Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 3 do 16 Mili}, K.: Novi film strave<br />
nasilje u po~etku bilo svojstvenije ’realnim’ filmovima strave,<br />
fantasti~ni pravac ubrzo je shvatio formulu uspjeha, pa je<br />
nasilje u takvim filmovima po~elo i nadma{ivati ’realno nasilje’,<br />
kako ma{tovito{}u tako i (irealnom) koli~inom (npr.<br />
Strava u ulici brijestova / Nightmare on Elm Street, Wes Craven,<br />
1984). Lavina nasilja zaustavljena je tek kada se kona~no<br />
oti{lo u potpunu krajnost i samoparodiju (Brain Dead,<br />
Peter Jackson, 1992). U me|uvremenu stvoreno je nekoliko<br />
doista uznemiruju}ih radova, koji su utjecali na razvoj filma<br />
i izvan vlastitog `anra.<br />
Sedam vrlo nasilnih filmova strave obilje`ilo je filmsko stvarala{tvo<br />
druge polovice dvadesetog stolje}a i utjecalo kako<br />
na razvoj `anra tako i na razvoj filma uop}e. Rije~ je o djelima<br />
Psiho (1960), No} `ivih mrtvaca (1968), Posljednja<br />
ku}a lijevo (1972), Teksa{ki masakr motornom pilom<br />
(1974), No} vje{tica (1978), Petak 13 (1980) i Henry, portret<br />
serijskog ubojice (1986). Iz filma u film o~it je porast koli~ine<br />
nasilja, kao i otvorenost njegova prikaza. Autori tih filmova<br />
pomicali su granice tolerancije kako cenzure tako i publike,<br />
istovremeno nepobitno utje~u}i kako jedni na druge<br />
tako i svi zajedno na generacije autora koje su do{le nakon<br />
njih.<br />
Psiho je redateljsko remek-djelo starog majstora, po nekima<br />
jednog od najboljih redatelja svih vremena Alfreda Hitchcocka<br />
u njegovoj najboljoj formi. No} `ivih mrtvaca, Posljednja<br />
ku}a lijevo, Teksa{ki masakr motornom pilom i Henry,<br />
portret serijskog ubojice djela su razli~ito darovitih debitanata<br />
Georgea A. Romera, Wesa Cravena, Tobea Hoopera<br />
i Johna McNaughtona. Petak 13 djelo je snala`ljiva diletanta<br />
Seana Cuninghama, a No} vje{tica tre}i je film u opusu<br />
vrsnoga zanatlije Johna Carpentera. Iako je rije~ o filmovima<br />
razli~ite kakvo}e te redateljima raznih stupnjeva talentiranosti<br />
i poznavanja zanata, po mi{ljenju autora teksta ovih<br />
sedam djela ~ine osnovnu nit razvoja `anra na koja se svi<br />
ostali filmovi na neki na~in oslanjaju i nadovezuju. ’Hrabro-<br />
{}u’ i posebno{}u zaslu`ili su vi{e prostora od ostalih, nerijetko<br />
mnogo poznatijih filmova strave.<br />
Psiho<br />
Alfred Hitchcock je sa Psihom, jednim od najbitnijih i nedvojbeno<br />
ponajboljih predstavnika filma strave, stvorio prekretnicu,<br />
`anr prebacio u podru~je ’stvarnosti’ i zapo~eo eru<br />
modernoga filma strave.<br />
Prije Psiha filmovi o ubojicama pripadali su u kriminalisti~ki<br />
`anr. U najnovije doba filmovi s temama masovnih ili serijskih<br />
ubojica pripadaju gotovo isklju~ivo kriminalisti~kom,<br />
~ak u`e policijskom `anru (Kad jaganjci utihnu, Sedam), no<br />
istovremeno se neki drugi s istom tematikom klasificiraju<br />
kao filmovi strave (Henry, portret serijskog ubojice). Psiho se<br />
oduvijek smatrao filmom strave. Da li zbog ve} spomenute<br />
~injenice da se publika u kinima prestravila do te mjere da<br />
