Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 7 (2001), br. <strong>29</strong>, str. 123 do 1<strong>29</strong> Brlek, T.: Film, kritika, kontekst: Sami<br />
svjesno) iz drugih filmova (na primjer, mlijeko u kadi iz filma<br />
Eraserhead /1977/ Davida Lyncha), tako i za znakove<br />
preuzete iz izvanfilmske stvarnosti (na primjer, nedovr{ena<br />
zagreba~ka sveu~ili{na bolnica). Nolin film s Lynchevim o~ito<br />
ve`e motiv umorstva djeteta, ali se on u njihovim filmovima<br />
(vizualno, pa zato i zna~enjski) razli~ito artikulira i ima<br />
bitno razli~ite dramatur{ke funkcije; u skladu s tim i mlijeko<br />
ima druk~ije zna~enjske potencijale, pogotovo {to se u Nole<br />
ono javlja i u drugim situacijama koje bi mogle sugerirati<br />
vezu s uporabom istog motiva u filmu @rtva (1986) Andreja<br />
Tarkovskog (u kojem dijete tako|er igra va`nu ulogu i tako|er<br />
je povezano s budu}no{}u). S tim pak filmom Nolin<br />
film ve`e tema iskupljenja, duhovnog izlje~enja, koja se opet<br />
mo`e dovesti u vezu s gra|evinom koja je postala ru{evinom<br />
prije nego {to je bila zgradom, a u kojoj protagonisti, ~ini se,<br />
`ive — sasvim neovisno o tome znamo li ili ne da je rije~ o<br />
nikad do kraja izgra|enoj bolnici, taj se motiv izravno ve`e<br />
s motivom smrti djeteta, kao analogne metafore unaprijed<br />
Bibliografija<br />
onemogu}ena razvoja. Nije nam ovdje cilj dalje razvijati tuma~enje<br />
Nolina filma, nego samo ukazati da za takvo ne{to<br />
i te kako postoji kontekst.<br />
Na temelju ovako grubo nazna~enih neiskori{tenih mogu}nosti<br />
interpretativnih konstrukcija dopustit }emo si da zaklju~imo<br />
kako je ono {to ometa recepciju Nolina filma upravo<br />
ono specifi~no filmsko u njemu, bilo da je rije~ o intertekstualnim<br />
vezama s drugim filmovima ili o filmskoj obradi<br />
sadr`aja. Za tzv. {iru ili obi~nu publiku, koju pokroviteljski<br />
pristup populisti~kih teorija ionako dr`i kognitivno inertnom<br />
i intelektualno pasivnom, takvo obja{njenje je, kao uostalom<br />
i bilo koje drugo, dovoljno; filmska kritika i teorija<br />
koje ga promoviraju, me|utim, na taj se na~in odri~u svoje<br />
osnovne zada}e, isklju~uju}i se iz zajedni~kog interpretativnog<br />
procesa radi razgla{avanja unaprijed zadanih marketin-<br />
{kih slogana, te nam ne preostaje nego da se u gledanju filmova<br />
snalazimo u okviru vlastitih kognitivnih mogu}nosti.<br />
Sami.<br />
Filmska enciklopedija 2: L-@. <strong>Zagreb</strong>: Leksikografski zavod Miroslav Krle`a, 1990.<br />
Sandra Antoli}, <strong>2002</strong>, Sama samcata u kinu, Zarez IV/74 (14. 2. <strong>2002</strong>), 39.<br />
Umberto Eco, 1968, La struttura assente, Milano: Bompiani<br />
Umberto Eco, 1976, A Theory of Semiotics, Bloomington: Indiana University Press<br />
Nelson Goodman, 1976. (2nd edition), Languages of Art: an Approach to the Theory of Symbols, Indianapolis: Hackett<br />
Katarina Mari}, <strong>2002</strong>, Tjeskoba i fantastika, Vijenac 207 (7. 2. <strong>2002</strong>), <strong>29</strong>.<br />
Christian Metz, 1971, Essais sur la signification au cinéma, tome I. Paris: Éditions Klincksieck<br />
Jurica Pavi~i}, <strong>2002</strong>, Postapokalipsa koja je poetikom, a ne golotinjom skandal za Hrvatsku, Jutarnji list, 26. 1. <strong>2002</strong>.<br />
Jan M. Peters, 1987 Š1981š, Slikovni znaci i jezik filma, preveo Borivoj Ka}ura, Beograd: Institut za film<br />
Sanjin Petrovi}, <strong>2002</strong>, Samo}a `rtvovana za pet minuta seksa, Jutarnji list, 1. 2. <strong>2002</strong>.<br />
Nenad Polimac, <strong>2002</strong>, Lukas Nola popunio je prazninu koja je u hrvatskom filmu ostala nakon egzila Lordana Zafranovi}a!, Nacional,<br />
<strong>29</strong>. 1. <strong>2002</strong>, 75-76.<br />
Damir Radi}, 2001, Pulski dnevnik (Pula 2001), <strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> ljetopis 27-28 (2001), 161-174.<br />
Igor Tomljanovi}, <strong>2002</strong>, Enigmatski hard-core art, Globus, <strong>2002</strong>.<br />
Hrvoje Turkovi}, 1985, Filmska opredjeljenja, <strong>Zagreb</strong>: Cekade<br />
Hrvoje Turkovi}, 1988, Razumijevanje filma. <strong>Zagreb</strong>: Grafi~ki zavod Hrvatske<br />
Hrvoje Turkovi}, 1994, Teorija filma, <strong>Zagreb</strong>: Meandar<br />
Hrvoje Turkovi}, <strong>2002</strong>, Je li Gospodar prstenova ikonografski nezanimljiv? Vijenac 207 (7. 2. <strong>2002</strong>), 28.<br />
Wim Wenders, 2001 (1982) Impossible Stories: talk given at a colloquium on narrative technique, On Film, 210-218, translated by<br />
Michael Hoffman, London: Faber and Faber<br />
Bilje{ke<br />
1 Neodr`ivost navedene tvrdnje Jurice Pavi~i}a o nepostojanju konteksta<br />
pokazuje, dakako, on sam u istom tekstu, koji jedini od autora navedenih<br />
u ovom tekstu poku{ava ozbiljnije analizirati Nolin film<br />
izvan svrstavanja u `anrovske pretince. Zanemaruju}i njegovu analizu,<br />
ovaj je tekst o~igledno nepravedan, no na{ sredi{nji interes ~ine<br />
one kriti~ke pretpostavke koje su, ~ini nam se, obilje`je op}e orijen-<br />
tacije hrvatske filmske kritike, a ne procjena ili osporavanje pojedinih<br />
kriti~kih stavova. Pavi~i}eva paradoksalna pozicija, u kojoj on uo~ava<br />
zna~aj Nolinog filma, ali svejedno zdvaja nad stanjem koje i sâm<br />
tvori, u tom nam se smislu tako|er ~ini indikativnom.<br />
2 Usp. za sli~ne formulacije tako|er Turkovi}, Razumijevanje filma,<br />
233-234, i Hrvoje Turkovi}, Teorija filma, 19.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.<br />
1<strong>29</strong>
Change language