Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 28 do 36 Ajanovi}, M. A.: Jurij Norstein — Animacija je realisti~na kao san<br />
nih filmova. Dr`ava je ulagala velik novac u animaciju. Za-<br />
{to? [to je dr`ava tra`ila zauzvrat? Jesu li autori bili obavezni<br />
da svojim filmovima promi~u neku odre|enu ideolo{ku<br />
poruku ili neke posebne eti~ke i estetske vrijednosti?<br />
— Dr`ava je funkcionirala kao na{ sponzor. Mi nismo imali<br />
mnogo novca, imali smo vrlo niske pla}e, ali najva`nije od<br />
svega bilo je da smo mogli raditi filmove. Ja sam imao dosta<br />
te{ko}a, ali sam radio i mogao sam braniti svoje filmove,<br />
mogao sam se boriti za njih. Dr`ava je `eljela imati svoje ideje<br />
u filmovima, ali, zaboga, to je normalno. Tko god vam da<br />
pare za film, tra`i da radite reklamu njegovoj ideologiji. Pored<br />
svega, mislim da se oko cenzure u na{em studiju pretjeruje.<br />
Ja ovo ne ka`em zato {to mislim da smo mi tamo imali<br />
neko savr{enstvo, ali ~ovjek mora biti realisti~an: ne postoji<br />
dru{tvo bez cenzure. Idealna sloboda i demokracija jednostavno<br />
ne postoje. U tom sustavu u kojem sam radio o~ekivalo<br />
se da <strong>filmski</strong> proizvod bude identi~an scenariju. Cenzura<br />
je ~itala scenarije, ali je film ~esto bio ne{to sasvim drugo.<br />
Mo`e{ slijediti svaki redak u scenariju, svaki dijalog, sve<br />
{to je napisano mo`e{ prenijeti na ekran, a da to ipak bude<br />
ne{to apsolutno druk~ije. To je priroda filma. Film krene<br />
svojim stazama, film slijedi svoja pravila. Re`iserove ideje<br />
pro`imaju film i nikakva dr`ava, nikakva cenzura, tu ne<br />
mo`e ni{ta u~initi. Ponekad se doga|alo da se neki film zabrani.<br />
To je bilo onda kada bi re`iser ve} odobren scenarij<br />
po~eo mijenjati na odve} o~igledan na~in. Tada bi rukovodstvo<br />
zavrnulo re`iserovu glavu i na njegovo mjesto postavilo<br />
nekog drugog. Ali zar se isto to ne ~ini i u Hollywoodu?<br />
Producent je uvijek va`niji od re`isera.<br />
Smatrate li vi osobno da je Bitka kod Ker`ence bio prvi film<br />
gdje ste vi razvili ne{to {to }e se poslije zvati Norsteinov animacijski<br />
stil?<br />
— To je u svakom slu~aju va`an film za mene. Pro{irio sam<br />
granice svoga poimanja jezika slike i pokreta, uvidio sam<br />
nove kvalitete u tome, vidio sam pokret u prostoru druk~iji<br />
nego u fizi~koj stvarnosti, osjetio sam razli~ite plasti~ke<br />
energije i vezu me|u njima, primijenio sam sve svoje tada{nje<br />
znanje o umjetnosti i animaciji u tom filmu. Osim toga<br />
uporabio sam svoje znanje i sklonost prema ruskoj avangardi.<br />
U filmu se nalazi nekoliko sekvenci koje su u potpunosti<br />
preuzete iz ruske avangarde, {to nitko tko je pisao o filmu<br />
nije zapazio. Postoje, me|utim, mnoga slaba mjesta u tom<br />
filmu, ja sam ponajprije nezadovoljan njegovim zavr{nim dijelom,<br />
koji je pone{to la`an, ~ini mi se. To je dio koji svojim<br />
plasti~kim i umjetni~kim izrazom nema odgovaraju}i kontakt<br />
s cjelinom filma. Ja, na`alost, tu vi{e ni{ta ne mogu promijeniti.<br />
Uz to, to vi{e nije ni va`no, barem ne za mene.<br />
Nastavili ste karijeru tako {to ste u `anrovskom smislu gotovo<br />
isklju~ivo stvarali dje~je filmove. Za{to? Je li to bila ne~ija<br />
odluka, nekoga tko je mogao odlu~ivati o izboru tema za<br />
va{e filmove tako da ste bili prisiljeni krenuti tim smjerom?<br />
— Nitko ni{ta nije odlu~ivao. Nikada nisam smatrao neki<br />
