You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ubojstvo ili obi~ni duhovi. Bilo je vrijeme za filmove o samom<br />
Ne~astivom, Antikristu osobno. Ra~unaju}i na velik<br />
broj religioznih i jo{ ve}i broj praznovjernih ljudi, Hollywood<br />
se nadao da }e takvim djelima dobiti ono ~emu se oduvijek<br />
te`ilo: i publici i kritici. Moglo bi se re}i da je i uspio, jer<br />
Rosemaryna beba i pogotovo Istjeriva~ |avola bili su veliki<br />
hitovi i kod publike i kod kritike. Ako uzmemo u obzir da<br />
su oba redatelja ve} bili ugledni autori (Polanski s gotovo<br />
svim svojim ranijim radovima, a Friedkin zbog iznimno utjecajne<br />
Francuske veze), stvari postaju mnogo jasnije.<br />
Rosemaryna beba (Rosemary’s Baby, Roman Polanski, 1968)<br />
film je o Antikristu u susjedstvu. Ukratko: mu` proda `enino<br />
tijelo sotonistima kako bi zauzvrat prosperirao na poslu.<br />
@ena ni{ta ne slute}i ra|a Antikrista, a kad kona~no otkrije<br />
istinu, po`eli umoriti vlastito ~edo. No, kad se s no`em u rukama<br />
na|e pred djetetom, u njoj prevlada maj~inski instinkt<br />
i ona ipak prihva}a dojen~e. Naglasak filma je na susjedstvu<br />
i na realitetu, kojim autor nastoji stravi~nu ideju u~initi tim<br />
stra{nijom. Doga|aji u filmu do samog se kraja mogu i{~itavati<br />
kao paranoja glavne junakinje i film dobiva stravi~ni<br />
predznak tek kad se doista potvrde sumnje o prisutnosti ne-<br />
~astivog. Nakon predaha u obliku vampirske horor-komedije<br />
(Fearless Vampire Killers, 1967) Rosemaryna beba autorov<br />
je povratak omiljenom psiholo{kom hororu, kojem }e se Roman<br />
Polanski ~esto vra}ati u raznim oblicima. U ve}ini filmova<br />
Polanski se bavi psiholo{kim maltretiranjem ili mu~enjem,<br />
a nakon Odvratnosti i Rosemaryne bebe Polanski }e<br />
stvoriti jo{ jedan film koji rubno pripada u film strave. Rije~<br />
je naravno o Stanaru (Le locataire, 1976).<br />
Mnogi smatraju prvim pravim slasher-hororom prvenac Darija<br />
Argenta, Ptica s kristalnim perjem (L’uccello dalle piume<br />
di cristallo, 1969). Iako to nije to~no, kada je rije~ o filmu<br />
strave, neoprostivo bi bilo ne spomenuti tog talijanskog autora.<br />
Zbog nedostupnosti talijanskih naslova te{ko je pojedina~no<br />
govoriti o samim filmovima, ali ih se mo`e barem nabrojati.<br />
No prvo se treba vratiti nekoliko godina unatrag.<br />
Talijani su po~eli praviti filmove strave jo{ pedesetih godina,<br />
no kako je talijanska publika iz dna du{e prezirala doma}i<br />
`anrovski film, radove bi potpisivali raznoraznim angliziranim<br />
pseudonimima. Kako su u Italiji svi strani filmovi ionako<br />
sinkronizirani, prijevara je uspjela u potpunosti, a publika<br />
je ni{ta ne slute}i pohrlila u kinodvorane. Prvi talijanski<br />
autor iznimno bitan za horor-`anr biv{i je snimatelj Mario<br />
Bava, ~iji se prvenac Demonska maska (La Maschera del demonio<br />
/ Black Sunday, 1960) smatra jednim od najljep{e snimljenih<br />
filmova uop}e. Kasniji Bavini filmovi nisu toliko impresivni,<br />
ali on je zaslu`an za cijenjenost talijanskih autora u<br />
ljubitelja horora. Njegov je moderni nasljednik Dario Argento.<br />
Argentov je najcjenjeniji film Suspiria (1977) u kojem<br />
dojmljiv vizualni stil u potpunosti nadre|uje radnji. Doma-<br />
}a publika mogla je svojedobno pogledati njegov manje<br />
uspje{an film Phenomena (1985), ~ija je te`nja prema odvratnom<br />
sasvim u skladu sa specifi~nim talijanskim stilom<br />
(tzv. spaghetti horror), koji }e procvat do`ivjeti potkrajem<br />
70-ih i po~etkom 80-ih.<br />
Istjeriva~ |avola (The Exorcist, 1973) Williama Friedkina<br />
bavi se tematikom |avla u tijelu. Ne~astivi odlu~i opsjesti tijelo<br />
dvanaestogodi{nje djevoj~ice i jedini na~in da se tome<br />
12<br />
