You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 28 do 36 Ajanovi}, M. A.: Jurij Norstein — Animacija je realisti~na kao san<br />
su oni imali o mom projektu. Ipak, prve ocjene koje je programska<br />
komisija dala o filmu bile su sjajne. Govorili su da<br />
sam napravio veliki uspjeh, da sam razvio novi <strong>filmski</strong> jezik<br />
i sli~no. Ali poslije, u ministarstvu kulture, javili su se glasovi<br />
koji su tra`ili da se filmu ne izda licenca za distribuciju.<br />
Bio sam prisiljen skratiti film i odre}i se nekih scena u cijelosti.<br />
Najvi{e mi je `ao {to je iz filma ispala scena sa djecom<br />
koja su priredila sprovod mrtvoj ptici. Tijekom rata djeca su<br />
naime pokapala ptice, i to je zapravo dokumentarna slika iz<br />
mog djetinjstva ratnih godina. Zimska je scena tako|er bila<br />
o{tro kritizirana. Zamjerali su mi {to je tamo bio ~ovjek koji<br />
pije. Valjda su od mene o~ekivali da ka`em kako ljudi u Rusiji<br />
ne piju.<br />
Mo`da je uzrok tomu ve} prili~no duga vremenska distanca<br />
od toga doba, ali ne mogu, a da ne izrazim svoje ~u|enje {to<br />
je takav posve osoban film kakva je Bajka nad bajkama, sli~no<br />
kao u slu~aju filmova Tarkovskog, ocjenjivan kriterijima<br />
politike. Jeste li doista svjesno `eljeli ugraditi bilo koju politi~ku<br />
ideju i odaslati je u svijet putem filma?<br />
— Nije dostojno stvaraoca da razmi{lja o nekim politi~kim<br />
idejama i stajali{tima. Postoje mnogo va`nije stvari od politike.<br />
Istra`iti `ivot, smrt i ljudsko bi}e, prou~avati vlastite<br />
osje}aje, biti kadar vidjeti sama sebe usred svega {to se de{ava.<br />
Ako film koji se bavi sudbinom ~ovjeka, film koji okuplja<br />
u cjelinu sve bitno {to se tom ~ovjeku dogodilo tijekom recimo<br />
petnaest godina njegova trajanja, ako se dakle ta moja<br />
osobna pri~a mo`e nazvati politi~kim filmom, onda u redu<br />
— prihva}am. No, ta je politi~ka dimenzija potpuno izvan<br />
mene, ona je nastala nesvjesno i ona je meni apsolutno neva`na.<br />
Ipak su mnogi, pogotovo zapadni, kriti~ari analiziraju}i film<br />
u njemu otkrili jasne politi~ke poruke i stajali{ta uspore|uju-<br />
}i to djelo s Trnkinim filmom Ruka. Oni su u filmu vidjeli<br />
sna`nu pobunu protiv stvarnosti u Sovjetskom Savezu. Tako,<br />
na primjer, William Moritz pi{e: »Do kraja 1970-ih, kad su<br />
Juri i njegova supruga Fran~eska snimali Bajku nad bajkama,<br />
nekoliko uspje{nih smjena rukovodstva u poststaljinisti~koj<br />
Rusiji moralo je stvarati dojam da }e sovjetski poredak trajati<br />
vje~no. Tako, prije nego specifi~an protest protiv vladine<br />
politike, poruka Bajke nad bajkama ohrabruje umjetnike<br />
da preuzmu teret i da putem umjetnosti sa~uvaju za budu}nost<br />
uspomenu na bolja vremena `ivu.«<br />
— [to je pitanje?<br />
Zanima me da li se sla`ete s tom analizom.<br />
— Autorova je osobna stvar i pravo da tako razmi{lja. Ja ne<br />
vjerujem da sam imao tako aktivan odnos prema onome {to<br />
se de{avalo u dru{tvu. Ja sam odabrao da to jednostavno ne<br />
vidim. Nisam mogao ni{ta promijeniti. Moja me sudbina<br />
u~inila time {to sam postao. Disidenta od mene ne}e biti nikad.<br />
Osim toga, ne mo`e se ba{ sve odbaciti iz Sovjetskog<br />
Saveza. Imali smo besplatno lije~enje i {kolovanje, ljudi su<br />
imali poslove i imali su gdje stanovati, mi nismo rovali po<br />
kantama za sme}e u potrazi za hranom. Cenzura je postojala,<br />
ali ja odbijam da se cenzura okrivljuje za ono {to nismo<br />
bili u stanju uraditi: ’Eh, da su me samo pustili, ja bih u~inio<br />
to i to.’ Ne bi napravio ni{ta, sve i da su te pustili. Optu`i-<br />
