You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 3 do 16 Mili}, K.: Novi film strave<br />
posve modernizirana, protagonistov kraj bit }e, ne njegovom<br />
voljom, u klasi~nom vampirskom stilu. Naime, Martinov<br />
praznovjerni prastric uvjeren je da je mladi} doista vampir,<br />
pa mu na samom kraju filma ipak zabija glogov kolac u<br />
srce, u sceni koja zaslu`eno ide u filmsku antologiju.<br />
Iste godine nastaje i prvenac danas ve} kultnog autora Davida<br />
Lyncha pod neprevedivim naslovom Eraserhead (Glavagumica<br />
za brisanje). Rije~ je o filmu ~iji ugo|aj podsje}a na<br />
neka djela Franza Kafke, a strava u filmu isklju~ivo se zasniva<br />
na bizarnim prizorima i odnosima me|u jednako neobi~nim<br />
likovima. Film je ispunjen raznim simbolima, ali njihovo<br />
i{~itavanje prepustit }emo drugima. Ovaj film odolijeva<br />
trpanju u bilo koju `anrovsku ladicu, iako je svojedobno distribuiran<br />
kao film strave, zajedno sa spomenutim Martinom.<br />
Dawn of the Dead (Zora mrtvaca, 1979) tre}i je uspje{ni<br />
film Georgea A. Romera. U njemu autor kao da je posve odbio<br />
mogu}nost jezovitosti i posvetio se akciji i nizanju ma-<br />
{tovitih scena ubijanja zombija. Iako strukturom film vi{e<br />
podsje}a na akcijski vestern (u kojem zombiji predstavljaju<br />
Indijance) negoli na horor, film daje osebujnu viziju smaka<br />
svijeta i pakla na zemlji. Romerov smisao za satiru ovdje je<br />
doveden do ekstrema, a autor je dovoljno inteligentan da se<br />
poigrava s vlastitom reputacijom. Ve}inu filma smje{ta u<br />
robni centar pa aluzijama na ljudsku autodestruktivnost i nemo}<br />
pridodaje i kritiku potro{a~koga dru{tva i ljudske pohlepe.<br />
Posljednji dio trilogije o `ivim mrtvacima (Day of the<br />
Dead / Dan mrtvaca, 1985) najmra~niji je od svih i previ{e<br />
pozornosti posve}uje verbalnom naga|anju glavnih likova o<br />
mogu}em izlasku iz nezavidne situacije. U tom, posljednjem,<br />
dijelu ljudski je rod sveden na nekolicinu vojnika i znanstvenika<br />
osu|enih na `ivot u podzemnoj vojnoj bazi, dok hodaju}i<br />
mrtvaci haraju povr{inom zemlje. Ljudi su i dalje neslo`ni<br />
i svoja sitna nesuglasja pretpostavljaju o~uvanju ljudskog<br />
roda. S druge strane jedini ~ovjek koji poku{ava iz najgore<br />
situacije prona}i najbolji izlaz prikazan je kao smu{eni znanstvenik<br />
koji `ive mrtvace hrani svje`im ljudskim le{evima.<br />
Ako su Amerikanci kasnih 70-ih umjesto straha definitivno<br />
ponudili nasilje, ~ini se da su Talijani svojoj publici odlu~ili<br />
servirati odvratnost, mije{aju}i scene nasilja s onima koje<br />
izazivaju gnu{anje i mu~ninu. Ozlogla{eni trio {pageti-horora<br />
~ine: Lucio Fulci, Umberto Lenzi i Ruggero Deodato. Rije~<br />
suptilnost nije postojala u rje~niku tih talijanskih redatelja.<br />
Nakon dugogodi{njeg isku{avanja u raznim `anrovima<br />
odlu~ili su slijediti primjer mla|ega kolege Darija Argenta,<br />
pa su napunili filmove crvima, glistama i eksplicitnim nasiljem.<br />
Filmovi su im posljedi~no zabranjivani i cenzurirani u<br />
nekoliko desetaka zemalja, pa se neki u svojim integralnim<br />
verzijama mogu na}i tek danas s pojavom DVD-a. Najmla|i<br />
me|u njima, Deodato (poznat kao otac kanibal pod`anra),<br />
1978. snima Ultimo mondo cannibale, a ve} sljede}e godine<br />
i mnogo poznatiji Cannibal holocaust (1979). Potonji mu je<br />
film zabranjen u rodnoj Italiji zbog neigranih scena u kojima<br />
stradavaju `ivotinje. Legenda tvrdi da je Deodato na sudu<br />
morao dokazati da su vrlo uspje{ni efekti ljudske patnje<br />
stvarno efekti, a ne stvarnost, jer su dijelovi njegova filma,<br />
realizirani poput kvazidokumentarca, neko vrijeme smatrani<br />
