Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 8 (2002), br. 29, str. 58 do 70 Mihleti}, V.: Studij produkcije (projekt) legija na Akademiji dramske umjetnosti, te, naposljetku, realiteta, specifi~nosti i potreba hrvatskoga kulturnog i medijskog prostora. Studij je lociran na Akademiji dramske umjetnosti, dok }e se pojedini predmeti i kolegiji realizirati u suradnji s fakultetima ekonomskih i pravnih znanosti, te s Fakultetom elektrotehnike i ra~unarstva. Polazi{te Programa studija temelji se na funkcionalnom objedinjavanju kreativnih i komercijalno trì{nih aspekata umjetni~kog i medijskog proizvoda, na potrebi za razumijevanjem kako ideje projekta tako i vi{eslojnosti njegove provedbe i plasmana. Prilikom izrade Nastavnog plana u obzir su uzete ove ~injenice: — Nepostojanje sli~nog studija u Republici Hrvatskoj; — Postojanje sli~nih studija u gotovo svim razvijenijim sredinama — u Europi se takvi studiji pojavljuju pod tri razli~ita naziva: a) produkcija b) art management c) culture management U Sjedinjenim Dràvama, zbog izrazito trì{no orjentirana tretmana umjetni~kih i kulturnih proizvoda, pojavljuje se preteìto naziv studij produkcije; — Komisija za kulturu Vije}a Europe u pro{logodi{njem posjetu Hrvatskoj i obilasku Ministarstva kulture, kao i visokih {kola iz podru~ja kulture i umjetnosti, uo~ila je upravo nedostatak studija koji bi objedinjavao kreativne i komercijalno operativne aspekte kulturnog proizvoda, te izrazila punu potporu inicijativi za osnivanjem takva studija pri Akademiji dramske umjetnosti; — Budu}i razvoj i internacionalizacija hrvatske kulture i medija nezamisliva je bez stru~no {kolovanih kadrova osposobljenih i upu}enih u specifi~nosti produkcijskih i operativnih poslova; — Profesionalna praksa kinematografskog, televizijskog, kazali{nog i {ireg medijskog okruènja bit }e oboga}ena za profil producenta koji je po~esto presudna karika u iniciranju, provedbi i plasmanu kulturnog i medijskog projekta — inauguriranjem producenta u umjetni~ku i medijsku zbilju stvaraju se pretpostavke za sustavan razvoj i pravilnu promid`bu hrvatske kulture te njezin agresivniji nastup prema svijetu. Tijekom Studija studenti se upoznavaju sa svim relevantnim znanjima iz podru~ja produkcije i organizacije filma, televizije, videa, kazali{ta i ostalih medija. Nastavni program oslanja se na ove glavne predmete: a) PRODUKCIJA I–IV b) ORGANIZACIJA FILMSKE, KAZALI[NE I TV-PRODUK- CIJE, I–IV c) PRODUKCIJSKE STRATEGIJE I POSLOVNA KOMUNI- KACIJA, I–II Nastava je organizirana tako da je svaki pojedini semestar posve}en odre|enom podru~ju produkcije, dok na ~etvrtoj godini (7. i 8. semestar), unato~ jedinstvenosti studija, svaki student izabire odre|eno podru~je i pripadaju}eg mentora prema vlastitom afinitetu. Nastava je prema semestrima organizirana ovako: 1. godina (1. i 2. semestar) TEMELJNA, OP]A ZNANJA O PRODUKCIJI 2. godina FILM (3. semestar) TELEVIZIJA I VIDEO (4. semestar) 3. godina KAZALI[TE (5. semestar) OSTALI MEDIJI — MULTIMEDIJA (6. semestar) 4. godina (7. i 8. semestar) PRAKTIÂN RAD I SPECIJALIZIRANA NASTAVA PREMA ODABRANOM PODRU^JU 2.4. Osnovni podaci o studiju Stru~ni naziv koji se stje~e zavr{etkom studija jest: diplomirani producent. Nositelj studija produkcije je Akademija dramske umjetnosti Sveu~ili{ta