You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 3 do 16 Mili}, K.: Novi film strave<br />
gov je ’radni’ moto: nikad ne ponoviti na~in ubijanja, pa nije<br />
ni ~udo da mu se, jadnom, sve pomije{alo. U najozlogla{enijoj<br />
sceni u kojoj Henry i Otis kamerom snimaju pokolj ~itave<br />
obitelji (majka, otac i sin) cenzura je u~inila svoje pa tako<br />
postoje verzije u kojima se ne vidi ba{ sve, ali se taj postupak<br />
doima smije{nim s obzirom na ostatak koji se ipak vidi. Naime,<br />
maknuli su samo trenutak prelamanja vrata majci, a<br />
ostavili ve} spomenuto Otisovo upu{tanje u predigru s njezinim<br />
le{om. Rije~ je doista o jednoj od najuznemiruju}ih<br />
scena u povijesti filma, jer djeluje poput dokumentarca. Scena<br />
je zanimljiva i zbog ~injenice da se glumica koja je glumila<br />
majku onesvijestila tijekom prvoga gledanja. Opet zahvaljuju}i<br />
grubom realizmu i s takore}i nepostoje}im efektima<br />
(ako ne ra~unamo nekoliko krvavih mrlja), i to tehnikom videokamere<br />
iz ruke.<br />
S obzirom da u cijelom filmu imamo samo jedan tipi~an horor<br />
kadar (bez kojeg se moglo) u kojem Becky zabode o{tru<br />
stranu frizerskog ~e{lja u Otisovo oko, nije ni ~udo da su se<br />
razo~arali i brojni tzv. horor-fanovi navikli na dje~je nasilje<br />
iz tko zna kojeg nastavka No}ne more u ulici brijestova.<br />
Henry je realizam i realno nasilje doveo do krajnjih granica.<br />
Ostali va`niji filmovi strave od 1960. do 2000.<br />
Svojevrsnom prete~om Psiha mogao bi se nazvati film A Bucket<br />
of Blood (doslovno Kanta krvi) Rogera Cormana, nastao<br />
1959. godine. Film pripada u `anr horor-komedije, ali sadr`i<br />
i poreme}enog glavnog junaka i poprili~nu koli~inu<br />
umorstava, posve dovoljnu za titulu serijskog ubojice. Corman<br />
}e u svojoj karijeri re`irati i producirati velik broj raznovrsnih<br />
horora, ali ovdje se ne}emo baviti njegovim stvarala{tvom,<br />
jer Cormanov utjecaj na novi Hollywood daleko<br />
nadma{uje granice `anra, a njegovi filmovi s obzirom na<br />
uvjete nastajanja zna~e fenomene o kojima bi trebalo raspravljati<br />
odvojeno.<br />
Va`ne 1960. britanski redatelj Michael Powell stvorio je film<br />
Peeping Tom, po nekim izvorima prikazan ~ak i nekoliko<br />
mjeseci prije Psiha. Film se poigrava voajeristi~kom naravi<br />
filmskog medija na dotad nevi|en na~in. Protagonist filma<br />
mo`da je prvi put u povijesti filma poreme}ena osoba. On<br />
kamerom snima svoje `rtve u trenutku dok ih ubija i tako<br />
ovjekovje~uje izraze na njihovim licima u trenutku umiranja.<br />
U Psihu je Norman Bates ipak samo jedan od nekoliko glavnih<br />
likova i Hitchcock ga uvodi u radnju tek nakon dvadesetak<br />
minuta filma. U slu~aju Peeping Toma ubojica Mark<br />
Lewis20 doista je glavni lik i ta je ~injenica, ~ini se, bila toliko<br />
{okantna da je film osu|en na propast zajedno s redateljem.<br />
21 Iznena|uje podatak da su i Psiho i Peeping Tom nastali<br />
iste godine i, dok je Psiho postigao nevi|en uspjeh, Peeping<br />
Tom prakti~ki je uni{tio karijeru svoga, do tada vrlo uspje{na<br />
autora. Prema legendi Peeping Tom je po hitnom postupku<br />
povu~en iz distribucije i zato se ne mo`e smatrati niti pribli`no<br />
utjecajnim poput Psiha, ali je s vremenom postigao<br />
zavidan kultni status u ljubitelja ne samo horor filmova. ^injenica<br />
da u filmu gotovo i nema krvi jo{ vi{e uznemirava.<br />
Moglo bi se pretpostaviti da su onda{nji gledatelji bili pogo-<br />
|eni filmom koji razotkriva voajersku narav i medija i ~ovjeka,<br />
dok istovremeno gotovo u potpunosti ignorira nasilje i<br />
time mo`da uskra}uje prijeko potrebnu katarzu.<br />
