelaska<br />
Panamskog kanala iz ruku Amerikanaca<br />
vlasti Paname, potkraj 1999. Zbog<br />
snimanja na originalnim lokacijama, ali<br />
i kamere veterana Phillipea Rousselota,<br />
ostvarenje djeluje vizualno svje`e i<br />
atraktivno.<br />
Neki od dijaloga u Kroja~u Paname toliko<br />
su duhoviti da ih valja spomenuti.<br />
Kada se Andy i Harry prvi put susre}u,<br />
Harry ka`e: »Dobrodo{li u Panamu,<br />
Casablancu bez heroja.« A kada smo<br />
ve} kod Casablance, zavr{etak Kroja~a<br />
Paname neskrivena je parodija Casablance.<br />
Nakon {to je pokupio kov~eg<br />
pun love, Andy se pakira u avion koji<br />
mu je zbog ucjene morao osigurati britanski<br />
ambasador. Andy ka`e ambasadoru:<br />
»Mislim da bi ovo mogao biti<br />
po~etak jednog lijepog prijateljstva«, a<br />
ambasador rezignirano odgovara da ~isto<br />
sumnja u tu mogu}nost. Nastupi<br />
Geoffreyja Rusha i Piercea Brosnana<br />
zaslu`uju svaku pohvalu, tim vi{e {to je<br />
Brosnan ovdje ponudio jedno drugo,<br />
mra~no lice Jamesa Bonda.<br />
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 89 do 113 Filmski repertoar<br />
Goran Joveti}<br />
LEGENDA O VITEZU /<br />
A KNIGHT’S TALE<br />
SAD, 2001. — pr. Columbia Pictures, Escape Artists,<br />
Finestkind, Black and Blu Entertainment, Todd<br />
Black, Brian Helgeland, Tim Van Rellim. — sc. i r.<br />
Brian Helgeland, d. f. Richard Greatrex, mt. Kevin<br />
Stitt. — gl. Carter Burwell, sgf. Tony Burrough, kgf.<br />
Caroline Harris. — ul. Heath Ledger, Rufus Sewell,<br />
Shannyn Sossamon, Paul Bettany, Laura Fraser,<br />
Mark Addy, Alan Tudyk, Bérénice Bejo. — 132 minute.<br />
— distr. Continental film.<br />
Na`alost ne u potpunosti uspio eksperiment<br />
oskarovca Briana Helgelanda<br />
Legenda o vitezu<br />
(scenarij za briljantni vi{eslojni L. A.<br />
Povjerljivo), koji je u poku{aju ukr{tavanja<br />
o~iglednih anakronizama, kao<br />
{to je nakalemljivanje moderne rockglazbe<br />
na pseudopovijesno autenti~nu<br />
pri~u o nadobudnom vitezu iz 14. stolje}a<br />
(kao {to je to ve} ~inio genijalac<br />
Baz Luhrmann u Romeu i Juliji te recentnom<br />
Moulin Rougeu) napravio uistinu<br />
riskantan korak.<br />
Naime, film nije dovoljno drzak ni<br />
provokativan da bi pronio neke nove<br />
ideje, ali ni umjeren u granicama tradicionalne<br />
pristojnosti da zadovolji ve-<br />
}inski ukus; jer ne funkcionira ni kao<br />
glazbena (r’n’r) fantazija, a ni kao herojska<br />
pri~a. Legenda o vitezu postaje<br />
zbrka koja zasigurno zadovoljava ljubitelje<br />
starih stvari i ekstremnih sportova<br />
(eventualno tinejd`ere), ali ne i ostale.<br />
U po~etku sve funkcionira relativno<br />
dobro, da bi u drugom dijelu scene<br />
borbe u turnirima postale prerazvu~ene,<br />
preu~estale i presli~ne (kao da su u<br />
nekoliko varijanata pu{tali samo jednu,<br />
pone{to razli~ito montiranu sekvencu),<br />
a izniknulo je i mno{tvo na~etih, a nedovr{enih<br />
likova (junakova dva pomaga~a),<br />
odnosno neiskori{tenih i nerazra|enih<br />
odnosa me|u istima (vitez i<br />
kova~ica). Sve to nema mnogo veze sa<br />
samim srednjim vijekom, ~ija se autenti~nost<br />
nastoji sugerirati prljavo{}u likova,<br />
nadmo}nim odnosom prema `enama<br />
te nadasve uvo|enjem kao lika<br />
autora jedne od Canterburyjskih pri~a,<br />
