You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 28 do 36 Ajanovi}, M. A.: Jurij Norstein — Animacija je realisti~na kao san<br />
ku{avam razumjeti sebe u odnosu na okolinu i okolnosti kojima<br />
sam izlo`en. Samo sloboda ujedinjena i zasnovana na<br />
znanju istinska je sloboda. Sloboda je da istra`uje{ svoj unutarnji<br />
svijet. Ja recimo ne mogu prihvatiti da su filmovi poput<br />
Titanica, usprkos njihovoj tehni~koj kvaliteti, sloboda.<br />
Oni posreduju iluziju i krivotvorinu slobode la`nim lijepim<br />
slikama. Ne vidim svrhu takvih filmova.<br />
Za mene osobno animacija, kao i umjetnost uop}e, upravo je<br />
rezultat na{e potrebe da dopremo do unutarnje slobode o kojoj<br />
ste upravo govorili, da osvijetlimo unutarnji svijet nevidljiv<br />
osjetilima, ali isto tako stvaran kao i onaj koji je vidljiv i<br />
koji naj~e{}e nazivamo realno{}u. Animacija je sredstvo kojim<br />
se putuje izme|u ta dva svijeta. Definirao bih va{ film<br />
kao ~in ~ovjeka koji se zove Jurij Norstein i koji je kadar svoj<br />
nevidljivi svijet u~initi vidljivim.<br />
— Apsolutno to~no! Animacija je realisti~na kao san.<br />
Kako s obzirom na svoje shva}anje animacije gledate na radikalno<br />
izmijenjene okolnosti u suvremenom svijetu kada je<br />
u pitanju animacija. Pozicija animacije danas je posve razli-<br />
~ita u odnosu na onu koju je ta umjetni~ka forma imala u<br />
doba nastanka Bajke nad bajkama. Tada su se profesionalni<br />
animatori, producenti, kriti~ari i obi~ni gledaoci, ljubitelji<br />
animacije, okupljali prete`no na festivalima. Animacija je<br />
stajala sasvim po strani takozvane mainstream kulture i animatofili<br />
sli~ili su sekti ~ije su se seanse i susreti de{avali od<br />
festivala do festivala. Sada, po~etkom dvadeset i prvog stolje-<br />
}a, animacija je doslovce svagdje. Ona je postala industrijska<br />
grana s neprestano rastu}om proizvodnjom. Uz to, gotovo se<br />
svakodnevno javljuju novi pojavni oblici animacije i novi na-<br />
~ini njezine primjene. Danas imamo bezbroj kabelskih kanala<br />
koji emitiraju samo animaciju, animacija je nezaobilazni<br />
sadr`aj i svih ostalih televizija, svih vrsta reklama, industrijskog<br />
dizajna, specijalni efekti vi{e nisu samo dijelovi filmova,<br />
nego su mnogi suvremeni filmovi u cijelosti zapravo specijalni<br />
efekti, animacija se redovito primjenjuje u znanosti,<br />
vojsci, istra`ivanju svemira i na jo{ mnogo podru~ja... Je li<br />
animacija time izgubila nevinost?<br />
— Mogu samo re}i da vi{e same animacije ne zna~i nu`no i<br />
vi{u kvalitetu u animaciji, mislim na stvarnu, istinsku kvalitetu.<br />
Mene se te silne primjene animacije i to, danas golemo,<br />
animacijsko tr`i{te zapravo vrlo malo ti~u. Vidim opasnost<br />
da se animacija po~ne tuma~iti i tretirati isklju~ivo kroz unapre|enje<br />
tehnike i samu vje{tinu ovladavanja tehnikom. Osje-<br />
}am u tom procesu konzervativno stajali{te o tehni~kom razvoju,<br />
takvu gdje tehnika ograni~ava duh. Ako na to pogledamo<br />
iz povijesne perspektive, shvatit }emo da tehnika nije<br />
dovoljna. Usporedimo li animaciju sa slikarstvom, vidjet<br />
Filmografija Jurija Norsteina<br />
1968. 25. listopada — prvi dan (25-e-pervyj den’) u kore`iji s A.<br />
Turinom<br />
1969. Bitka kod Ker`ence (Se~a pri Ker`ence) u kore`iji s I. P. Vano<br />