Za ’katarzu’ u obilnim koli~inama zato se uskoro pobrinuo<br />
ameri~ki autor Herschell Gordon Lewis, koji je nadahnut<br />
Psihom i njegovim uspjehom napravio seriju filmova s naslovima<br />
poput Blood Feast (Krvava gozba, 1963), Two Thousand<br />
Maniacs (Dvije tisu}e manijaka, 1964), Color Me Blood<br />
Red (Oboji me krvavo crveno, 1965), The Gruesome<br />
Twosome (Grozni duo, 1967) i sl. Lewis je scene pokolja doveo<br />
do ekstrema, a njegove radove obilje`avali su hektolitri<br />
krvi, koji su u Psihu elegantno izbjegnuti. Stoga se Lewis s<br />
pravom smatra ocem tzv. krvavih filmova (gore movies22 ) u<br />
kojima je prskanje krvi bitnije od bilo ~ega drugog. Ne treba<br />
ni spomenuti da su ti filmovi (namijenjeni ciljanoj publici<br />
u ameri~kim drive-in kinima), za razliku od ambicioznoga<br />
Peeping Toma, bili uspje{ni. Samo je Blood Feast zaradio oko<br />
4 milijuna {to na ulo`enih 24 tisu}e dolara predstavlja {okantno<br />
dobar utr`ak.<br />
Dobar dio filmova iz 60-ih godina nastalih pod direktnim<br />
utjecajem Psiha svode se na nabrajanja postoje}ih poreme}aja<br />
mozga i doslovce spadaju pod derivate. The Maniac (Michael<br />
Carreras, 1963), Paranoiac (Freddie Francis, 1963) i<br />
Hysteria (Freddie Francis, 1965) samo su neki primjeri, ve-<br />
}inom niskobud`etnih filmova, a njihovi naslovi dovoljno<br />
govore sami za sebe. Podaci da su sva tri navedena filma proizi{la<br />
iz iste produkcijske ku}e, 23 te su povrh svega djelo istog<br />
scenarista (Jimmy Sangster), samo potvr|uju zlatno pravilo<br />
koje glasi: @eljezo kuje dok je vru}e!.<br />
Svojevrsnoj seriji ’znakovitih’ naslova doprinijet }e i Francis<br />
Ford Coppola sa svojim prvencem Dementia 13 (1963), nastalim<br />
u legendarno brzoj produkciji jo{ legendarnijega Rogera<br />
Cormana. Rije~ je o rutinskom, ali vrlo vje{to re`iranu<br />
filmu, koji slijedi trendove i svojevrstan je slasher (ubojica se<br />
koristi sjekirom). Nasilje je u filmu stilizirano, ali mo`da ba{<br />
zbog toga i prili~no impresivno.<br />
Roman Polanski, jo{ jedan vrlo cijenjeni redatelj, nekoliko se<br />
puta oku{ao u filmu strave. Njegov prvi cjelove~ernji film<br />
nastao izvan rodne Poljske, Odvratnost (Repulsion, 1965)<br />
primjer je tzv. psiholo{kog horora, kojemu }e se autor vra}ati<br />
u nekoliko navrata.<br />
No} `ivih mrtvaca od{krinula je vrata eksplicitnom nasilju.<br />
Nakon tog filma ni fantasti~ni horor nije vi{e odre|ivala<br />
samo jeziva atmosfera, nego i naturalisti~no grubo nasilje. Iz<br />
dvije male rupice na vratu krv je po~ela te}i u potocima, a<br />
zombiji su postajali sve opasniji i mnogobrojniji. Iste 1968.<br />
godine u okviru ’prave’ holivudske produkcije snimljen je<br />
kriminalisti~ki film Bonnie i Clyde, koji je zauvijek promijenio<br />
izgled suvremenoga filma. Zavr{ni masakr policije nad<br />
ukletim parom (koji traje dulje od nekoliko minuta) {irom je<br />
otvorio vrata nasilnim te`njama, kojih je u Hollywoodu bilo<br />
oduvijek. Novi filmovi svih `anrova postali su toliko brutalni<br />
(Divlja horda, Prljavi Harry, Paklena naran~a), da su novi<br />
horori morali smisliti ne{to novo da zainteresiraju uvijek<br />
brzo prilagodljivu publiku. Filmovi koji su prebacili horor u<br />
realnost otvorili su dotad neslu}ene mogu}nosti. Mije{anje<br />
normalnog i za~udnog dalo je jo{ za~udnije efekte, pa se redatelji<br />
tek po~eli razmahivati ionako bujnu ma{tu. Sedamdesete<br />
godine smatraju se godinama najozbiljnijih filmova, pa<br />
su tako dva vrlo ozbiljna horora obilje`ila kraj 60-ih i po~etak<br />
70-ih godina. Tema, dakako, nije mogla biti tek puko<br />
11<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language