u Zagrebu. Trajanje studija: Studij produkcije traje osam semestara i jedinstven je. Uvjeti za upis na studij: Zavr{eno srednjo{kolsko obrazovanje i poloèn prijamni ispit. Nastava: Nastava se u {kolskoj godini ustrojava i izvodi u dva semestra; zimskom i ljetnom, tijekom trideset tjedana. Nastava je kvantificirana i uskla|ena sa zakonskim odlukama i napucima o nastavi. Elementi nastave su: obvezatni predmeti, izborni predmeti, ispiti i praksa. Predmeti-kolegiji izvode se u obliku mentorskog rada, predavanja, vje`bi, konzultacija i prakse. Praksa: Studenti produkcije na svakoj godini studija imaju obvezatnu praksu u trajanju od petnaest do trideset dana. Praksa se sastoji u volunterskom radu u profesionalnom timu-ekipi u sektoru produkcije i organizacije. Studenti }e praksu obavljati u ovim poduze}ima i ustanovama: JADRAN FILM ZAGREB FILM INTER FILM MAXIMA FILM HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA OTVORENA TELEVIZIJA HRVATSKO NARODNO KAZALI[TE DRAMSKO KAZALI[TE GAVELLA ZAGREBA^KO KAZALI[TE MLADIH TEATAR ITD EUROPAPRESS HOLDING CROATIA RECORDS Redoslijed upisa, izvedbe i polaganja predmeta: Po obavljenoj nastavi studenti pojedinih godina Studija polaù pred- 61 H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 29/2002.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 8 (2002), br. 29, str. 58 do 70 Mihleti}, V.: Studij produkcije (projekt) mete kako je to propisano Statutom Akademije i Pravilnikom o dodiplomskom studiju. Uvjeti za upis u vi{u godinu Studija jesu: — pozitivno ocijenjen glavni stru~ni predmet-kolegij produkcija — poloèni ispiti kako je predvi|eno Statutom Akademije i Pravilnikom o dodiplomskom studiju Student je stekao zvanje diplomirani producent kada je po uvjetima koji su navedeni zavr{io osmi semestar studija, te obranio diplomski ispit. Diplomski ispit sastoji se od: — produkcijskog rada na studentskom filmu/kazali{noj predstavi u suradnji s kolegama ostalih odsjeka na Akademiji dramske umjetnosti, — pismenog rada u formi zavr{ne produkcijske studije (feasibility/case study) umjetni~kog/medijskog projekta ili teoretskog pismenog rada Na~in provjere znanja: Znanje studenata provjerava se teorijski i prakti~ki. Teorijsko znanje studenata provjerava se pismeno i usmeno, kako je to regulirano Statutom Akademije i Pravilnikom o dodiplomskom studiju. Ispitni rokovi: Ispitni rokovi utvr|eni su Zakonom o visokim u~ili{tima, Statutom i Op}im aktima Akademije. Nastavnici i suradnici: Nastavu prema nastavnom programu izvode nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima, nastavnim i suradni~kim zvanjima prema Zakonu o visokim u~ili- {tima, Statutu Sveu~ili{ta i Statutu Akademije. Ustroj je nastavnika i suradnika za potrebe Studija ovakav: • 1 redoviti nastavnik za podru~je produkcije — postoje- }i nastavnik s ADU • 1 redoviti nastavnik za podru~je filmske produkcije • 1 redoviti nastavnik za podru~je kazali{ne produkcije • 1 redoviti nastavnik za podru~je televizijske i videoprodukcije • 1 redoviti nastavnik za podru~je produkcije u ostalim medijima i multimedijalne produkcije • 1 redoviti nastavnik za kolegij Ideja i pri~a — postoje- }i nastavnik s ADU • 3 vanjska nastavnika — ekonomske znanosti • 1 vanjski nastavnik — pravne znanosti • 1 vanjski nastavnik — informatika • 1 