Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

niz stubi{te bijele vile, a vuku je ~etiri velika psa. Vizualna
snaga prizora odi{e mirisom mo}i i dekadencije. Na ugo|ajnom
tragu glamura je i kasniji film Kustom Kar Kommandos
(1965), ~iji uvodni kadrovi prikazuju sna`an blistavi automobil.
Duga~ki sjajni dijelovi karoserije, luksuzna sjedala i
unutra{njost kabine, kromirani dijelovi sna`nog motora.
Uskoro u kadar ulazi mladi} koji uzima ~etku i usjajuje dijelove
automobila. Prelazi limom nje`no kao da je rije~ o djevoja~koj
ko`i, njegove radnje prati skladba Dream Lover.
Najzad se glazba sti{ava i prelazi u zvuk motora, posljednji
kadrovi prikazuju sna`an motor u radu. Kadrovi ovog filma
zra~e erotikom poput onih u Puce Moment. Kustom Kar
Kommandos traje samo tri minute, a Puce Moment {est minuta,
ali zanimljivo je da su oba djelca prvobitno zami{ljena
kao dijelovi mnogo duljih cjelina. Nedostatak novca najzad
je primorao Angera da ih dovr{i u tom obliku. Kustom Kar
Kommandos trebao je izrasti u polusatnu oniri~ku viziju koja
opisuje fenomen opsjednutosti ameri~kih tinejd`era {ezdesetih
sna`nim automobilima. Pritom osobito treba istaknuti
izra`ajnost koju posjeduje Puce Moment. Iako po duljini ne
nadma{uje malo dulji videospot, film je skladna i poticajna
narativna cjelina koja iznimno dojmljivo portretira rasko{
la`nih mitova.
Kostimirani svjetovi
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 29, str. 142 do 146 Leni}, E.: Filmovi Kennetha Angera
Po~etkom pedesetih Anger se priklanja pomalo bajkovitim
kostimiranim svjetovima koji su snimljeni u monokromatskoj,
gotovo crno-bijeloj fotografiji. Po~etkom 1950. poku-
{ava po~initi samoubojstvo u Parizu, gdje je u to vrijeme `ivio,
a iskustvo koje mu taj incident donosi u poetiziranom
obliku djelomi~no nastoji prenijeti u film Rabbit’s Moon
(1950). Rije~ je o filmskoj bajci koja objedinjuje elemente talijanske
populisti~ke komedije s motivima japanskih mitova.
U uvodnim kadrovima Pierrot (Andre Soubeyran) hoda {umom
obasjanom svjetlo{}u, pantomimom izra`ava op~injenost
mjesecom, a zatim se gotovo niotkud pojavljuje Harlequin
(Claude Revenant), oli~enje lukavosti i zlo~esto}e. Pierrot
dodiruje magi~nu svjetiljku (lanterna magica) i odjednom
se usred {ume stvori prekrasna vila Columbine (Nadine
Valence). Scenografski i kostimografski neumjeren, Rabbit’s
Moon na prvi je pogled romanti~na bajkovita vizija, ali
se u pozadini naziru tonovi klaustrofobi~ne psihodrame.
Film se mo`e protuma~iti i kao odraz redateljeve opsjednutosti.
Mo`da se u liku Pierrota krije sam Anger, a Pierrotova
opsjednutost svjetlom i novom magi~nom igra~kom analogna
je Angerovoj opsjednutosti filmskom umjetno{}u. Na
sli~noj je stilskoj razini, iako ne i tematskoj, njegov sljede}i
film Eaux d’artifice (1953). @ena u baroknom kostimu skrivena
lica kre}e se me|u rimskim vodoskocima uz pratnju Vivaldijeve
skladbe ^etiri godi{nja doba. Zanimljivost se nastoji
posti}i izmjenom kadrova s ~udesnim oblicima koje
stvaraju vodoskoci i kretanjem kostimirane figure. Iako je likovna
dojmljivost pokretnih oblika na zavidnoj razini, to
ipak nije dovoljno da opravda trinaestominutnu filmsku cjelinu.
Budu}i da nedostaje ~vr{}a narativna nit, kao i te`nja
za ubacivanjem novih zanimljivih motiva, film se nakon nekog
vremena po~inje iscrpljivati u ponavljanju gotovo istih
Lucifer Rising Kennetha Angera
stilskih oblika. Eaux d’artifice ostavlja dojam da njegova
kreativna premisa ne opravdava kona~nu duljinu.
Sjajna posveta motoristima
Po~etkom {ezdesetih Anger po~inje razmi{ljati o vizualizaciji
svoje opsjednutosti motorima i njihovim jaha~ima koje u
romanti~arskom duhu smatra posljednjim ameri~kim ~udacima,
nalik nekada{njim kaubojima. Po~inje snimati skupinu
motorista s Brooklyna i tako nastaje njegovo najpopularnije
djelo Scorpio Rising (1964). I taj polusatni film toliko je osebujne
izvedbe, da ga je iznimno te{ko opisati. Zapo~inje
uvodnim kadrovima motorista koji u gara`i popravljaju i dotjeruju
svoje mo}ne strojeve, zatim pratimo ritual pripremanja
za vo`nju i navla~enja statusnih komada odje}e, nastavlja
se prizorima s divlje zabave i najzad slijede sulude vo`nje
motorima. Naravno, Anger ne bi bio redatelj iznimne imaginacije
da navedene prizore nije obogatio mno{tvom citata iz
suvremene povijesti i popularne kulture te uspio sklopiti stilski
izrazito poticajnu cjelinu. Me|u motoriste ubacuje kadrove
s ikonama popularne kulture kao {to su Elvis Presley,
James Dean ili Marlon Brando, koji se pojavljuje u filmu The
Wild One. Angerovi kadrovi nazna~uju opsjednutost drogama,
nadnaravnim, nacisti~kim simbolima i likom Adolfa Hitlera,
upravo medijski naju~estalije rabljenim simbolima zla.
Ubacivanjem i paralelnom monta`om simbola destrukcije i
ikona suvremene kulture ostvaruje se filmski poticajno pro-
`imanje erosa i tanatosa. Osobito je zanimljivo kako koristi
isje~ke iz filma The King of Kings (1927) redatelja Cecila B.
DeMillea. Kadrove iz njegova filma Anger montira zajedno
s kadrovima motorista koje je osobno snimao, pripreme za
vo`nju paralelno s kadrovima u kojima Isus i u~enici pje{a~e
preko polja, zbivanja na razuzdanoj motoristi~koj zabavi
montirana su paralelno s kadrovima u kojima ljubazni doma}in
prima Isusovu dru`inu u svoj dom, a obijesne vo`nje
motorima montirane su s kadrovima Isusa koji ja{e magarca
dok mu skandira okupljena svjetina. Takvim na~inom izlaga-
143
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 29/2002.