Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Izbor objektiva naro~ito je va`an. Njime mo`emo promijeniti<br />
realnost, perspektivu, pa ~ak i me|usoban odnos<br />
ljudi. Izbor objektiva treba ovisiti u prvom redu o filmskom<br />
sadr`aju.<br />
(Laszlo Kovacs)<br />
8.2. Ekspozicija<br />
Ekspozicija je alat koji se mo`e iskoristiti na mnogo na~ina.<br />
Bez obzira na koli~inu svjetla kojim smo osvijetlili neki prizor,<br />
tek izborom ekspozicije odre|ujemo karakter slike. Ho-<br />
}emo li eksponirati po normi ili }emo s podekspozicijom<br />
promijeniti karakter slike, izbor je koji snimatelju pru`a bogatiji<br />
na~in izra`avanja. Poznaju}i emulziju na kojoj snima,<br />
snimatelj mo`e pomo}u ekspozicije to~no odrediti koji }e<br />
dio slike ostaviti u dubokoj sjeni, koji }e dijelovi prizora otkrivati<br />
detalje u sjeni, a koji }e biti osvijetljeni.<br />
Mora{ znati kako }e stupanj podekspozicije izgledati na<br />
platnu ili kako }e izgledati stupanj nadekspozicije. Mora{<br />
razumjeti sve to. Ekspozicija je alat; na~in eksponiranja<br />
sredstvo je izra`avanja.<br />
(Gordon Willis)<br />
8.3. Pokret kamere<br />
Koliko je god svjetlo i na~in eksponiranja stvar snimateljeve<br />
autonomije, toliko su pokreti kamere stvar zajedni~ke odluke<br />
redatelja i snimatelja. Jedan od elemenata koji u mnogome<br />
odre|uje vizualni karakter filma u ve}ini slu~ajeva ovisi<br />
o redateljevu na~inu pripovijedanja. Naravno, postoje snimatelji<br />
koji su se posebnim osje}ajem za pokret kamere nametnuli<br />
redateljima koji }e taj senzibilitet iskoristiti u predo-<br />
~avanju filmske stvarnosti.<br />
8.4. Kompozicija<br />
Izrezom kadra izdvajamo ono {to }e se prikazati od onog {to<br />
}e ostati izvan kadra. Kompozicijom organiziramo sadr`aj<br />
kadra i njegove elemente stavljamo u odre|eni odnos. Kompozicijom<br />
mo`emo, kao i pomo}u kontrasta svjetlo-sjena,<br />
upravljati pa`njom gledatelja, naglasiti trodimenzionalnost<br />
prostora ili njegovu plo{nost. Iako uglavnom odra`ava<br />
umjetnikov senzibilitet i intuiciju, razvoj filmske kompozicije<br />
pod velikim je utjecajem ostalih vizualnih umjetnosti.<br />
Svi ovi elementi zajedno sa svjetlom i svim ostali izra`ajnim<br />
sredstvima neraskidivo su povezani. Tek uskla|eni u filmskoj<br />
cjelini dobivaju svoje zna~enje. Bezbrojnim oblicima<br />
pru`aju <strong>filmski</strong>m umjetnicima neograni~ene mogu}nosti<br />
izra`avanja.<br />
9. Zaklju~ak<br />
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 7 (2001), br. <strong>29</strong>, str. 170 do 180 Lozina, D.: Polazi{te snimatelja...<br />
Rad na filmu pun je ograni~enja i mora{ to prihvatiti.<br />
Kada shvati{ ta ograni~enja, imat }e{ mnogo vi{e slobode.<br />
(Gordon Willis)<br />
Moglo bi se re}i da je film u samo sto godina postojanja ve}<br />
zatvorio jedan estetski ciklus. Pri tome mislim na vizualne<br />
principe. Po~elo je sa studijima prekrivenim materijalom<br />
koji je propu{talo sun~evo svjetlo. To svjetlo bilo je difuzno,<br />
bez sjena. Nakon toga, 20-ih godina, pojavit }e se prvi reflektori<br />
i usmjereno svjetlo. Slijedi razdoblje od gotovo 50<br />
178<br />
godina dominacije stilizirane fotografije u ambicioznim djelima.<br />
