Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
LJETOPISOV RAZGOVOR<br />
UDK: 791.44.071.1 Norstein, J. (047.53)<br />
791.43-252(47-57)<br />
Jurij Norstein — Animacija je realisti~na<br />
kao san<br />
Razgovarao: Midhat Ajanovi} Ajan<br />
Ba{ kao i u slu~aju remek-djela Orsona Wellsa Gra|anin<br />
Kane, koje se gotovo redovito bira kao najbolji igrani film<br />
svih vremena, tako su kriti~ari specijalizirani za animaciju u<br />
svim dosada{njim anketama ruski film Bajku nad bajkama<br />
(Skazka skazok, 1979) stavili na prvo mjesto liste najboljih<br />
ikad nastalih animiranih filmova.<br />
Autor filma Jurij Borisovi~ Norstein ro|en je 1941. u mjestu<br />
Andrejevka. Prve korake u animiranom filmu napravio je<br />
kao osamnaestogodi{njak zapo{ljavaju}i se kao crta~ i fazer<br />
u nekada{njem Sojuzmultifilmu, svojedobno jednom od najve}ih<br />
i najva`nijih studija za proizvodnju animiranog fima u<br />
svijetu. Norstein je sura|ivao kao fazer, crta~ ili animator na<br />
vi{e od ~etrdeset animiranih filmova prije nego {to je dobio<br />
{ansu da se oku{a i kao redatelj.<br />
Prva dva filma napravio je u suradnji s A. Turinom, odnosno<br />
I. P. Ivanovom — Vanom, starijim kolegama od kojih je u~io<br />
animaciju. Zajedno s Turinom re`irao je film 25. listopad —<br />
prvi dan (25-e — pervyj den, 1968), kola`nu animaciju nadahnutu<br />
sovjetskom avangardisti~kom umjetno{}u iz 1920ih,<br />
dok u tandemu sa slavnim Vano-Ivanovim stvara animacijski<br />
spektakl Bitka kod Ker`ence (Se~a pri Ker`ence, 1970),<br />
zasovan na operi Rimski-Korsakova i snimljen u sinemaskopskom<br />
formatu, gdje autorima uspijeva na platno prenijeti<br />
atmosferu i vizualni stil ruskoga srednjovjekovnog fresko-slikarstva.<br />
U prvom potpuno samostalnom ostvarenju Lisica i zec (Lisa<br />
i zajac, 1973) Norstein iskazuje svoju sklonost bajkama za<br />
djecu i odrasle, zasnovanim na ruskoj pripovjeda~koj tradiciji<br />
i folkloru. Ve} taj film odlikuje se smjelim grafi~kim postupkom<br />
~ija su osobitost vrlo detaljne slike, ponekad izvedene<br />
filigranski preciznim {rafiranjem uz pone{to reduciran<br />
spektar boja. Njegova je animacijska metoda klasi~an kola`,<br />
ali su njegovi papirni modeli neobi~no kompleksno konstruirani<br />
s ’anatomijom’ sa~injenom od mnogo dijelova, te su<br />
pogodni za stavljanje u mnogo varijacija pokreta, polo`aja<br />
tijela ili mimike. Tome svakako treba dodati i Norsteinovo<br />
originalno i vje{to kori{tenje multiplana, to jest razlaganje<br />
slike na nekoliko dubinskih razina s pomo}u vi{e staklenih<br />
katova postavljenih ispod kamere.<br />
Uza sve tehni~ko majstorstvo, ono {to najvi{e zadivljuje u<br />
Norsteina ipak je njegova narativna strategija, pripovijedanje<br />
gra|eno na simbolima i jeziku sna, kao i lirske vrijednost<br />
i pa`nja s kojom taj veliki stvaralac pristupa temeljnim pitanjima<br />
ljudske egzistencije, o kojima progovara kroz svoje `i-<br />
votinjske likove, koji pripadaju u najhumanije figure uop}e<br />
vi|ene na ekranu, premda su bez vizualnog antropomoforfizma<br />
u maniri Disneyja.<br />
Njegov svijet nastanjen humanoidnim `ivotinjama jo{ vi{e<br />
dolazi do izra`aja u dva sljede}a filma, ^aplja i `dral (^aplja<br />
i `uravl, 1974) i Je`i} u magli (Ë`ik v tumane, 1975), koji<br />
Norsteina katapultiraju u sam vrh svjetske animacije kao jednog<br />
od najkreativnijih inovatora u, danas se ve} mo`e re}i<br />
’zlatnim’ 1970-im, velikoj epohi tog medija.<br />
No, sa svojim slijede}im filmom Bajka nad bajkama, strukturiranim<br />
kao prelijepa bujica poetskih scena koje se roje<br />
oko malog vuka, simbola humanosti i nade, Norstein }e<br />
nadma{iti ne samo sebe nego mo`da i sve ostale animatore<br />
u tom pretkompjutorskom razdoblju, kada rukotvorna animacija<br />
dose`e vrhunac.<br />
Potkraj 1970-ih, kada se nalazio na vrhuncu karijere, Norstein<br />
zapo~inje svoj `ivotni projekt, cjelove~ernji animirani<br />
film [injel zasnovan na Gogoljevoj prozi. Taj u historiji animacije<br />
— i mo`da filmskoj povijesti uop}e — jedan od najambicioznijih<br />
projekata, kako zbog iznimno visokih ciljeva<br />
koje je autor postavio pred sebe, tako i zbog kolapsa filmske,<br />
napose animacijske proizvodnje u Rusiji, nije dovr{en ni nakon<br />
vi{e od dvadeset godina. Na osnovi do sada snimljenih<br />
35 minuta mo`e se zaklju~iti da je rije~ o suptilnoj analizi<br />
ljudskoga karaktera u animacijskoj izvedbi koju obilje`uje<br />
njegova, gotovo do ma|ioni~arske razine, usavr{ena vje{tina<br />
manipuliranja crte`a i slika razdijeljenih u papirnate izreske<br />
ispod filmske trik-kamere.<br />
Priliku za razgovor koji slijedi dobio sam za Norsteinova posjeta<br />
Vi{oj {koli za animaciju u {vedskom Eksjöu, gdje je<br />
Norstein nastupao kao gostuju}i profesor u studenom 2001.<br />
Prije svega drugog, `elio bih ne{to re}i o svojem osobnom odnosu<br />
prema va{em djelu. Prvi va{ film koji sam vidio bio je<br />
Bitka kod Ker`ence. Bio sam vrlo mlad i animacija me zanimala<br />
tek usputno, u kontekstu kina i televizijske zabave. U<br />
biv{oj Jugoslaviji imali smo prilike vidjeti ameri~ke animirane<br />
produkte i katkad pone{to iz prizvodnje <strong>Zagreb</strong> filma. Va{<br />
film na televiziji, prikazan je bio kao pobjednik prvoga Svjetskog<br />
festivala animiranog filma u <strong>Zagreb</strong>u, u~inio je da zanijemim.<br />
Nisam do tada znao da animacija mo`e biti ne{to<br />
tako mo}no i sveobuhvatno, da mo`e biti ne{to sasvim posebno<br />
u odnosu na sve mogu}e forme i `anrove pokretnih slika.<br />
Pet-{est godina kasnije, bilo je to 1980, gledao sam filmsku<br />
emisiju ~iji je gost bio proslavljeni hrvatski i svjetski ani-<br />
<strong>29</strong><br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language