Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Bilje{ke
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 29, str. 155 do 159 Gili}, N.: Naratologija na djelu
1 Rije~ je o objavljenoj doktorskoj disertaciji, obranjenoj na Sveu~ili{tu
u Amsterdamu, uz potporu stipendije Amsterdamske {kole za kulturalnu
analizu (ASCA), pod mentorskim vodstvom Mieke G. Bal. ^lanovi
komisije: prof. dr. E. van Alphen, prof. dr. C. van Boheemen-
Saaf, dr. C. Lord, Dr. P. Pisters, prof. dr. G. Verstraete. Sadr`aj knjige:
Introduction; Chapter 1 — Processing Banality, Structuring the Sublime;
ET-The Extraterrestrial; Chapter 2 — Back to the Future: Time
Travel and Difference; Chapter 3 — Indiana Jones and the Work of
Archeology; Chapter 4 — The Father the Sun and the Haunted Look;
Chapter 5 — Eat Me, Drink Me, Territorialize Me: Women as the
Negative Emblem of Différance; Chapter 6 — What Can She Know,
Where Can She Go: Extraterritoriality and the Symbolic Universe;
Chapter 7 — When Origin Speaks by Itself: Schindler’s List and the
Facing of History; Conclusion; Bibliography; Filmography; Nederlandse
Samenvatting; Acknowledgements; Index of Concepts; Index
of Names and Film Titles.
2 Dok se, primjerice, kognitivisti~ka teorija kakvu nalazimo u Bordwellovim
radovima (1986) doista mo`e nazvati teorijom filmskoga pripovijedanja,
predmet {to ga svojom metodologijom izabire (konstituira),
primjerice, psihoanaliza prili~no bi neprecizno bilo imenovati na
isti na~in (premda se psihoanaliti~ka ~itanja ~esto bave narativnim
tekstovima).
3 Umjetnost i narativne forme diskurzivna su podru~ja s djelomi~nim
preklapanjem (postoje nenarativni izra`ajni modusi unutar dru{tvenoga
sustava umjetnosti i izrazito neumjetni~ke narativne forme), a
razli~ite su ina~ice marksizma primjenjivane na cijeli spektar mogu}ih
zna~enja u oba ta podru~ja. No, dok je marksisti~ka (pod)svijest u europskih
intelektualaca vrlo budno razobli~avala ameri~ke filmove kao
plod logike i ideologije kapitalizma, u slu~aju podjednako industrijaliziranih
japanskih (Kurosawa, Ozu), a u novije vrijeme i hongkon-
{kih filmova (Tsui Hark, John Woo) ta je budnost zakazala.
4 Odnosno, kada bi ta recepcijska specifi~nost bila dijelom i tema njezine
knjige.
5 Za uvod u razumijevanje termina ’teorija’ vrlo je korisna knjiga Jonathana
Cullera Knji`evna teorija — Vrlo kratak uvod, osobito uvodno
poglavlje (Culler, 2000: 1-16; Culler, 2001: 9-26).
6 U tom se smislu Sanja Kova~evi} poslu`ila nekim terminima iz naratologije
za analizu patrijarhalnosti u filmovima Zvonimira Berkovi}a
(Kova~evi}, 2000).
7 Vojkovi} je sasvim u skladu sa suvremenim tendencijama u teoriji, s
obiljem analiti~kih tradicija u razli~itoj mjeri zasnovanih na Marxovu
radu. Sam Marx u toj tradiciji ~esto funkcionira kao neka vrst kolektivnoga
nesvjesnog suvremene teorije, pa se i u ovoj knjizi prili~no rijetko
spominje.
8 Diferancija tu ima, ~ini se, prednost pred drugim ’pojmovima’, no
kao da je Vojkovi} koristi s dijelom one metafizi~ke dimenzije jezika
kakvu je Derrida poku{ao (konta)minirati izmi{ljanjem te rije~i.
Ukratko, dok bi u dekonstrukcijskoj tradiciji diferancija potkopavala
metafiziku prisutnosti i upu}ivala na zna~enja koja (ostavljaju}i tragove)
stalno bje`e (fa)logocentri~noj kruto}i na{ih jezika, kod Vojkovi}
(i nekih drugih pretvara~a dekonstrukcijskih ’pojmova’ u termine) diferancija
se koristi kao jezi~no oru|e metodolo{ki prili~no tradicionalne
semanti~ke analize pripovjednog teksta. U tome se tekstu, da
stvar bude jo{ ~vr{}e definirana (’logocentrirana’), ~ini se odra`avaju
i {ire kulturne tendencije.
9 ^ini nam se kako, za razliku od shva}anja imaginarnosti u lakanovskoj
psihoanaliti~koj tradiciji, u Vojkovi} ’stvarnost’ i ’imaginarnost’
nekoga lika funkcioniraju poput binarne opreke koja miri{e na kruti
strukturalizam. Osim toga, u autori~inoj vizuri likovi iz filmova stalno
produciraju vi|enja, utje~u na vi{e narativne instancije i rade mnoge
druge stvari koje prema ontolo{kom statusu i ozbiljnosti razrade
vlastite subjektivnosti ne bi smjele mo}i ~ak ni u tradicionalnim (falogocentri~nim)
metodologijama fundiranim na metafizici prisutnosti
(te legitimiranim pomo}u nje).
10 Pri ~emu je, ~ini se, fokalizacija takoreku} istozna~na subjektivnosti,
odnosno, mo`e se shvatiti kao njezina materijalizacija i provedba u
mediju narativnog teksta.
11 The system of suture, in a broader sense, corresponds to the concept
of focalization proposed by Bal. Narratives are dependent on a prefabricated
perspective, and the structuring of the discourse is accordingly
dependent on the perspective, world-view, ideology expressed in the
narrative text.
12 Vidi kod Peterli}a o ~imbenicima sli~nosti i razlike (Peterli}, 2000:
15-25).
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 29/2002.
159