Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 8 (2002), br. 29, str. 84 do 88 [e{i}, R.: Amsterdamski festival dokumentarnog filma
— ikakav odjek znaci ipak ne{to, nade ima. Nikakva reakcija
zna~i — drugi puta.
Reakcije televizijskih urednika naj~e{}e su pozivi za individualni
sastanak na kojima se mo`e raspravljati o eventualnoj
koprodukciji. TV ku}e u Europi danas doista rijetko produciraju
bilo ~iji film (osim onih koje oni sami smisle i daju ve}
oprobanim autorima iz njihove zemlje da ih realiziraju), naj-
~e{}e koproduciraju, `ele biti uklju~eni u proces stvaranja,
`ele kontrolirati razvoj projekta. Kada je recimo autorica iz
Sarajeva Vesna Ljubi} sudjelovala na Pitching Forumu sa
svojim filmom Adio Kerida i pokazala dio snimljena materijala,
mnoge Europske TV ku}e su pokazale `ivi interes. No,
kada je zavr{en film autorica ponudila zainteresiranima, ve-
}ina nije ~ak ni odgovorila na njen upit. Mo`emo samo spekulirati
o razlozima zbog kojih TV ku}e `ele ulo`iti u koprodukciju,
a ne u kupnju filma, no ~injenica je takva — TV
ku}e se naj~e{}e udru`uju i njih troje-~etvoro iz raznih zemalja
}e proizvoditi jedan film. Autori su mi se tu`ili da je najve}i
problem neslaganje urednika s raznih televizija i njihovo
vi|enje koncepta filma. No, uglavnom Pitching Forum je
mjesto da bar sretnete sve te ’misteriozne’ urednike, ljude s
BBC-a, Channel 4, ZDF-a ili ARTE-a te da bar kao promatra~
vidite {to se i kako tra`i u svijetu ’velikog’ businessa u
dokumentarnoj proizvodnji.
Popratna ograni~enja festivala
Preambiciozno je o~ekivati da }ete, ako vam film dospije do
programa IDFA, film zasigurno nekom prodati. Najvjerojatnije
je da zapravo ne}ete. No, najva`niji je susret, poznanstvo
za ’sutra’ s urednikom s neke televizije i velika preporuka
— film je bio prikazan na IDFA festivalu.
Ono {to mo`e i`ivcirati autore ~injenica je da festivalski selektori
uvijek nekako ’padnu’ na temu, na trenutak kada je
film snimljen, na okolnosti (zemlja u ratu, silovanje, terorizam...)
a manje na filmski stil i jezik. No, autori iz Indije ili
Afrike re}i }e vam upravo suprotno. Oni naime ve} godinama
zapa`aju kako europski festivali okre}u glavu od njihovih
goru}ih tema i tra`e tehni~ki nivo i stil koji oni ne mogu
pru`iti. Njihovi su filmovi, ka`u autori, obi~no prikazani u
sporednim, tematskim programima, a rijetko u konkurenciji.
No, istina je vjerojatno negdje izme|u. Festivalski selektori
ne vole ponavljati teme o kojima se mnogo pri~alo na nekim
drugim festivalima ili na televiziji (rat u biv{oj YU, siroma{tvo
u Indiji), `ele biti novi, prvi u predstavljanju ne~ega
dobrog, ali isto tako paze da je film i zanimljivo filmski obra-
|en. Sama tema ne}e ba{ prona}i put do konkurencije na ve-
}im festivalima, treba je nu`no pratiti i inventivan, autorski
sna`an filmski izri~aj.
No, istodobno, ako je izvrstan film obradio temu o kojoj se
ve} govorilo na recimo tematskoj ve~eri ARTE kanala ili na
ZDF-u ili na nekoj nizozemskoj televiziji, film }e vrlo te{ko
u}i u konkurenciju jer }e selektorima djelovati kao déjà-vu.
Dakako, s to~ke autora to je posve neprihvatljiv i unfer pristup,
no festivali pa ~ak i oni jako dobri, kao IDFA, koji bi
si mogli priu{titi malo vi{e smjelosti i ustrajavanja u neobi~nom,
autorskom jeziku u obradi ~ak i znane teme, ipak `ele
biti novi, svje`i ili bar tako djelovati.
Tako tko danas ima film o Afganistanu, Islamskom fundamentalismu,
terorizmu u svijetu — pogodio je ’u sridu’. ^ini
se zapravo kako je svjetska produkcija dokumentarnog filma
u vlasti grupe autora i TV urednika koji kroje i planiraju {to
}e se emitirati, kada, u kojoj du`ini u ovoj godini, u narednoj
ili u onoj tamo za dvije sezone. Tko pogodi temu i pristup,
zasigurno }e uspjeti prodati film BBC-u, Channel 4 TV
ili ARTE-u. Posljednji spomenuti prikaziva~ planira prili~no
unaprijed tematske ve~eri te ako znate da }e se, recimo, raditi
ve~er od ~etiri sata o temi — prostitucija u Isto~noj Europi,
~ak i film koji nije vrhunsko dokumentaristi~ko ostvarenje
bit }e prikazan i gledat }e ga milijun gledatelja u Njema~koj
i Francuskoj, gdje je sjedi{te te televizije. No, ako se
za {est mjeseci nakon te tematske ve~eri pojavite s izvrsnim
filmom o istoj temi — jednostavno ste zakasnili. I to je gotovo.
Mo`ete ga eventualno prikazati na svojoj nacionalnoj
televiziji ili jo{ na nekom filmskom festivalu i ... spremiti u
arhiv.
Programi i filmovi
^etrnaesti internacionalni festival dokumentarnog filma u
Amsterdamu odr`an od 22. studenog do 2. prosinca 2001.
imao je 13 razli~itih programskih skupina. Najva`nija je svakako
konkurencija. Do sada su bili odvojeni natjecateljski
programi za film i video, no od ovoga festivala IDFA spaja
ove selekcije i predstavlja ih zajedno. Razlika se uvela jedino
po du`ini trajanja. Tako ugledna nagrada Joris Ivens koja se
ranije dodjeljivala najboljem ostvarenju snimljenu na filmskoj
vrpci pripada sada najboljem dugometra`nom dokumentarcu
bez obzira da li je rije~ o videoprodukciji ili filmu.
Ovu nagradu sponzorira Nizozemska VPRO televizija i dodjeljuje
iznos od 12 500 eura. Nagrada Srebrni vuk, koju
sponzorira televizija NPS, tako|er iz Nizozemske, dodjeljuje
iznos od 10 000 eura najboljem dokumentarcu u trajanju
do jednog sata. Selekcijska komisija, koju ~ine programeri
IDFA-e, pregledala je oko 1500 filmova i izabrala samo 20
ostvarenja za svaku selekciju.
Ne{to vi{e filmova bilo je u programu Odzrcaljene slike u
kojem se prikazuje ’najbolje od najboljeg’, dakle ili ve} nagra|eni
dokumentarci na drugim festivalima, filmovi o kojima
se puno pri~alo i pisalo u protekloj sezoni (Deca-Femijet-Kosovo
2000, film Ferenca Moldovanyia iz Ma|arske,
Novo novo vrijeme Rajka Grli}a i Igora Mirkovi}a
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 29/2002.
85