Ivanovin<br />
1973. Lisica i zec (Lisa i zajac)<br />
36<br />
}emo, recimo, da se unatrag nekoliko stotina godina, otkako<br />
je otkriveno ulje i masa drugih tehni~ko-tehnolo{kih inovacija,<br />
malo toga bitnog promijenilo. Moje je duboko uvjerenje<br />
je da se animaciji mora pristupiti na druk~iji na~in. Ne mo`e<br />
se animacija definirati u odnosu na razvoj tehnika ili u odnosu<br />
na aktualne kulturne struje. Animacija se mora nalaziti u<br />
istom, sna`nom kulturnom kontekstu kao i Tolstoj, kao veliki<br />
filozofi, pjesnici... Rezultat animacije za mene je jedinstven<br />
i originalan proizvod, ba{ kao i rezultat pisanja, slikanja, pisanja<br />
glazbenih nota... Rije~ ’animacija’ i rije~ ’industrija’ se,<br />
po mom mi{ljenju, ne mogu dovoditi u vezu.<br />
Kompjutorska animacija razvija se u tako brzu tempu da je to<br />
gotovo nemogu}e i pratiti. Ipak, ~ini mi se da se zajedni~ki nazivnik<br />
mo`e podvu}i ispod velikog broja kompjuterskih filmova:<br />
umjesto da udahnu du{u materijalu oni stvaraju neku vrstu<br />
analogije hiperrealisti~nom slikarstvu u mediju pokretnih<br />
slika. Kao da je ljudima koji stoje iza mnogih kompjuterskih<br />
filmova glavni cilj da zadive potencijalima same tehnike, da<br />
slu`e}i se sredstvom mnogo mo}nijim nego {to je to fotografija<br />
preslikaju onu stvarnost koju ionako mo`emo do`ivjeti<br />
osjetilima. Osobno ne vidim velika smisla u tome da se odraz<br />
u zrcalu prekopira, ma kako to savr{eno bilo, da se kopira ono<br />
{to ve} postoji u fizi~koj stvarnosti. Kakvo je va{e stajali{te<br />
prema tome, jeste li se ve} slu`ili ra~unalom u radu?<br />
— Mislim da je dobro da kompjutori postoje. Bio bih presretan<br />
kad bi se ~ovjek razvijao u istom taktu kao i ra~unala.<br />
Ako ~ovjek mo`e dosegnuti do tako sofisticirane tehnike<br />
i manipulirati njome, postoji opasnost da umisli kako je svemo}an.<br />
^ovjek sjedi ispred ra~unala i osje}a se kao Bog. Ako<br />
nema umjetni~kog napora u svemu tome, onda se doga|a<br />
ne{to vrlo regresivno, doga|a se destrukcija osobnosti. [to<br />
vi{e tehni~kih mogu}nosti ~ovjek ima na raspolaganju, to su<br />
ve}e mogu}nosti da njegova osobnost bude degradirana i<br />
uni`ena. Jo{ ~ekam da vidim apsolutno istinsku umjetni~ku<br />
vrijednost u ne~emu {to je stvoreno ra~unalom. Takvo {to<br />
jo{ nisam vidio. Prije nekoliko godina gledao sam film Johna<br />
Lasetera Tin Toy, ra|en kompjutorskom tehnikom. Bio<br />
sam upla{en i u`asnut. Ta naturalisti~ka linija, ta imitacija, ta<br />
zastra{uju}a umjetna trodimenzionalnost ne{to je {to u meni<br />
jednostavno izaziva u`as. To je vrsta imitacije koju ne mogu<br />
prihvatiti. U nekoj visoko sofisticiranoj kompjutorskoj animaciji<br />
mo`e se sa savr{enom precizno{}u programirati cijela<br />
ova soba u kojoj sada sjedimo. Ali mo`e li kompjutor programirati<br />
ovaj zrak koji ispunjava sobu? Zbiljska je umjetnost<br />
kao utisnuti nos u mokru travu dok pada gusta ki{a i<br />
onda duboko udahnuti.<br />
(Göteborg, [vedska, prosinac 2001)<br />
1974. ^aplja i `dral (^aplja i `uravl’)<br />
1975. Je`i} u magli (Ë`ik v tumane)<br />
1979. Bajka nad bajkama (Skazka skazok)<br />
1980. Zapo~et rad na dugometra`nom filmu [injel, do sada zavr-<br />
{eno 35 minuta<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language