Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
FESTIVALI / PRIREDBE<br />
Diana Nenadi}<br />
Intima i kreacija protiv tradicije<br />
i imitacije<br />
33. revija hrvatskoga filmskog i video stvarala{tva,<br />
Daruvar, 23-25. studenoga 2001.<br />
Pri samom kraju 33. revije, u atriju daruvarskog Pu~kog<br />
u~ili{ta, gdje je ve} vladala opu{tena atmosfera uo~i dodjele<br />
nagrada, pri{ao mi je postariji gospodin i prili~no gnjevno<br />
izrekao svoje negodovanje odlukama `irija: »Tako vi nama,<br />
a mi vas hranimo!« Nekoliko trenutaka poslije nazo~nom<br />
Zdravku Musta}u i meni sinulo je o ~emu ’prosvjednik’ govori.<br />
Gospodina smo povezali s etnografskim filmom @etva,<br />
oko kojega se `iri potpuno razi{ao — jedan dio hvale}i ga, a<br />
drugi suzdr`ano ignoriraju}i. Njegovu aluziju o hranjenju<br />
protuma~ili smo kao aluziju na na{e evidentno ’morsko’ podrijetlo,<br />
zbog kojega navodno nismo imali sluha za ’kontinentalne’<br />
stvari. No, bio je to samo najglasnije izre~eni dojam<br />
o `iriju i programu 33. revije. Gledali{te je u stankama<br />
`amorilo o ’sukobu’ Sjevera i Juga za ocjenjiva~kim stolom<br />
ili rivalstvu splitskih i ’kontinentalnih’ autora.<br />
Posrijedi je ipak bilo ne{to drugo — sraz eksperimentalnog<br />
filma i dokumentarca, koje su ~lanovi `irija, podijeliv{i se i<br />
pred publikom, uzeli u za{titu. U svemu tome zapravo nema<br />
ni~ega neobi~na, jer su dvije najstarije struje u okviru neprofesijskoga<br />
filma upravo (etnografski) dokumentarac i ’eksperimentalni’<br />
film, a duga tradicija isplivala je na povr{inu<br />
upravo u Daruvaru. Problem je bio jedino u tome {to smo<br />
nas dvoje bili mi{ljenja da se dokumentarac i eksperiment ne<br />
isklju~uju, jer su prvi (neprofesijski) etnografi bili itekako<br />
domi{ljati, inventivni, dok su eksperimentalci, s druge strane,<br />
~esto polazili od dokumentiranja ’zbilje’, `ivotnih ~injenica.<br />
Mo`da je na{ otpor prema @etvi i jo{ nekim naslovima<br />
bio upravo zbog mi{ljenja da etnografski dokumentarac, jo{<br />
i u nezavisnoj produkciji, ne bi trebao izgledati kao onaj iz<br />
prve polovice dvadesetoga stolje}a, kao ni da eksperimentalni<br />
film/video ne bi trebao biti cijepljen protiv `ivota, ma {to<br />
to zna~ilo. U svakom slu~aju, zbog tinjaju}eg sukoba za ocjenjiva~kim<br />
stolom i u gledali{tu, propustilo se glasnije re}i da<br />
se u sjeni tih dviju dominaniraju}ih vrsta nalazi jo{ jedna s<br />
bogatom profesionalnom tradicijom — animacija. Njezin<br />
udio nije bio ni kvantitativno skroman, ni kvalitativno neznatan,<br />
dapa~e, ~ak je bio i usporediv s onim {to ga je ponudila<br />
godi{nja neprofesijska produkcija eksperimentalnog,<br />
dokumentarnog, igranog i jednominutnog filma.<br />
Animacija — Anomija, Opsesija, Misija...<br />
[tovi{e, rije~ je o <strong>filmski</strong>m ’mali{anima’, celuloidnim maloljetnicima,<br />
{to se iz prikazanih radova ni u kojem slu~aju ne<br />
bi moglo od~itati. Karlov~anin Vjekoslav @ivkovi}, primjerice,<br />
tek je na pragu velike mature, no njegov animirani film<br />
Anomija zra~i nevjerojatnom zrelo{}u: crta~kom, animacijskom,<br />
izvedbenom. Anomija se doima kao djelo autora koji<br />
se na~itao Kafke i nagledao ekspresionisti~koga kina, a uz to<br />
je i likovno nadaren. Ukratko, Anomija govori o automatizmu<br />
`ivota u automatiziranu dru{tvu, a pritom repetitivno,<br />
’iz dana u dan’, prati dnevni ritual radnika na vrpci: bu|enje,<br />
odijevanje, hvatanje autobusa, rad u tvornici, povratak<br />
iz tvornice. Repetativni uzorci naizgled su identi~ni, no u<br />
svakoj novoj etapi ponavljanja @ivkovi} ih u pone~em reducira,<br />
skra}uje, preska~e neke podfaze, koje se u gledateljevoj<br />
percepciji, naviknutoj na ponavljanja istog, podrazumijevaju.<br />
Time autor akcelerira ubita~no jednoli~an ritam urbanog,<br />
industrijskog `ivota, prikazuju}i ga nepodno{ljivim. Crnobijeli<br />
crte` pun sjena i chiaro-scuro konstrasta, variranje rakursa<br />
i to~ki promatranja (s isko{enim kutovima) prilago|eni<br />
su tom ekspresionisti~kom i kafkijanskom ’registru’. Ono<br />
{to ipak odaje mladost autora odve} je eksplicitan svr{etak<br />
crti}a u kojemu njegov lik staje na `eljezni~ke tra~nice da bi<br />
samoubila~ki skon~ao pod kota~ima vlaka. Sve ostalo djelo<br />
je zrela mladi}a i nedvojbeno veoma nadarena animatora.<br />
Otprilike iste, @ivkovi}eve dobi autorica je animiranoga filma<br />
Opsesija. Petra Vidovi} iz ~akova~ke [kole animiranoga<br />
filma ipak ’misli u boji’. Zasi}ene boje jednostavno pr{te njezinim<br />
stati~nim pozadinama — gradskim ulicama, kojima<br />
dominiraju granitni plo~nici poslagani poput ekscentri~nih<br />
krugova. Na toj pozadini ra|a se opsesija mladi}a torzom<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.<br />
UDK: 791.43.091.4(497.5 Daruvar)”2001”<br />
+061.7(497.5 Daruvar):791.43.077<br />
Anomija Vjekoslava @ivkovi}a<br />
75
Change language