13.07.2013 Views

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 7 (2001), br. <strong>29</strong>, str. 123 do 1<strong>29</strong> Brlek, T.: Film, kritika, kontekst: Sami<br />

ako je gledatelj doista `anrovski upu}en, onda }e ga stereotipizirana<br />

pojava nekog pojedinog motiva uputiti da je rije~<br />

ba{ o tom i tom `anru« (Turkovi}, <strong>2002</strong>). Kad pak redovni<br />

kinoposjetilac ne prepozna lako `anr nekoga filma ili o njemu<br />

nije obavije{ten, onda je takav film hermeti~an jer zahtijeva<br />

poznavanje nekog posebnoga kôda. O~igledno je, me-<br />

|utim, kako je upravo `anr eklatantan primjer nu`nosti poznavanja<br />

kôda, da pretpostavlja `anrovsku upu}enost, kao<br />

uvjet razumijevanja filma.<br />

U navedenoj perspektivi, neki filmovi, dakle, pripovijedaju<br />

pri~u jezikom koji je svima razumljiv, dok drugi filmovi to<br />

~ine na nepotrebno zamr{em na~in. U tim se posljednjim filmovima<br />

koristi raznim sredstvima da bi se scenama ili pojedinim<br />

situacijama pridala Šsic!š nagla{eno simboli~no zna~enje,<br />

tako da je gledalac Š...š prisiljen da stalno zaklju~uje o {iroj<br />

simboli~nosti pojedinih fabularnih trenutaka, simboli~nosti<br />

neovisnoj od narativnog toka. (Turkovi}, 1985: 26). U<br />

tu skupinu spadaju filmovi, poput Nolina, koji se opiru borgesovskoj<br />

klasifikaciji <strong>filmski</strong>h `anrova koja obuhva}a tako<br />

nesumjerljivo definirane kategorije kao {to su {pageti-vestern,<br />

psiholo{ka drama, triler, slapstick-komedija, horor ili<br />

politi~ki film, da navedemo samo neke, pa zavr{avaju u `anrovskoj<br />

rubrici ostalo, koja se ina~e u kritici i teoriji zove<br />

umjetni~ki film. Prema autoritativnoj enciklopedijskoj definiciji,<br />

to je »krajnje specifi~na teorijska i kriti~ka kvalifikacija<br />

za film izuzetnih estetskih svojstava, koji je te{ko opisati i<br />

svrstati prema obrascima poznatih `anrova« (AnŠteš PetŠer-<br />

126<br />

Sami Lukasa Nole<br />

li}š: Umjetni~ki film — 4, Filmska enciklopedija 2: L-@).<br />

Prevedeno pak na jezik vrijednosnog suda, to mo`e zna~iti<br />

ili pretencioznost ili autenti~nost, ovisno o ideolo{kom raspolo`enju<br />

procjenjiva~a. U svakom slu~aju, va`no je istaknuti<br />

kako prvu skupinu tvore filmovi u kojima tuma~enje privilegira<br />

verbalno uobli~enu fabulu, dok u drugoj nalazimo<br />

filmove pune <strong>filmski</strong>h slika koje zna~e sva{ta ili ni{ta.<br />

Jer, jedan od najo~iglednijih razgrani~ava~a Šsic!š umjetni~ke<br />

i populisti~ke tradicije jest upravo odnos prema fabuli.<br />

Populisti~ki film sav je usredoto~en na uobli~enje fabule,<br />

i u njemu su svi tematski i prizorotvorni postupci<br />

podvrgnuti tom uobli~enju. Umjetni~ki pak film razara<br />

fabulu, uzimaju}i je tek kao predmet za naru{avanje, odnosno<br />

kao podlogu za stilizacijske postupke.<br />

(Turkovi}, 1985: 115) 2<br />

U na{u prvu skupinu mogu, dodu{e, u praksi pripadati i filmovi<br />

se koji koriste ~itavim rasponom vi{e ili manje neuobi-<br />

~ajenih <strong>filmski</strong>h postupaka sve dok je tuma~ kadar za njih<br />

prona}i neku izvanjsku motivaciju, od psiholo{ke ili esteti~ke<br />

ekscentri~nosti autora do politi~kih prilika u kojima film<br />

nastaje. Va`no je samo da je zna~enje pod strogim nadzorom<br />

jasno definiranih kodova.<br />

Temeljno uvjerenje kako se svako djelo slu`i unaprijed odre-<br />

|enim sklopom kodova unutar kojih su mogu}e tek minimalne<br />

preinake i pomaci u uskoj je vezi s neispitanim uvje-<br />

H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!