13.07.2013 Views

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

@ANR<br />

T o m i s l a v ^ e g i r<br />

Potisnuta divljina<br />

(postvestern)<br />

^ini se gotovo nemogu}im sagledati i razumjeti kulturni odnos<br />

prema razdoblju i podneblju {to ga obuhva}a vestern,<br />

njegovu mitsku uvjetovanost koja je ~estom preprekom u<br />

svrhovitijem poimanju samog `anra, ako pritom ne obratimo<br />

pozornost i na razdoblja koja ga ome|uju. Prihvatimo li<br />

kao to~nu tvrdnju da je vestern »svaki film akcijskoga, pustolovnog,<br />

ratnog karaktera ~ija se radnja zbiva u zapadnim predjelima<br />

SAD, u predindustrijskom razdoblju, odnosno za naseljavanja<br />

(»kolonizacije«) bijelaca... omogu}ene vrlo pogodnim<br />

zakonom o dobivanju zemlje — pribli`no od 1865. do<br />

kraja stolje}a (ne{to {ire, ve} od 1848. »zlatna groznica« u<br />

Kaliforniji, pa i od 1836. opsada Alama)« (Peterli}, 1990),<br />

valja se zapitati kako se film prema tim podnebljima odnosio<br />

prije ili poslije navedenih vremenskih odrednica.<br />

Kako predvestern nije predmetom ovoga teksta, 1 na{e je pitanje<br />

kakav odnos zauzima film spram toga podru~ja u razdoblju<br />

po zavr{etku pokoravanja divljine, kada je mitski temelj<br />

svoju opstojnost morao suo~iti sa zbiljskim. Postvestern<br />

o kojemu }e biti rije~i u ovom tekstu mo`emo odrediti kao<br />

svaki film akcijskoga ili dramskog karaktera ~ija se radnja<br />

zbiva u istim podru~jima koja obuhva}a vestern, ali u mnogo<br />

kasnijem razdoblju, onom prije ili neposredno nakon<br />

Drugoga svjetskog rata pa sve do suvremenog, uz presudan<br />

uvjet da se ti filmovi u slikovnom smislu barem djelomice<br />

ve`u uz ikonografiju same matice `anra, dok u podtekstu<br />

odra`avaju neke od ideolo{kih postavki ameri~kog mita o<br />

zapadnoj granici.<br />

Te{ko je ustvrditi da je rije~ o poku{aju stvaranja neke zasebne<br />

filmske podvrste, jer uistinu nije stvoren dostatan niz<br />

<strong>filmski</strong>h djela koja bi mogla pripomo}i njezinu ustanovljavanju.<br />

Me|utim, rije~ je o filmovima koji s raznih stanovi{ta<br />

nude uvid u odnos prema pokorenim prostranstvima, prema<br />

sada{njosti koja jo{ nosi teret pro{losti, a pojedinac svoju opstojnost<br />

poku{ava uklopiti u novo dru{tvo koje je stasalo,<br />

nastoje}i prona}i svoju svrhovitost u divljini koja je barem<br />

naoko postala vrtom.<br />

Gotovo je nemogu}e obuhvatiti sve filmove koji se navedenom<br />

temom bave izravno ili barem kontekstualno, no nekolicinu<br />

njih nu`no je ’i{~itati’ da bi se ustanovilo kolika je njihova<br />

uklopljenost u sam ameri~ki mit o pokoravanju Zapada<br />

ili koliki je njihov odmak od njega. Iako }e ovaj tekst pozornost<br />

prije svega posvetiti filmovima koji su nastali u drugoj<br />

polovici pro{log desetlje}a i po~etkom ovog, a to su Usamljena<br />

zvijezda (Lone Star, John Sayles; 1996), Momci sa<br />

Zapada (Hi-Lo Country, Stephen Frears; 1999) i Svi lijepi<br />

konji (All the Pretty Horses, Billy Bob Thornton; 2001), nu`no<br />

je ukratko razmotriti i djela iz ranijih razdoblja da bi se<br />

poku{alo razumjeti kako je film, u suglasju s ’kolektivnom<br />

podsvijesti’ gledateljstva, mogao sazrijeti i posvetiti pozornost<br />

temama koje ameri~kom mitu o zapadnoj granici ne<br />

prilaze vi{e s idealisti~kog stanovi{ta, ili barem s izra`enim<br />

stoicizmom ({to je odlika vesterna u razdoblju od druge polovice<br />

pedesetih godina pro{log stolje}a), ve} gubitni{tvo<br />

protagonista podrazumijevaju, jer se njihov individualizam<br />

nikako ne mo`e uklopiti u zajednicu koja je stvorena.<br />

Sazrijevanje postvesterna<br />

No, nu`no je zapitati se u kojem se razdoblju `anr vesterna<br />

odva`io dodirnuti teme {to se bave odnosom prema mitu o<br />

Zapadu upravo tada kada je on u potpunosti uspostavljen i<br />

kada bi individualac koji je pomogao njegovu oblikovanju,<br />

dakle uspostavi dru{tvenog reda, morao okusiti i plodove<br />

njegova stvaranja. Vestern {ezdesetih morao se s gor~inom<br />

suo~iti s ~injenicom da individualac koji je pomogao uspostavi<br />

poretka u nastaloj situaciji uistinu gubi svoju svrhovitost,<br />

odnosno zajednica gu{i njegovu osobnost, onemogu}ava<br />

njegovo djelovanje i gubi uvid u va`nost koju je imao za<br />

njezin nastanak. Upravo u filmovima koji svakako jesu predstavnici<br />

`anra vesterna, ali se zbivanja odigravaju u dvadesetom<br />

stolje}u, pa ~ak i iza Drugog svjetskog sukoba, poput<br />

Usamljeni su hrabri (Lonely Are the Brave, David Miller;<br />

1962) ili Hud (Martin Ritt, 1963) uo~avamo promjenu odnosa<br />

prema individualcima koji obitavaju na Zapadu. Iako<br />

Usamljena zvijezda Johna Saylesa<br />

H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.<br />

UDK: 791.43-3(73)”199”<br />

19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!