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 3 do 16 Mili}, K.: Novi film strave<br />
dosko~i jest obred istjerivanja |avla, koji mora izvr{iti stru~na<br />
osoba, egzorcist. U Rosemarynoj bebi nasilje pripada u<br />
podru~je psiholo{kog mu~enja, no u Istjeriva~u |avla prikazane<br />
su neke doista mu~ne scene zbog kojih bi bilo koji drugi<br />
film dospio pod cenzorske {kare. Npr. scena u kojoj si djevoj~ica<br />
zabija `eljezno raspelo u podru~je me|uno`ja pripada<br />
u najgore scene ikad smi{ljene (a kamoli snimljene) ve} i<br />
na razini vizualnog, a kad se uzmu u obzir blasfemi~ne konotacije,<br />
po~injemo vjerovati da je cenzorska komisija tako-<br />
|er potpala pod demonski utjecaj. No, o~igledno je da je<br />
cenzura shvatila da je ovdje rije~ o Ne~astivom i da se takav<br />
postupak od njega mo`e i o~ekivati. Mnoge su legende<br />
ispredane o ovom filmu diljem zemaljske kugle. Tako su navodno<br />
neki ljudi umrli od straha gledaju}i ga, a devet ~lanova<br />
ekipe umrlo je ve} za vrijeme produkcije. Iako su navedene<br />
tvrdnje najvjerojatnije reklamni trik, stravi~nost je filma<br />
nepobitna. Mnogi ga navode kao najstra{niji film koji su<br />
ikad gledali. Klju~ stravi~nosti opet je u neo~ekivano realnu<br />
pristupu tematici. Naime svim stravi~nim scenama prethode<br />
i slijede ih smirene scene svakida{njice, u kojima majka opsjednutog<br />
djeteta ozbiljno razgovara o svom problemu sa<br />
sve}enicima, policijskim inspektorom itd. U rukama manjeg<br />
znalca bio bi to klasi~ni horor s vje~nom temom borbe dobra<br />
i zla. William Friedkin od toga je napravio kultni klasik,<br />
koji ugledom nadilazi granice `anra.<br />
Istjeriva~ |avola i u manjoj mjeri Rosemaryna beba ’odgovorni’<br />
su za novi pod`anr unutar filma strave. Filmovi o |avlu<br />
i demonskoj opsjednutosti postali su posve uobi~ajeni,<br />
gotovo rutinski predstavnici `anra, a najve}i komercijalni<br />
uspjeh postigao je umjetni~ki inferioran film Predskazanje<br />
(The Omen, 1976) Richard Donnera.<br />
Kanadski redatelj David Cronnenberg svoj prvi ’pravi’ cjelove~ernji<br />
film snima 1975. godine. 24 Pomodnom trendu filmova<br />
s apokalipti~nim vizijama dodaje vlastiti pe~at u filmu<br />
Shivers / They Came From Within (Do{li su iz tijela). Kralj<br />
biolo{kog horora, kako ga poslije nazivaju, od svog je prvoga<br />
kratkog filma do posljednjeg dugometra`nog opsjednut<br />
ljudskom seksualno{}u i nastrano{}u. Shivers je film u kojem<br />
ludi znanstvenik prouzrokuje epidemsku navalu parazita u<br />
izoliranom stambenom kompleksu s nesagledivim posljedicama<br />
za njegove `itelje, koji postaju seksualno nezasitni manijaci.<br />
Njegov opus zaslu`uje ve}u pozornost, ali ne i njegovi<br />
pojedina~ni radovi, koji su zapravo varijacije na temu ve}<br />
spomenutih horora i filmova ostalih `anrova, a ponajvi{e<br />
znanstvene fantastike. 25 Djelo koje je definitivno proslavilo<br />
Cronnenberga film je Scanners (Mo} razaranja) iz 1981, koje<br />
unato~ gnusnim specijalnim efektima ipak vi{e pripada `anru<br />
znanstvene fantastike.<br />
George A. Romero nakon nekoliko neuspje{nih radova opet<br />
se vra}a u formu i godine 1978. stvara vrlo zanimljiv i kvalitetan<br />
film Martin. Glavni junak filma je dje~ak u kasnom<br />
pubertetu, koji ne mo`e odoljeti porivu za ubijanjem `ena i<br />
ispijanjem njihove krvi. Nedostatak vampirskih o~njaka zamjenjuje<br />
`iletom, kojim re`e vene omamljenih `rtava. Iako<br />
se to neposredno ne vidi, nakon ispijanja krvi mladi} vrlo<br />
vjerojatno i spolno op}i sa svojim `rtvama. Kako su one u<br />
tom trenutku u stanju nesvjestice, moglo bi se re}i da je rije~<br />
o bla`oj varijanti nekrofilije. Iako je tema vampirizma<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language