Tvrdim svjetlom i stiliziranim osvjetljavanjem nagla{avala<br />
se dramati~nost sadr`aja. Kanoni osvjetljavanja ~esto su<br />
sputavali glumce u kretnjama. Snimatelji su imali mo} da<br />
prilago|uju pri~u svojim zahtjevima. Sedamdesetih godina<br />
to }e u Americi promijeniti nova generacija umjetnika. Redatelji<br />
kao {to su Spielberg, Coppola i Scorsese pod utjecajem<br />
francuskog novog vala poku{avaju izgraditi svoje vizije.<br />
Za to }e im biti potrebni snimatelji koje ne}e sputavati okviri<br />
starih snimateljskih kanona. Vilmos Zsigmond, Laszlo Kovacs,<br />
Gordon Willis, Nestor Almendros i drugi pridonose<br />
nastajanju originalnih filmova koji }e ubrzo promijeniti<br />
ameri~ki film.<br />
Film je umjetnost na koju vi{e od ostalih djeluje tehni~ki razvoj.<br />
Tek pojavom osjetljivijih emulzija i visokoosjetljivih<br />
objektiva stvorit }e se pretpostavka za pojavu francuskog<br />
novog vala. S lak{im kamerama i manjim ekipama mladi autori<br />
izbjegavaju produkciju velikih studija i snimaju filmove<br />
na ulici. Difuzno svjetlo kao reakcija na dugogodi{nju dominaciju<br />
tvrdog svjetla postaje njihov vizualni identitet. Nakon<br />
nekoliko godina mode difuznog svjetla snimatelji shva}aju<br />
da su tek iz jedne krajnosti pre{li u drugu. Prihva}aju prednosti<br />
i mane dva osnovna principa osvjetljavanja. Bez estetskih<br />
ograni~enja snimatelj je dobio {iroku paletu izra`ajnih<br />
mogu}nosti. U tom trenutku film je zavr{io jedan vizualni ciklus.<br />
Od difuznog preko tvrdog svjetla natrag na difuzno.<br />
Iako najmanje izra`en do sada antagonizam izme|u {kola<br />
tvrdog i mekog jo{ sre}emo kod nekih <strong>filmski</strong>h stvaratelja.<br />
Pozornost koju je na sebe privukla Dogma 95 mo`e izme|u<br />
ostalog zahvaliti ekstremnom pristupu osvjetljavanju koji zabranjuje<br />
primjenu umjetne rasvjete.<br />
Dana{nji su najbolji snimatelji oni koji mogu svoj stil prilagoditi<br />
svakoj formi koju treba snimiti. Robby Müller, Andrzej<br />
Sekula, Barry Sonnenfeld, Roger Deakins, Janusz Kaminski<br />
i ostali moderni snimatelji svojim radom odra`avaju sve<br />
bogatstvo filmskog jezika.<br />
Tendencija je misliti da je filozofija tvrdo i meko svjetlo,<br />
dok je u stvarnosti filozofija koji film upravo snimam. U<br />
biti bih trebao imati na raspolaganju ~itav raspon stilova<br />
osvjetljavanja.<br />
(Caleb Deschanel)<br />
To stajali{te je karakteristi~no za iskusne snimatelje. Oni<br />
vide tvrdo i meko svjetlo tek kao dva ekstrema u rasponu<br />
svjetlosnih karakteristika, oba korisna u odre|enim pristupima.<br />
Strategije osvjetljavanja trebaju slu`iti samo jednoj stvari:<br />
pri~i.<br />
Osobina dobra snimatelja jest da ne stvara lijepu sliku<br />
zbog sebe, nego da njegova vizija pridonese izno{enju pri-<br />
~e na najefektniji na~in.<br />
(Vilmos Zsigmond)<br />
^esto se navodi slikovita usporedba filmske ekipe s velikim<br />
orkestrom. Redatelj je dirigent, a snimatelj je prva violina.<br />
Iskustvom i odgovorno{}u snimatelj mo`e u mnogome pridonijeti<br />
stvaranju dobra filma. Pri tome ne smije staviti fotografiju<br />
ispred pri~e, nego je treba u~initi njezinim dijelom.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language