13.07.2013 Views

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

STUDIJE I ISTRA@IVANJA<br />

Domagoj Lozina<br />

Polazi{te snimatelja: svjetlo<br />

Kao generacija snimatelja, mi predstavljamo sve snimatelje<br />

prije nas. Mi smo u ovom trenutku zbog sveg posla<br />

obavljenog do sada. Bez njih ne bismo mogli biti gdje jesmo.<br />

O tome nema dvojbe. Ali ~ak i prije toga imamo ~itavu<br />

povijest slikarstva. Od prvih grafita na zidovima pe-<br />

}ina, preko prvih egipatskih crte`a, do Piera della Franceske,<br />

imali smo na~ine za izra`avanje emotivnih pri~a i slika<br />

u razli~itim stilovima. Nema sumnje da kada dizajnira{,<br />

fotografira{ ili snima{ film, odra`ava{ 2000 godina<br />

povijesti, bio toga svjestan ili ne. Moje je mi{ljenje da trebamo<br />

biti svjesni svega {to je bilo prije. Mislim da bi bilo<br />

pogre{no tra`iti od slikara da slika kao netko prije njega.<br />

Bilo bi pogre{no tra`iti od snimatelja da snimi film kao<br />

neki drugi do tada jer to ne mo`e nikada uspjeti. Razlog<br />

tome je {to isti elementi i ista povijest ne postoje u istom<br />

obliku kao nekada. Ali mo`emo imati reference na dosada{nji<br />

rad zato da bismo bili jasniji u tome kamo `elimo<br />

i}i i {to `elimo posti}i.<br />

(Vittorio Storaro)<br />

1. Uvod<br />

Cilj mi je u ovom radu prikazati svjetlo kao najva`niji element<br />

u odre|ivanju vizualnog identiteta filma. Svjetlo u svojim<br />

bezbrojnim oblicima i sa svim svojim tajnama najve}a je<br />

opsesija snimatelja.<br />

Tako|er `elim odrediti snimateljev polo`aj i odgovornost u<br />

stvaranju filma.<br />

Kratki povijesni pregled pokazuje kako su se osnovna estetska<br />

na~ela snimanja mijenjala od samih po~etaka filma. Za<br />

razliku od ostalih umjetnosti, u filmu je taj razvoj povezan s<br />

razvojem filmske tehnike. Tehni~ke novotarije poslu`ile su<br />

kao inspiracija u {irenju estetske perspektive.<br />

U svojoj kratkoj povijesti filmska se umjetnost ni za trenutak<br />

nije postidjela velikog utjecaja ostalih vizualnih umjetnosti<br />

na svoj razvoj. Upravo je umjetni~ko naslje|e, osim inspiracije,<br />

olak{alo komunikaciju me|u sudionicima procesa stvaranja<br />

filmskog djela.<br />

Cjelovitije vi|enje gra|e omogu}ili su mi intervjui<br />

i izjave najva`nijih snimatelja sada{njice. U njihovu radu<br />

odra`ava se cjelokupno filmsko iskustvo. Velike razlike u<br />

osnovnim estetskim principima odra`avaju mogu}nosti<br />

umjetnosti. Razlike su prisutne od razli~itih kriterija prilikom<br />

izbora filmova do samog na~ina realizacije. Sva ta raznolikost<br />

i razlike imaju isti cilj — dobar film.<br />

2. Stilski pristupi osvjetljavanju<br />

Snimateljev je posao vizualno poja~avanje scenarija.<br />

(Billy Williams)<br />

2.1. Naturalisti~ki pristup ili ultrarealizam<br />

U naturalisti~kom pristupu snima se samo s onim svjetlom<br />

koje postoji u samom objektu. Ako je to fluorescentna rasvjeta,<br />

rabi se samo ona. Ako je to vatra, tada je ona izvor<br />

svjetla i upotrebljava se za osvjetljavanje prostora i likova.<br />

Takvo estetsko stajali{te postalo je mogu}e tek pojavom<br />

osjetljivijih emulzija i svjetlosno jakih objektiva. U njegovoj<br />

realizaciji vrlo je va`an i laboratorij jer se filmu ~esto pove-<br />

}ava osjetljivost. Stil je inaugurirao francuski novi val. Danas<br />

njegovu radikalizaciju nalazimo u danskoj kinematografiji,<br />

me|u autorima koji djeluju pod imenom Dogma 95.<br />

Mnogi autori koriste se takvim pristupom u samo nekim<br />

scenama filma ili u samo nekim filmovima zbog postizanja<br />

potpune realnosti, isti~u}i pri tome karakteristike prirodnog<br />

svjetla.<br />

Po~injem od realizma. Moj je na~in osvjetljavanja i vi|enja<br />

realisti~an. Ne upotrebljavam imaginaciju, upotrebljavam<br />

prou~avanje. U osnovi, pokazujem stvari kakve<br />

uistinu jesu, bez distorzije. U no}nim scenama moje svjetlo<br />

dolazi od lampi ili bilo kojeg izvora svjetla koji vidite<br />

u kadru.<br />

(Nestor Almendros)<br />

Za vrijeme snimanja filma Network (Mre`a; Sidney Lumet,<br />

1976) u jednoj fazi snimao sam samo s onim svjetlom<br />

koje stvarno postoji u samom objektu — ako je to<br />

fluorescentno, radim s njim — bilo kakvo da jest.<br />

(Owen Roizman)<br />

2.2. Realizam<br />

Pri realisti~kom pristupu, snimatelj se koristi prirodnom rasvjetom,<br />

ali po potrebi intervenira dodatnom rasvjetom.<br />

Ako kori{tenje postoje}im svjetlom nije mogu}e, rekonstruira<br />

ga pomo}u rasvjete, ~ine}i pri tome svoju verziju realnosti.<br />

Na studijskom setu pretpostavljam da je sunce izvan ku}e<br />

i potom gledam kako bi svjetlo ulazilo kroz prozore i to<br />

rekonstruiram. Izvor svjetla treba uvijek biti opravdan.<br />

(Nestor Almendros)<br />

171<br />

H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.<br />

UDK: 791.44.022:77.02

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!