You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
@ANR<br />
Kristijan Mili}<br />
Studije i istra`ivanja<br />
Novi film strave<br />
Uvod<br />
Film strave i u`asa ili samo film strave hrvatski je prijevod<br />
engleske ina~ice imena koja glasi horor-film, horror movie ili<br />
najjednostavnije horror. Film strave je jedan od prvih, 1 a<br />
ujedno i jedan od najosporavanijih <strong>filmski</strong>h `anrova u povijesti.<br />
Film strave mo`e u sebi sadr`avati gotovo sve ostale<br />
filmske `anrove (uklju~uju}i i porno), pa i pripadati raznim<br />
rodovima (~ak i dokumentarnom, ako ra~unamo snuff 2 filmove).<br />
Po mi{ljenjima nekih film strave pripada u ’najfilmi~nije’<br />
3 `anrove, a s obzirom da je horor-film mogu}e snimiti<br />
u posve nepovoljnim uvjetima, 4 a istovremeno posti}i njime<br />
odre|en uspjeh, ili barem privu}i pozornost, nije previ{e<br />
~udno {to su se mnogi mladi autori za svoje prve filmove odlu~ili<br />
snimiti ba{ filmove strave.<br />
Mnogi povr{ni kriti~ari smatrali su i dan-danas smatraju taj<br />
`anr gotovo jednako bezvrijednim i eksploatacijskim poput<br />
kakva pornoproizvoda. No, iako postoje tone i tone videovrpci<br />
koje dokazuju da filmovi strave mogu biti zastra{uju}e<br />
lo{i, postoji i nezanemariv broj iznimaka, primjera koji pokazuju<br />
da film strave mo`e biti i iznimno dobar usprkos (da<br />
ne ka`emo zahvaljuju}i) svojoj `anrovskoj pripadnosti. Niz<br />
primjera dokazuje da i neuspio film strave mo`e istodobno<br />
biti i zanimljiv i originalan i poseban, a ~ak i ako je {okantnost<br />
njegova jedina vrijednost, nikako ga ne treba zaobilaziti<br />
s gnu{anjem ili tretirati s prezirom.<br />
Za{to gledamo filmove strave<br />
Postoji na tisu}e napisa o filmu strave u kojima je `anr obra-<br />
|ivan s moralnoga, dru{tvenog, kulturolo{kog, fenomenolo{kog,<br />
psiholo{kog, filozofskog i svih ostalih mogu}ih gledi{ta.<br />
Filmovi strave analizirani su do najmanjih detalja, a u<br />
njima je prona|eno bezbroj skrivenih zna~enja, alegorija i<br />
metafora.<br />
No, malotko poku{ao je odgovoriti na osnovno pitanje: za-<br />
{to ih (netko) toliko voli ili (netko drugi) toliko mrzi gledati?<br />
Svaki dana{nji gledatelj horor-filma o~ekuje dvije stvari.<br />
Takav film u gledatelja mora ili izazvati strah ili izlo`iti njegova<br />
vizualna osjetila u`asnim, nasilnim prizorima. Potrebno<br />
je razlikovati ta dva osnovna pojma. Za izazivanje straha<br />
nije prijeko potrebno pokazati nasilje, a scene nasilja izazivaju<br />
neugodu, ali ne i strah, barem ne uvijek. Dok jedna grupacija<br />
gledatelja preferira ’stra{ne, jezive’ horore, druga `eli<br />
gledati isklju~ivo horore ’s mnogo krvi’, dok bi sredina najradije<br />
kombinaciju straha i nasilja. Za{to se ljudi `ele bojati?<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.<br />
UDK: 791.43-344<br />
Za{to `ele gledati ubijanja, komadanja, mu~enja i ranjavanja?<br />
Za{to uop}e itko gleda filmove strave?<br />
S obzirom na poznate elemente `anrovske ’ikonografije’<br />
(smrt, krv, nasilje, nihilizam, pesimizam...) u hororima prolazi<br />
sve i njima (naizgled) ni{ta nije sveto. U hororima roditelji<br />
napadaju vlastitu djecu i obrnuto, najbolji prijatelji postaju<br />
najgori demoni, a zakona pritom nema ili je jalov. Moralno<br />
je stajali{te autora u mnogim slu~ajevima neodre|eno<br />
(ili ~ak nejasno), u svakom slu~aju podlo`no izmjenama. U<br />
jednoj sceni nastradat }e nevina djevojka, a ve} u drugoj diler<br />
drogom koji ju je silovao i za kojega }e nam biti ba{ drago<br />
{to je ’dobio svoje’. Moglo bi se re}i da su filmovi strave<br />
ponekad ~ak i odve} konzervativni zbog svoje beskompromisne<br />
odre|enosti prema zlu i lo{em i zbog ~injenice da je<br />
ve}ina `rtava u hororu nerijetko sklona porocima, pa se njihov<br />
lo{ kraj mo`e bez problema i{~itavati kao zaslu`ena kazna.<br />
S druge strane, zbog nerijetko detaljizirana prikaza trenutaka<br />
same smrti horore mnogi smatraju nemoralnim `anrom.<br />
^injenica je da ti filmovi pru`aju ono {to publika zapravo<br />
jednako `eli vidjeti kao {to se i gnu{a nad vi|enim.<br />
Zlo i smrt<br />
Vje~na tema borbe dobra i zla samo je u filmovima strave<br />
prikazana na ultimativno beskompromisan na~in. I dobro,<br />
ako pobijedi, uni{tit }e (barem nakratko) zlo do temelja.<br />
Ako je to ~ovjek (ili kakvo drugo tjelesno bi}e), bit }e ubijen,<br />
a mo`da i raskomadan. U vesternu }e osvetnik nerijetko<br />
pokleknuti pred razumom i prepustiti ubojicu vlastite obitelji<br />
zakonu, no u hororu, ako ruka pravednika uop}e sustigne<br />
predstavnika zla, taj }e krvavo po`aliti dan kada je ro|en.<br />
Upravo taj element u`ivanja pri uni{tenju zla postavlja i neugodna<br />
pitanja istovrsnosti, odnosno sli~nosti s tim zlom, jer<br />
ako je netko zao zbog toga jer ubija, kakvi smo onda mi koji<br />
ga ka`njavamo ubojstvom. Otuda mnoge pri~e variraju temu<br />
straha od |avla, ali i jo{ ve}ega straha od |avla u nama samima,<br />
odnosno njegova ovladavanja na{om du{om. No,<br />
iako je zlo neuni{tivo i uvijek ra|a novo zlo i ~ak nas ni smrt<br />
ne mo`e spasiti od zla, zlo nije konkretno. Smrt jest.<br />
Ljudski rod opsjednut je temom smrti (ultimativnim ciljem)<br />
i nasilja (ultimativnim sredstvom), i to je jedan od najistinitijih<br />
razloga za{to ljudi vole horore, ali i sve ostale filmove<br />
krcate prizorima smrti i nasilja. Smrt i nasilje podsje}aju nas<br />
na proro~anstvo sveop}e destrukcije, odnosno autodestrukcije.<br />
3