You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 7 (2001), br. <strong>29</strong>, str. 123 do 1<strong>29</strong> Brlek, T.: Film, kritika, kontekst: Sami<br />
ako je gledatelj doista `anrovski upu}en, onda }e ga stereotipizirana<br />
pojava nekog pojedinog motiva uputiti da je rije~<br />
ba{ o tom i tom `anru« (Turkovi}, <strong>2002</strong>). Kad pak redovni<br />
kinoposjetilac ne prepozna lako `anr nekoga filma ili o njemu<br />
nije obavije{ten, onda je takav film hermeti~an jer zahtijeva<br />
poznavanje nekog posebnoga kôda. O~igledno je, me-<br />
|utim, kako je upravo `anr eklatantan primjer nu`nosti poznavanja<br />
kôda, da pretpostavlja `anrovsku upu}enost, kao<br />
uvjet razumijevanja filma.<br />
U navedenoj perspektivi, neki filmovi, dakle, pripovijedaju<br />
pri~u jezikom koji je svima razumljiv, dok drugi filmovi to<br />
~ine na nepotrebno zamr{em na~in. U tim se posljednjim filmovima<br />
koristi raznim sredstvima da bi se scenama ili pojedinim<br />
situacijama pridala Šsic!š nagla{eno simboli~no zna~enje,<br />
tako da je gledalac Š...š prisiljen da stalno zaklju~uje o {iroj<br />
simboli~nosti pojedinih fabularnih trenutaka, simboli~nosti<br />
neovisnoj od narativnog toka. (Turkovi}, 1985: 26). U<br />
tu skupinu spadaju filmovi, poput Nolina, koji se opiru borgesovskoj<br />
klasifikaciji <strong>filmski</strong>h `anrova koja obuhva}a tako<br />
nesumjerljivo definirane kategorije kao {to su {pageti-vestern,<br />
psiholo{ka drama, triler, slapstick-komedija, horor ili<br />
politi~ki film, da navedemo samo neke, pa zavr{avaju u `anrovskoj<br />
rubrici ostalo, koja se ina~e u kritici i teoriji zove<br />
umjetni~ki film. Prema autoritativnoj enciklopedijskoj definiciji,<br />
to je »krajnje specifi~na teorijska i kriti~ka kvalifikacija<br />
za film izuzetnih estetskih svojstava, koji je te{ko opisati i<br />
svrstati prema obrascima poznatih `anrova« (AnŠteš PetŠer-<br />
126<br />
Sami Lukasa Nole<br />
li}š: Umjetni~ki film — 4, Filmska enciklopedija 2: L-@).<br />
Prevedeno pak na jezik vrijednosnog suda, to mo`e zna~iti<br />
ili pretencioznost ili autenti~nost, ovisno o ideolo{kom raspolo`enju<br />
procjenjiva~a. U svakom slu~aju, va`no je istaknuti<br />
kako prvu skupinu tvore filmovi u kojima tuma~enje privilegira<br />
verbalno uobli~enu fabulu, dok u drugoj nalazimo<br />
filmove pune <strong>filmski</strong>h slika koje zna~e sva{ta ili ni{ta.<br />
Jer, jedan od najo~iglednijih razgrani~ava~a Šsic!š umjetni~ke<br />
i populisti~ke tradicije jest upravo odnos prema fabuli.<br />
Populisti~ki film sav je usredoto~en na uobli~enje fabule,<br />
i u njemu su svi tematski i prizorotvorni postupci<br />
podvrgnuti tom uobli~enju. Umjetni~ki pak film razara<br />
fabulu, uzimaju}i je tek kao predmet za naru{avanje, odnosno<br />
kao podlogu za stilizacijske postupke.<br />
(Turkovi}, 1985: 115) 2<br />
U na{u prvu skupinu mogu, dodu{e, u praksi pripadati i filmovi<br />
se koji koriste ~itavim rasponom vi{e ili manje neuobi-<br />
~ajenih <strong>filmski</strong>h postupaka sve dok je tuma~ kadar za njih<br />
prona}i neku izvanjsku motivaciju, od psiholo{ke ili esteti~ke<br />
ekscentri~nosti autora do politi~kih prilika u kojima film<br />
nastaje. Va`no je samo da je zna~enje pod strogim nadzorom<br />
jasno definiranih kodova.<br />
Temeljno uvjerenje kako se svako djelo slu`i unaprijed odre-<br />
|enim sklopom kodova unutar kojih su mogu}e tek minimalne<br />
preinake i pomaci u uskoj je vezi s neispitanim uvje-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.