vanjem cenzure obi~no se opravdava vlastita lijenost i nedostatak<br />
dara. Nikakva cenzura ne brani vam da ~itate knjige,<br />
da ~itate poeziju. Moje je stanovi{te da, kakav god film ~ovjek<br />
radio, on se sastoji od onoga {to je na{e kulturno i duhovno<br />
naslje|e, od onoga {to smo u sebi sabrali za na{eg boravka<br />
pod nebeskim svodom; na{e do`ivljaje, ljubav, mr`nju,<br />
knjige koje smo pro~itali... Ako smo glupi i prazni, ako u<br />
nama nema ni{ta {to bismo imali kazati, za to nije kriva cenzura.<br />
Umjetnost je okrutna i golema se cijena pla}a da bi se<br />
bilo umjetnikom. Rezultat na{ih najve}ih naprezanja rijetko<br />
bude onakav kakav bismo `eljeli da bude, na{i golemi napori<br />
i trud ~esto se do`ivljavaju kao izgubljene godine, kao uzalud<br />
potro{ena energija... Umjetnik je sam. Sam sa sobom,<br />
sam u sebi i pred sobom. Ne mo`e se okolnosti optu`ivati<br />
ako uspjeh izostane, nego samo sama sebe. Uostalom, svaki<br />
od nas uvijek mo`e izabrati drugu profesiju.<br />
Na kraju, nakon svega, Bajka nad bajkama ipak je do{la do<br />
gledalaca. Nakon nagrada na va`nim festivalima, film je pu-<br />
{ten u redovitu kinodistribuciju u Rusiji. Kako je film do`ivjela<br />
da tako ka`em ’obi~na’ kino-publika, koja se ipak razlikuje<br />
od festivalske, koju prete`no ~ine stru~njaci?<br />
— Ra~unao sam da }e film biti zanimljiv starijoj generaciji,<br />
mo`da pedesetogodi{njacima i jo{ starijim. No, kad je po~elo<br />
prikazivanje filma, pred kinima su nastali duga~ki redovi.<br />
Pokazalo se da su studenti i omladina, dvadesetogodi{njaci,<br />
~inili golemu ve}inu publike. Generacija na koju uop}e nisam<br />
ra~unao. Generacija za koju nisam vjerovao da posjeduje<br />
dovoljno iskustva da bi mogla razumjeti film. No, oni su<br />
prepoznali momente unutarnje slobode, moje slobode, i razumjeli<br />
ih savr{eno. To nije bio slu~aj samo u Rusiji. Kada<br />
sam nastupao u Bostonu, grupa dvadesetogodi{njih Amerikanaca<br />
rekla mi je da su se osje}ali kao ljudska bi}a gledaju-<br />
}i film. Ako umjetni~ko djelo postigne takav rezultat i omogu}i<br />
~ovjeku da dopre do svojih najdubljih vrijednosti, tada<br />
mo`da mo`emo govoriti o nekoj politi~koj dimenziji umjetnikova<br />
rada. Ali ne vi{e od toga.<br />
Spomenuli ste iznimno va`an pojam: sloboda. Sla`ete li se s<br />
tuma~enjem umjetnosti kao jednim od veoma malobrojnih<br />
mjesta danih ljudskom bi}u gdje mo`e prona}i i osjetiti svoju<br />
slobodu?<br />
— Da, tako i ja mislim u odre|enoj mjeri. Ali preduvjet za<br />
svaku slobodu, uklju~uju}i i umjetni~ku, jest znanje. [to ~ovjek<br />
vi{e zna to je slobodniji. Bez znanja sloboda je obi~na<br />
fikcija. Kao primjer navesti }u vam moju unuku, koja dugo<br />
vremena nije mogla izgovoriti glas ’r’. U onom momentu<br />
kad joj je to uspjelo dijete je jednostavno zra~ilo slobodom.<br />
Ili jo{ jednostavnije: uzmite dva ~ovjeka koji lutaju {umom.<br />
Jedan od njih umije ~itati i najmanji znak u prirodi, zna sprema<br />
li se ki{a, ho}e li biti sun~ano, polo`aj mahovine i zvijezde<br />
mogu mu zamijeniti kartu i kompas. Drugi ne zna ni{ta<br />
od toga. Prvi je slobodan, a drugi je izgubljen u {umi. Kad<br />
~ovjek razmi{lja, osje}a i vrednuje slobodu, uvijek do|e do<br />
istog zaklju~ka — nije rije~ se o tome da radim {to me je volja.<br />
Nakon Perestrojke imali smo ljude koji su izgledali kao<br />
divljaci pu{teni iz zatvora. Oni su uni{tili sva sjedala u podzemnoj<br />
`eljeznici misle}i da tako izra`avaju svoju slobodu.<br />
Ista je stvar s umjetno{}u. Rije~ je o tome da mislim, da po-<br />
35<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language