film samo dje~jim ili samo filmom za odrasle. Uprava Studija<br />
nije mi davala nikakav projekt nakon Bitke kod Ker`ence<br />
usprkos velikim me|unarodnim uspjesima tog filma. To se<br />
~ak nije ni smatralo mojim djelom. Tada je Vano morao i}i<br />
32<br />
do samog ministra kulture i napraviti skandal oko toga {to<br />
meni ne daju da radim.<br />
No, je li mo`da bilo lak{e posredovati neku skrivenu politi~ku<br />
poruku ili protest uporabom `ivotinja kao likova, kako je<br />
to obi~no slu~aj s basnama?<br />
— Nikada ne mislim o politici. Ako se `ivotinje pona{aju<br />
kao ljudi, onda je aktivitet u pona{anju planiran tako da nam<br />
ne{to ka`e o ~ovjekovoj naravi, ne o njegovim politi~kim<br />
stajali{tima. Osim toga, pona{anje mojih likova iracionalno<br />
je, ono je druk~ije u odnosu na formalnu logiku, na taj na-<br />
~in mnogo je vjerodostojnije. Mo`da }e neki znanstvenik<br />
stvoriti sustav sli~an Mendeljejevljevu, s registrom svakoga<br />
pojedinog simbola u animaciji i svim njegovim zna~enjima.<br />
Tada }e nam mo`da biti jednostavnije objasniti umjetnost.<br />
Do tada ja odbijam pojednostavnjena tuma~enja svojih filmova.<br />
Moji filmovi imaju izravan odnos s mojim `ivotom,<br />
ljudima i situacijama koje postoje u mojoj svijesti i podsvijesti.<br />
Jedina ’politika’ i jedina poruka koju priznajem jest da ja<br />
stojim uz malog, obi~nog ~ovjeka. ^injenica da je on obi~an<br />
ne ~ini ga neva`nim. I, nasuprot tome, ono {to smatramo neobi~nim<br />
i velikim zapravo je obi~no i svakodnevno. Obi~na<br />
je stvar `ivjeti i umirati, obi~na je stvar ~initi zlo~in, ubijati,<br />
plja~kati... Sve je normalno i sve je svakodnevno.<br />
Vi niste bili disident, radili ste sjajne filmove, sura|ivali s najve}im<br />
ruskim animatorom svog vremena... Za{to je uprava<br />
Studija onda zauzela tako netrpeljivo stajali{te prema vama?<br />
[to su imali protiv vas?<br />
— Ja nisam imao visoko obrazovanje, a za njih su papir i diploma<br />
bile jedine stvari koje se ra~unaju. Nakon Bitke kod<br />
Ker`ence bio sam prisiljen ~ekati dvije godine na mogu}nost<br />
da radim film. Tada sam oti{ao u upravu i rekao im da sam<br />
spreman raditi bilo {to. Pitao sam da li bih mogao raditi Lisicu<br />
i zeca i oni su mi dali taj projekt mo`da ba{ stoga {to je<br />
bila rije~ o filmu za djecu. Iako sam u srcu i mislima nosio<br />
ideju za jedan film o Majakovskom, prihvatio sam rad na<br />
tom projektu sa zadovoljstvom.<br />
O kakvoj je ideji bila rije~? Jeste li htjeli vizualizirati neku<br />
njegovu poemu ili adaptirati biografiju Majakovskog?<br />
— Htio sam raditi film o samom pjesniku, o njegovoj ljubavi<br />
i njegovoj tragi~nosti. Ja volim njegovu poeziju, volim<br />
upravo njezinu tragi~nu dimenziju. No, nije bilo ni{ta od tog<br />
filma.<br />
Slu{ao sam ovdje jedno va{e predavanje. ^esto recitirate poeziju<br />
dok govorite o animaciji. Poezija i narodne bajke ne{to<br />
su {to je duboko ukorijenjeno u du{u va{ih filmova. ^ak tri<br />
va{a filma zasnovana su na narodnim pri~ama...<br />
— Prva dva... Je`i} u magli zasnovan je na pri~i napisanoj u<br />
moderno vrijeme.<br />
Ja sam tu ra~unao i Bajku nad bajkama, koja je tako|er nadgradnja<br />
ruskih bajki.<br />
— Tu je iskori{teno vi{e raznih bajki i vi{e raznih tema i razli~itih<br />
dimenzija svega toga.<br />
Naga|am da ste definitivno formulirali svoje shva}anje animacije<br />
u dva filma koja su do{la nakon Lisice i zeca.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language