Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 7 (2001), br. <strong>29</strong>, str. 188 do 203 Majcen, V.: Hvatski neprofesijski film<br />
ja sv. Duje, 1926, Dolazak kraljice Marije, 1928, Otkri}e<br />
spomenika Grguru Ninskom, 19<strong>29</strong>), Vinko Marojevi} (Splitski<br />
karneval, 19<strong>29</strong>), a ne{to kasnije i Ante Benzon s cijelim<br />
nizom kratkih igranih prizora i dokumentarnih <strong>filmski</strong>h zapisa.<br />
Filmsko snimanje poti~u i razne udruge gra|ana. Najpoznatija<br />
od tih inicijativa bilo je vi{egodi{nje djelovanje kinosekcije<br />
Planinarskog dru{tva Sljeme. ^lanovi te sekcije bili su i<br />
pojedini ~lanovi zagreba~kog fotokluba (primjerice Ljudevit<br />
Griesbach). Dru{tvo je neko vrijeme u <strong>filmski</strong>m godi{njacima<br />
bilje`eno kao povremeni producent turisti~kih filmova,<br />
no najve}i uspjeh postiglo je kad su njegovi ~lanovi prirodoslovac<br />
i lije~nik Branimir Gu{i} sa svojom suprugom etnologinjom<br />
Marijanom Gu{i}-Heneberg u srpnju 1931. snimili<br />
zadivljuju}i planinarski i etnografski film Durmitor. Na<br />
svom planinarskom pothvatu snimili su ~itav put od <strong>Zagreb</strong>a<br />
do vrha Durmitora. Tako je nastao 70-minutni film (2<br />
600 m) o putu kroz tada jo{ neistra`ene vrleti i pra{ume ove<br />
planine, a uz to su na filmskoj vrpci zabilje`ene izvorne<br />
snimke planinskih crnogorskih sela i `ivota ljudi u njima.<br />
Dodu{e, za kamerom toga filma bio je profesionalni austrijski<br />
snimatelj Karlo Koranek, no to ne umanjuje hrabrost<br />
pothvata dvoje znanstvenika i planinara. Film je bio ozvu~en<br />
gramofonskim plo~ama, dobio je cenzurnu dozvolu za javno<br />
prikazivanje i kao planinarski zvu~ni film prikazivao se u kinematografima.<br />
Izazvao je veliku pozornost javnosti, {to se<br />
mo`e zaklju~iti i iz toga {to je osim u <strong>Zagreb</strong>u prikazivan u<br />
Ljubljani, Cetinju, Beogradu, Be~u, Münchenu, Pragu, Bratislavi<br />
i Zürichu.<br />
Sudjelovanje u me|unarodnom kinoamaterskom<br />
pokretu<br />
Aktivnost kinoamatera omogu}ila je da Fotoklub svoju me-<br />
|unarodnu suradnju pro{iri i na filmsko polje. Fotoklub je<br />
postao ~lanom Institute of Amateur Cinematographers (IAC)<br />
u Londonu, organizacije kojoj je cilj za{tita i unapre|enje interesa<br />
cjelokupne amaterske kinematografije, 10 sudjeluje na<br />
svim europskim godi{njim natje~ajima amaterskih filmova<br />
od 1931. i postaje ~lanom-osniva~em Me|unarodne unije<br />
kinoamatera (UNICA, Barcelona 1935), u ~ijem je radu Hrvatska<br />
aktivna i danas.<br />
Godine 1931. Oktavijan Mileti} sudjelovao je na me|unarodnom<br />
filmskom natje~aju nakladni~kog poduze}a Photokino-Verlag<br />
u Berlinu, gdje dobiva (tre}u) nagradu za film<br />
Ah, na`alost samo san. Godine 1932. na 2. me|unarodnom<br />
natje~aju za najbolji amaterski film uskog formata (2. me|unarodni<br />