po kojoj je film i snimljen — ekstravagantnog<br />
i elokventnog Geoffreya Chaucera,<br />
u izvedbi darovitoga Paula Bettanyja.<br />
I ljubavni podzaplet ima nekoliko problema<br />
— po~ev{i od Helegelandove<br />
o~igledne nedarovitosti, ali i nezainteresiranosti<br />
za romanti~ne materijale<br />
(koji kao da postoje samo zbog privla-<br />
~enja i `enske publike na ina~e po svemu<br />
mu{ki film), preko drvenastih<br />
izvedbi dvoje zaljubljenika (Heatha<br />
Ledgera, te vrlo lijepe, ali nekarizmati~ne<br />
debitantice Shannyn Sossamon).<br />
Tako, iako je rije~ o zaigranom, nedvojbeno<br />
ma{tovitom i simpati~nom<br />
ostvarenju, manje bi pa`nje trebalo posvetiti<br />
anakronizmu rock vs. srednji vijek<br />
(iako ih ima jo{ — znak Nikea urezan<br />
u junakov {tit, Ledgerov svjetonazor<br />
vjere u samog sebe i kontrolu nad<br />
sudbinom, toliko stran medijevalnom<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.<br />
~ovjeku, isprepadanu dogmama i onostranim),<br />
jer to je uklopljeno gotovo pa<br />
odli~no — koliko svemu ostalom.<br />
Katarina Mari}<br />
LJUBAV BEZ IZLAZA /<br />
THE DEEP END<br />
SAD, 2001. — pr. ¡5 Films, Scott McGehee, David<br />
Siegel, izv. pr. Robert H. Nathan, kpr. Laura Greenlee.<br />
— sc. David Siegel prema romanu The Blank<br />
Wall Elisabeth Sanxay Holding, r. David Siegel, d. f.<br />
Giles Nuttgens, mt. Lauren Zuckerman. — gl. Peter<br />
Nashel, sgf. Kelly McGehee, Christopher Tandon,<br />
kgf. Sabrina Rosen. — ul. Tilda Swinton, Goran<br />
Vi{nji}, Jonathan Tucker, Peter Donat, Raymond J.<br />
Barry, Josh Lucas, Tamara Hope, Jordon Dorrance.<br />
— 100 minuta. — distr. Continental film.<br />
Ljubav bez izlaza solidan je mali triler<br />
koji je trebao biti prvim konkretnijim<br />
gluma~kim zadatkom Gorana Vi{nji}a,<br />
sada ve} relevantne televizijske gluma~ke<br />
vedete (Hitna slu`ba). Umjesto<br />
toga, dobiven je film kojim dominira<br />
gluma~ka osobnost Tilde Swinton, potiskuju}i<br />
sve ostale u daleki drugi plan.<br />
[tovi{e, predvi|anja mnogih recenzenata<br />
bila su oskarovska nominacija za<br />
glavnu glumicu, {to se naposljetku ipak<br />
nije dogodilo.<br />
Polazi{te Ljubavi bez izlaza stari je roman<br />
Elisabeth Sanxay Holding pod naslovom<br />
The Blank Wall. Isti je predlo-<br />
`ak bio polazi{tem noir-trilera The Reckless<br />
Moment, redatelja Maxa Ophulsa,<br />
snimljena potkraj ~etrdesetih godina.<br />
Ono {to je osvje`avaju}e u osuvremenjenoj<br />
ina~ici je na~in na koji Scott<br />
McGehee i David Siegel prilago|avaju<br />
noir-predlo`ak vremenu u kojem se<br />
radnja zbiva. Oni to ~ine nenametljivo,<br />
vje{to zaobilaze}i uvrije`ena rje{enja<br />
trilera, a na pamet im ne pada ni vizualno<br />
imitiranje noir-stila. Intenzitet cjeline<br />
grade na karakterima, ponajvi{e<br />
briljantno odglumljenoj glavnoj junakinji.<br />
Upravo zato Ljubav bez izlaza po-<br />
~iva na gluma~kim dosezima Tilde<br />
Swinton, koja besprijekorno otkriva<br />
motive svoje junakinje, ~ine}i preglednim<br />
njezino unutra{nje pro`ivljavanje.<br />
McGehe i Siegel potporu ne tra`e u<br />
efektnim, no ~esto i besmisleno zlorabljenim<br />
scenaristi~kim dosko~icama, ili<br />
rasko{no vizualiziranim akcijskim segmentima.<br />
Oni ne varaju gledatelja,<br />
nego pu{taju da drama proiza|e iz sli-
Change language