snuffom. Ina~e, danas vrlo poznati Projekt vje{tice iz Bla-<br />
ira posudio je osnovnu ideju o prona|enim vrpcama upravo<br />
od tog ozlogla{enog Deodatova filma.<br />
Nakon njega Umberto Lenzi snima filmove Mangiati vivi ili<br />
Eaten Alive (1980) i Cannibal ferox (u nas ’lucidno’ preveden<br />
kao Ljudo`deri amazone, 1981), kojem je prvobitno zabranjeno<br />
prikazivanje u trideset i jednoj zemlji svijeta. Film<br />
poput Deodatova prethodnika poku{ava (i uspijeva) {okirati<br />
publiku eksplicitnim prikazom nasilnih umorstava te odsijecanja<br />
i konzumiranja raznih bitnih dijelova ljudskoga tijela.<br />
Tako jednoj od mu{kih `rtava ljudo`deri prvo odsijeku i<br />
pojedu spolni organ, a potom mu rasijeku glavu i jedu mozak.<br />
@ene ne prolaze mnogo bolje, pa jedna od nesretnica<br />
zavr{ava na kukama, obje{ena o vlastite dojke.<br />
Amazonski ljudo`deri ovozemaljska su ina~ica ve} dobro<br />
nam poznatih zombija, pa se tre}i ~lan ozlogla{enje trojke<br />
Lucio Fulci odlu~io za eksploataciju tog podru~ja. Njegov<br />
film Zombi 2 iz 1979. ~udan naslov mo`e zahvaliti poku{aju<br />
distribucije da ga predstavi kao nastavak Romerova hita<br />
Dawn of the Dead, koji je u Europi prikazivan pod naslovom<br />
Zombies. Fulcijev film toliko obiluje raznoraznim odvratnostima<br />
da ljudi slabija `eluca ne moraju ~ekati na scene<br />
nasilja da bi povratili svoje obroke.<br />
Te, za horor film plodne 1979. godine nastaje i Alien (Osmi<br />
putnik) Ridleyja Scotta, u kojem se scenaristi i redatelj poigravaju<br />
pri~icom iz 50-ih. Tretiraju}i gra|u veoma ozbiljno i<br />
koliko je god to mogu}e realno, Scott posti`e odli~ne rezultate,<br />
a film jo{ dan-danas ne gubi na svojoj snazi. Autor je<br />
svjesnim izborom da ne prika`e opakog izvanzemaljca u cijelosti<br />
do sama kraja po tko zna koji put dokazao da je ono<br />
{to ne vidimo, slabije vidimo ili samo naslu}ujemo mnogo<br />
stra{nije od onoga {to jasno vidimo. Iz Aliena proizlazi jo{<br />
jedan hibridni pod`anr, znastveno-fantasti~ni horor ili pobli-<br />
`e svemirski horor.<br />
Sljede}e godine ugledni redatelj Stanley Kubrick snima Shining<br />
(Isijavanje). Iako je rije~ o vrlo solidnu ostvarenju, stje-<br />
~e se dojam da bi film, da ga je kojim slu~ajem potpisao neki<br />
drugi autor, imao mnogo ve}i ugled. Od Kubricka kao da se<br />
o~ekivalo vi{e. Ipak s vremenom i taj film nalazi svoje mjesto<br />
u horor-antologiji, a nepobitna je istina da unato~ vrlo<br />
malom broju stravi~nih scena redatelj vrlo uspje{no posti`e<br />
jezovitu atmosferu.<br />
Mladi <strong>filmski</strong> fanatik Sam Raimi prvi nastavak sad ve} kultne<br />
trilogije The Evil Dead (Zli mrtvi u slobodnom prijevodu)<br />
snima 1982. godine. Prvi dio tog filma poku{aj je niskobud`etnoga,<br />
gotovo studentskog horora, koji zahvaljuju}i<br />
nekolicini odli~no re`iranih sekvenci zaslu`uje mjesto u antologiji<br />
horora. Drugi pak dio, nastao 1987, pravo je malo<br />
remek-djelo, uvjerljiva prezentacija Raimijeva redateljskozanatskog<br />
umije}a i vrhunska autoparodija `anra, film koji je<br />
kona~no pre{ao granicu nazna~enu u Freddyjevu serijalu i<br />
uspio usprkos ponekad upravo nevjerojatnoj koli~ini krvi<br />
nasmijati do suza. Tre}i dio trilogije gotovo se odmaknuo od<br />
horora i spojio u sebi sve zamislive `anrove, ali ponajvi{e parodiju<br />
i povijesni film.<br />
Nakon Petka 13. pojavljuje se jo{ jedan serijal s dojmljivim<br />
likom. Dakako, rije~ je o Freddyju Kruegeru i filmu Strava u<br />
ulici brijestova (A Nightmare on Elm Street, 1984) redatelja<br />
13<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language