You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
200<br />
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 7 (2001), br. <strong>29</strong>, str. 188 do 203 Majcen, V.: Hvatski neprofesijski film<br />
Energy of tape Milana Bukovca<br />
de}im likovnim umjetnicima novih medija ~ija aktivnost nije<br />
prestala ni devedesetih godina. Na tom polju va`ni su radovi<br />
Borisa Bu}ana te istra`ivanja suodnosa skulptura i videa<br />
Josipa Zemana, a me|u mla|ima koji se javljaju 80-ih godina<br />
istaknuto mjesto imaju Breda Beban i Hrvoje Horvati}.<br />
Videoumjetnost u sve ve}oj mjeri postaje sredi{njim poljem<br />
istra`ivanja mladih umjetnika koji dolaze bilo iz filmske bilo<br />
iz likovne sredine, a me|e izme|u neprofesijskog i profesijskog<br />
postaju neodre|ene i pokretljive.<br />
Karakteristi~no za pojavu i {irenje <strong>filmski</strong>h istra`ivanja jest<br />
da eksperimentalni film i videoumjetnost nikada nisu bili<br />
pojava koja bi se zadr`avala isklju~ivo unutar granica Hrvatske,<br />
nego je taj oblik umjetni~kog izra`avanja stalno bio u<br />
povezan sa svjetskim doga|ajima, ne samo kao primatelj<br />
nego u najve}oj mjeri kao sudionik svjetske eksperimentalne<br />
scene. Po~etkom 70-ih godina odr`ava se nekoliko me|unarodnih<br />
videoradionica (<strong>Zagreb</strong> 1972, Trigon — Audiovisuelle<br />
Botschaften u Grazu, gdje su nastupali Goran Trbuljak,<br />
Sanja Ivekovi} i Dalibor Martinis, te Boris Bu}an 1973, Videosusreti<br />
u Muzeju suvremene umjetnosti u <strong>Zagreb</strong>u 1974,<br />
Motovunski susreti 1976). Velike su izlo`be eksperimental-<br />
Mali animirani rje~nik simbola, Vanima Vara`din<br />
nog filma na kojima sudjeluju umjetnici iz Hrvatske 1978. u<br />
£odzu, Tre}i me|unarodni festival avangarde, National Film<br />
Theater 1979. (gdje su pozornost privukli osobito T. Gotovac<br />
i I. L. Galeta), retrospektive Ivana Martinca i Ivana Ladislava<br />
Galete u njujor{kom Millennium Workshopu 1985.<br />
Redovito sudjelovanje osobito Sanje Ivekovi} i Dalibora<br />
Martinisa na najva`nijim svjetskim izlo`bama moderne<br />
umjetnosti, sve do samostalnog nastupa T. Gotovca u Muzeju<br />
moderne umjetnosti u New Yorku 19*.<br />
Od stjecanja hrvatske neovisnosti komunikacija sa svijetom<br />
osobito je izra`ena ~estim retrospektivama i predstavljanjem<br />
hrvatske eksperimentalne filmske i videoscene u inozemstvu.<br />
Tako je 1995, uglavnom na inicijativu Vladislava Kne`evi}a,<br />
videoumjetnika koji je napustio studij na Akademiji dramske<br />
umjetnosti u <strong>Zagreb</strong>u da bi mogao raditi eksperimentalno,<br />
nastao program Reference to Difference, koji je potpuno<br />
promijenio sliku recentne videoprodukcije, a uklju~ivao je<br />
pored Kne`evi}evih djela i djela Davora Mezaka, Igora Kuduza<br />
i Simona B. Naratha, sve redom slikara koji su tek diplomirali<br />
na Likovnoj akademiji (uz ve} spomenute autore<br />
— Zrni}a i Bukovca). Reference to Difference ujedno je prvi<br />
kapitalni program hrvatskoga videa koji isklju~uje Martinisa<br />
i Ivekovi}, ne zbog nerazmjera u kvaliteti, ne zbog preo{tre<br />
konkurencije ili neslaganja, nego zbog diferencijacije umjetni~kih<br />
namjera i nagla{avanja pojave nove generacije autora.<br />
Reference to Difference, kao {to mu i naslov ka`e, `elio je<br />
jednostavno ukazati na razlike koje postoje, a kritici prepustiti<br />
njihovu analizu. Razlika je ponajprije bila tehni~ka. ^itav<br />
je program kompjutorski odra|en, uz uporabu tehnoglazbe,<br />
infracrvenog videa, ra~unalne animacije, i svih ostalih<br />
dostupnih tehni~kih pomagala. Reference to Difference<br />
nastao je iz potrebe cijele generacije da ozna~i svoj polo`aj<br />
na sceni, kada to ve} ne ~ine institucije kojima bi to bio posao.<br />
36<br />
Neprofesijski film i videoumjetnost 90-ih<br />
Osamdesetih godina dolazi do stagnacije eksperimentalnoga<br />
filma u sklopu ukupnog neprofesijskog stvarala{tva u pojedinim<br />
kinoklubovima i u radu sve ve}eg broja samostalnih<br />
autora. Taj se smjer uklapa u redovite godi{nje revije neprofesijskog<br />
filma koje su otvorene prema svim oblicima filmskog<br />
i videostvarala{tva i podjednako podupiru klasi~ne<br />
oblike amaterskoga filma i eksperimentalni film i video. <strong>Hrvatski</strong><br />
<strong>filmski</strong> savez postao je glavnim poticateljem sveukupnog<br />
filmskog i videostvarala{tva, uklju~uju}i i eksperimentalni<br />
film i video, te arhivskim sredi{tem za pohranjivanje i<br />
~uvanje <strong>filmski</strong>h i videoradova. Aktivnost koju je razvio donijela<br />
je Hrvatskoj i dvije vrijedne me|unarodne priredbe:<br />
odr`avanje svjetskih kongresa i festivala UNICA-e u Dubrovniku<br />
(1964) i <strong>Zagreb</strong>u 1988. Istodobno mnogi afirmirani<br />
autori prelaze u profesionalnu kinematografiju (I. Martinac,<br />
Lordan Zafranovi}, Miroslav Mikuljan), a sve ve}i<br />
broj (osobito mla|ih) po~inju svojim profesionalnim radom<br />
kao autori, snimatelji ili monta`eri na televiziji.<br />
Devedesetih godina, u doba Domovinskog rata, drasti~no su<br />
opale mogu}nosti razvijanja neprofesijskoga filmskog stva-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language