vanjski nastavnik za kolegij Distribucija i plasman • 1 vanjski nastavnik za kolegij Osnove nakladni~ke djelatnosti Postoje}e predmete — kolegije na Akademiji koji }e ~initi sastavni dio Studija produkcije predavat }e postoje}i nastavnici. REKAPITULACIJA: Broj novih redovitih nastavnika za nove predmete 4 Broj postoje}ih redovitih nastavnika za nove predmete 2 Broj novih vanjskih nastavnika za nove predmete 7 Broj postoje}ih redovitih nastavnika za postoje}e predmete 13 Raspored nastavnika glavnih predmeta zasniva se na ovoj strukturi: 62 1. godina — TEMELJNA, OP]A ZNANJA O PRO- DUKCIJI Nastavnik predmeta Produkcijske strategije i poslovna komunikacija I jest ujedno i mentor glavnog predmeta Produkcija I 2. godina — FILM/TELEVIZIJA I VIDEO Nastavnici i mentori glavnog predmeta Produkcija II jesu nastavnik filmske produkcije u prvom, a nastavnik televizijske i videoprodukcije u drugom semestru 3. godina — KAZALI[TE / OSTALI MEDIJI-MULTI- MEDIJA Nastavnici i mentori glavnog predmeta Produkcija III jesu nastavnik kazali{ne produkcije u prvom, a nastavnik produkcije u ostalim medijima i multimedijalne produkcije u drugom semestru 4. godina Svaki student izabire nastavnika i mentora za glavni predmet Produkcija IV Prostor i oprema: Prostorni nositelj sveukupne nastave jest Akademija dramske umjetnosti. Predmeti koje }e studenti produkcije slu{ati odvijat }e se u sada{njim prostorima Akademije. Predmeti s predava~ima drugih fakulteta tako|er }e se slu{ati na Akademiji, a dio na fakultetima s kojima }e biti dogovorena stalna suradnja (Fakultet pravnih znanosti, Fakultet ekonomskih znanosti, FER). Studij produkcije koristit }e se postoje}om opremom Akademije za filmsko, video i televizijsko snimanje, kao i prostore i rekvizitu Akademije za postav kazali{nih predstava. Studij produkcije tako|er }e se koristiti knji`nicom i videotekom Akademije, kao i ra~unalima namijenjenim radu studenata. Za specifi~ne potrebe Studija produkcije bit }e s vremenom potrebno nadogra|ivati konfiguracije i programe postoje}ih ra~unala. Internacionalizacija studija: Predvi|eno je da Studij produkcije svake {kolske godine organizira gostovanje reaspektabilnih europskih i ameri~kih nastavnika i stru~njaka iz podru~ja filmske, televizijske, kazali{ne i produkcije u medijima. Radno gostovanje inozemnih predava~a osiguralo bi se ve} postoje}im kontaktima Akademije s inozemnim sveu~ili{tima. Tro{kove boravka i honorara predava~a snosile bi ve}im dijelom me|unarodne fundacije koje promi~u i pomaù takav oblik visoko{kolske me|unarodne suradnje, a manjim dijelom tro{kove bi snosila sama Akademija. U tom smislu ve} su ostvareni kontakti s nekoliko europskih i ameri~kih sveu~ili{ta, Fulbrightovom fundacijom i s Europskom akademijom za kulturu i mened`ment u Salzburgu, koja djeluje pod pokroviteljstvom Vije}a Europe. Prijamni ispit za upis u prvu godinu studija: Kriteriji prijamnog ispita za Studij produkcije u skladu su s op}im kriterijima Akademije dramske umjetnosti prema kojima je prijamni ispit na Akademiji ~in prepoznavanja, vrednovanja i izbora kandidata za studij koji se name}u talentom i sposobnostima, kao i interesom i znanjem, a otvoreni su usmjeravanju individualnoga talenta u timskom radu. H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 29/2002.