se bojala vlastita tu{a? I zna~i li to da bismo filmom strave<br />
mogli nazvati svaki film bilo kojega `anra kojeg se publika<br />
boji? Jer onda bi i Disneyjeva Snjeguljica i sedam patuljaka<br />
pripadala u taj `anr. Ili je mo`da razlog taj {to su Hanibal<br />
Lecter (Kad jaganjci utihnu) i John Doe (Sedam) samo zlikovci<br />
koje dobri glavni junaci naganjaju i preziru, dok su<br />
stidljivi Henry Lee Lucas (Henry, portret serijskog ubojice) i<br />
Psiho<br />
jo{ stidljiviji Norman Bates (Psiho) glavni i dapa~e naslovni<br />
likovi u svojim filmovima, s kojima se publika nerijetko poistovje}uje.<br />
Psiho (Psycho, 1960) snimljen je u vrlo kratku roku s brzom<br />
televizijskom ekipom i s vrlo malo novca. Alfred Hitchcock<br />
namjerno je iza{ao iz studija i snimio film na stvarnoj lokaciji<br />
da u{tedi ulo`eni novac i samim time smanji rizik neuspjeha,<br />
jer njegov je film bio svojevrstan eksperiment u kojemu<br />
se stari majstor doslovce poigravao s publikom.<br />
O njegovoj potpuno pomaknutoj strukturi znaju ve} i mala<br />
djeca, pa ne}emo ulaziti u detalje radnje. Glavna junakinja<br />
(ili barem osoba koju smatramo glavnom junakinjom do otprilike<br />
dobre tre}ine filma) pogiba na (za ono vrijeme) vrlo<br />
{okantan na~in, i to bez ikakva o~itog razloga. Poslije saznajemo<br />
da se u poreme}enoj psihi jadnog motelijera Normana<br />
Batesa (Anthony Perkins) kriju dvije osobe: on sam i njegova<br />
pokojna majka, koju je vlastoru~no ubio na{av{i je s ljubavnikom,<br />
a potom (opet vlastoru~no) preparirao, jer bez<br />
nje ipak nije mogao `ivjeti. Njegova imaginarna majka zauzvrat<br />
ubija redom sve djevojke koje Norman po`eli. Da li iz<br />
osvete ili iz ljubomore, prepustit }emo pobornicima Freudovih<br />
teorija, jer se pravi razlog ubijanja, kao i obi~no, krije u<br />
stvarnoj ~injenici. Naime, postoje}i ubojica Ed Gein iz Wisconsina<br />
(~ija je `ivotna pri~a nadahnula knjigu Roberta Blocha<br />
po kojoj je film nastao) bio je nekrofil, pa mu nije trebala<br />
ljubomorna mama u glavi da ubije jedru djevojku pod tu-<br />
{em. Filmski je razlog, dakle, pone{to bla`i, iako ne manje<br />
zanimljiv. Godine 1960. bilo bi ipak malo odve} neukusno<br />
igrati na kartu nekrofilije, iako neki tvrde da u sceni kad<br />
Norman otkrije le{, a prije nego {to po~isti mjesto zlo~ina,<br />
postoji vremenska elipsa u kojoj se moglo sva{ta dogoditi. 8<br />
Element koji je bio posve nov, uz ve} spomenutu ~udnu<br />
strukturu, spajanje `anrova (kriminalisti~ki film — triler —<br />
horor) i prebacivanja strave iz natprirodnog u svakodnevicu,<br />
element je poistovje}ivanja s ’~udovi{tem’. Koliko god se<br />
trudili, bilo bi ipak previ{e o~ekivati da se netko doista poistovjeti<br />
s Frankensteinovim ~udovi{tem ili Draculom, osobito<br />
u interpretacijama Borisa Karloffa i Bele Lugosija, koji su<br />
i u privatnom `ivotu djelovali kao da dolaze iz neke druge<br />
dimenzije. U slu~aju Psiha, me|utim, kao prvo, nitko nije<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.<br />
5
Change language