13.07.2013 Views

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

@ANR<br />

Kristijan Mili}<br />

Studije i istra`ivanja<br />

Novi film strave<br />

Uvod<br />

Film strave i u`asa ili samo film strave hrvatski je prijevod<br />

engleske ina~ice imena koja glasi horor-film, horror movie ili<br />

najjednostavnije horror. Film strave je jedan od prvih, 1 a<br />

ujedno i jedan od najosporavanijih <strong>filmski</strong>h `anrova u povijesti.<br />

Film strave mo`e u sebi sadr`avati gotovo sve ostale<br />

filmske `anrove (uklju~uju}i i porno), pa i pripadati raznim<br />

rodovima (~ak i dokumentarnom, ako ra~unamo snuff 2 filmove).<br />

Po mi{ljenjima nekih film strave pripada u ’najfilmi~nije’<br />

3 `anrove, a s obzirom da je horor-film mogu}e snimiti<br />

u posve nepovoljnim uvjetima, 4 a istovremeno posti}i njime<br />

odre|en uspjeh, ili barem privu}i pozornost, nije previ{e<br />

~udno {to su se mnogi mladi autori za svoje prve filmove odlu~ili<br />

snimiti ba{ filmove strave.<br />

Mnogi povr{ni kriti~ari smatrali su i dan-danas smatraju taj<br />

`anr gotovo jednako bezvrijednim i eksploatacijskim poput<br />

kakva pornoproizvoda. No, iako postoje tone i tone videovrpci<br />

koje dokazuju da filmovi strave mogu biti zastra{uju}e<br />

lo{i, postoji i nezanemariv broj iznimaka, primjera koji pokazuju<br />

da film strave mo`e biti i iznimno dobar usprkos (da<br />

ne ka`emo zahvaljuju}i) svojoj `anrovskoj pripadnosti. Niz<br />

primjera dokazuje da i neuspio film strave mo`e istodobno<br />

biti i zanimljiv i originalan i poseban, a ~ak i ako je {okantnost<br />

njegova jedina vrijednost, nikako ga ne treba zaobilaziti<br />

s gnu{anjem ili tretirati s prezirom.<br />

Za{to gledamo filmove strave<br />

Postoji na tisu}e napisa o filmu strave u kojima je `anr obra-<br />

|ivan s moralnoga, dru{tvenog, kulturolo{kog, fenomenolo{kog,<br />

psiholo{kog, filozofskog i svih ostalih mogu}ih gledi{ta.<br />

Filmovi strave analizirani su do najmanjih detalja, a u<br />

njima je prona|eno bezbroj skrivenih zna~enja, alegorija i<br />

metafora.<br />

No, malotko poku{ao je odgovoriti na osnovno pitanje: za-<br />

{to ih (netko) toliko voli ili (netko drugi) toliko mrzi gledati?<br />

Svaki dana{nji gledatelj horor-filma o~ekuje dvije stvari.<br />

Takav film u gledatelja mora ili izazvati strah ili izlo`iti njegova<br />

vizualna osjetila u`asnim, nasilnim prizorima. Potrebno<br />

je razlikovati ta dva osnovna pojma. Za izazivanje straha<br />

nije prijeko potrebno pokazati nasilje, a scene nasilja izazivaju<br />

neugodu, ali ne i strah, barem ne uvijek. Dok jedna grupacija<br />

gledatelja preferira ’stra{ne, jezive’ horore, druga `eli<br />

gledati isklju~ivo horore ’s mnogo krvi’, dok bi sredina najradije<br />

kombinaciju straha i nasilja. Za{to se ljudi `ele bojati?<br />

H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.<br />

UDK: 791.43-344<br />

Za{to `ele gledati ubijanja, komadanja, mu~enja i ranjavanja?<br />

Za{to uop}e itko gleda filmove strave?<br />

S obzirom na poznate elemente `anrovske ’ikonografije’<br />

(smrt, krv, nasilje, nihilizam, pesimizam...) u hororima prolazi<br />

sve i njima (naizgled) ni{ta nije sveto. U hororima roditelji<br />

napadaju vlastitu djecu i obrnuto, najbolji prijatelji postaju<br />

najgori demoni, a zakona pritom nema ili je jalov. Moralno<br />

je stajali{te autora u mnogim slu~ajevima neodre|eno<br />

(ili ~ak nejasno), u svakom slu~aju podlo`no izmjenama. U<br />

jednoj sceni nastradat }e nevina djevojka, a ve} u drugoj diler<br />

drogom koji ju je silovao i za kojega }e nam biti ba{ drago<br />

{to je ’dobio svoje’. Moglo bi se re}i da su filmovi strave<br />

ponekad ~ak i odve} konzervativni zbog svoje beskompromisne<br />

odre|enosti prema zlu i lo{em i zbog ~injenice da je<br />

ve}ina `rtava u hororu nerijetko sklona porocima, pa se njihov<br />

lo{ kraj mo`e bez problema i{~itavati kao zaslu`ena kazna.<br />

S druge strane, zbog nerijetko detaljizirana prikaza trenutaka<br />

same smrti horore mnogi smatraju nemoralnim `anrom.<br />

^injenica je da ti filmovi pru`aju ono {to publika zapravo<br />

jednako `eli vidjeti kao {to se i gnu{a nad vi|enim.<br />

Zlo i smrt<br />

Vje~na tema borbe dobra i zla samo je u filmovima strave<br />

prikazana na ultimativno beskompromisan na~in. I dobro,<br />

ako pobijedi, uni{tit }e (barem nakratko) zlo do temelja.<br />

Ako je to ~ovjek (ili kakvo drugo tjelesno bi}e), bit }e ubijen,<br />

a mo`da i raskomadan. U vesternu }e osvetnik nerijetko<br />

pokleknuti pred razumom i prepustiti ubojicu vlastite obitelji<br />

zakonu, no u hororu, ako ruka pravednika uop}e sustigne<br />

predstavnika zla, taj }e krvavo po`aliti dan kada je ro|en.<br />

Upravo taj element u`ivanja pri uni{tenju zla postavlja i neugodna<br />

pitanja istovrsnosti, odnosno sli~nosti s tim zlom, jer<br />

ako je netko zao zbog toga jer ubija, kakvi smo onda mi koji<br />

ga ka`njavamo ubojstvom. Otuda mnoge pri~e variraju temu<br />

straha od |avla, ali i jo{ ve}ega straha od |avla u nama samima,<br />

odnosno njegova ovladavanja na{om du{om. No,<br />

iako je zlo neuni{tivo i uvijek ra|a novo zlo i ~ak nas ni smrt<br />

ne mo`e spasiti od zla, zlo nije konkretno. Smrt jest.<br />

Ljudski rod opsjednut je temom smrti (ultimativnim ciljem)<br />

i nasilja (ultimativnim sredstvom), i to je jedan od najistinitijih<br />

razloga za{to ljudi vole horore, ali i sve ostale filmove<br />

krcate prizorima smrti i nasilja. Smrt i nasilje podsje}aju nas<br />

na proro~anstvo sveop}e destrukcije, odnosno autodestrukcije.<br />

3

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!