Page 1 and 2:
Hrvatski filmski Ajanovi} Brlek êg
Page 3 and 4:
HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS ISSN 1330
Page 5 and 6:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 8
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12: koga nastavka moè biti ubijen da b
Page 13 and 14: ubojstvo ili obi~ni duhovi. Bilo je
Page 15 and 16: Wesa Cravena, o ~ijem je prvencu (L
Page 17 and 18: 16 Zaklju~ak Hrvat. film. ljeto, Za
Page 19 and 20: 18 @ANR Autori novog filma strave (
Page 21 and 22: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 8
Page 23 and 24: 22 Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god
Page 27 and 28: 26 Bilje{ke Literatura: Hrvat. film
Page 29 and 30: 28 Jurij Norstein H R V A T S K I F
Page 57 and 58: 56 Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zag
Page 59 and 60: 58 KULTURNA POLITIKA: MARKETING, PR
Page 61: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 8
Page 71 and 72: 70 ISPRAVCI • Habek, M., Tadijan~
Page 73 and 74: 72 istaknuti da je igrani film bio
Page 75 and 76: 74 LJETOPISOV LJETOPIS Bibliografij
Page 81 and 82: 80 FESTIVALI / PRIREDBE Filmografij
Page 83 and 84: 82 OD 7 DO 22 / Videoskupina u~eni~
Page 85 and 86: FESTIVALI / PRIREDBE U poplavi film
Page 91 and 92: erg. Premda glasoviti filma{ tvrdi
Page 93 and 94: BIJELI PRAH / BLOW SAD, 2001. — p
Page 95 and 96: FINAL FANTASY / FINAL FANTASY: THE
Page 97 and 98: Hannibal prije negoli intrigantni.
Page 99 and 100: 98 so~nih cinizama kojima vrvi ovaj
Page 101 and 102: 100 MANDOLINA KAPETA- NA CORELLIJA
Page 103 and 104: sta iritantan, no za ve}inu je Nata
Page 105 and 106: izno{enjem istine i èli pomo}i da
Page 107 and 108: 106 PLANET MAJMUNA / PLANET OF THE
Page 109 and 110: 108 time da je poslala la`nu sliku
Page 111 and 112: novo redateljsko ime, ali je do sad
Page 113 and 114:
stva, a ~injenica da je postao zamj
Page 115 and 116:
REPERTOAR prosinac 2001/velja~a 200
Page 117 and 118:
116 kom duhu i krajolicima, dakle o
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
122 Hrvat. film. ljeto, Zagreb / go
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
TUMAÊNJA, TUMAÎLA^KA NESLAGANJA D
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
TUMAÊNJA, TUMAÎLA^KA NESLAGANJA B
Page 137 and 138:
136 Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Za
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
TUMAÊNJA, TUMAÎLA^KA NESLAGANJA E
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
146 Redatelj: 1941. Who’s Been Ro
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
160 STUDIJE I ISTRA@IVANJA Veliki m
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
170 STUDIJE I ISTRA@IVANJA Dodir zl
Page 173 and 174:
Owen Roizman je po~etkom 70-ih bio
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Izbor objektiva naro~ito je vaàn.
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
188 MAJCENOVA OSTAV[TINA Vjekoslav
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
202 Bilje{ke: Hrvat. film. ljeto, Z
Page 205 and 206:
204 MAJCENOVA OSTAV[TINA UDK: 012:7
Page 207 and 208:
206 MAJCENOVA OSTAV[TINA UDK: 012:7
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
approach to the archetypal heroes o
Page 213 and 214:
In short, the definition of the stu
Page 215 and 216:
expose the inadequacies and exclusi
Page 217 and 218:
Scorpio Rising (1964) and Invocatio
Page 219 and 220:
miliar with this practice. »Dying
Page 221 and 222:
220 O suradnicima Midhat ’Ajan’
Page 223:
222 Za filmsku rubriku Vijenca pi{u
show all

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?