festival amaterskog filma — Amsterdam 1932),<br />
Maksimilijan Paspa osvaja tre}u nagradu za film Plitvi~ka jezera.<br />
11 Na 3. me|unarodnom festivalu 1933. u Parizu delegati<br />
Fotokluba bili su Maksimilijan Paspa i \uro Vojvodi}, 12<br />
a u konkurenciji su prikazani filmovi Poslovi konzula Dorgena<br />
Oktavijana Mileti}a i Paspin film Udi~arskim {tapom po<br />
rijekama. @iri kojemu je predsjedao Louis Lumière dodijelio<br />
je Mileti}evu filmu 2. nagradu u kategoriji igranih filmova.<br />
(Diploma je danas u zbirci Kinoteke Hrvatske.) Iste godne<br />
Maksimilijan Paspa sudjelovao je s filmom Priroda u naravnim<br />
bojama, na me|unarodnom filmskom natje~aju u Londonu,<br />
koji je organizirao Institut of Amateur Cinematograp-<br />
190<br />
hers. Bio je to na{ prvi film u bojama za koji je Paspa dobio<br />
sveop}e pohvale i osvojio prvu nagradu. 13 Paspa je film ru~no<br />
obojio, tako da je naizmjence svaku sli~icu bojio crvenom,<br />
odnosno zelenom bojom. Kad se tako obojen film projicirao<br />
dvostrukom brzinom od uobi~ajene, odvojene boje su<br />
se spajale i postizala se iluzija filma u boji. Taj neobi~an eksperiment<br />
bojom, odu{evio je poslije i gledatelje u <strong>Zagreb</strong>u<br />
i Barceloni, a Paspa je — usprkos mukotrpnosti i sporosti<br />
postupka ru~nog bojenja nekoliko tisu}a minijaturnih <strong>filmski</strong>h<br />
kvadrati}a — na isti na~in sljede}ih godina kolorirao<br />
filmove Svesokolski slet u <strong>Zagreb</strong>u (1934) i svoj jedini igrani<br />
(lutkarski) film Maj~ina pri~a (1935).<br />
Najve}i skupni uspjeh postigli su zagreba~ki amateri na 4.<br />
me|unarodnom festivalu amaterskog filma 1935. u Barceloni.<br />
Na natje~aju su sudjelovali Oktavijan Mileti} (igrani film<br />
Faust, 2. nagrada, i dokumentarni film Idila na Jadranu),<br />
Karlo Peharec (Avionom preko Jadrana), Maksimilijan Paspa<br />
(Revija boja) i Ljudevit Vidas (Tunolovci na Jadranu). 14<br />
Natje~aj za najbolji amaterski film<br />
Nakon potvrde kvalitete rada u me|unarodnoj konkurenciji,<br />
kinosekcija je 1934. organizirala u <strong>Zagreb</strong>u natje~aj za<br />
najbolji amaterski film. Priredba je uvr{tena u slu`beni raspored<br />
foto- i kinoamaterskih doma}ih i me|unarodnih priredbi<br />
i javno ogla{ena u Foto reviji. Prema propozicijama na<br />
natje~aju su mogli sudjelovati autori iz cijele Jugoslavije s filmovima<br />
snimljenim na 16, 9.5 i 8 mm filmskoj vrpci ({to<br />
samo po sebi govori o rasprostranjenosti kinoamaterizma), a<br />
odr`ana je 17. i 28. travnja 1934. u Jeronimskoj dvorani. 15<br />
<strong>Zagreb</strong>a~ki tisak vrlo je iscrpno pratio tu filmsku priredbu,<br />
pa iz novinskih izvje{taja mo`emo rekonstruirati da je na natje~aju<br />
sudjelovalo sedam filmova: Zoolo{ki vrt u Maksimiru<br />
(autor vjerojatno Maribor~anin, novinar, Vladimir Cizelj),<br />
Kroz Bosnu na Jadran (Leo Paspa), Ivanjski krijes (autor<br />
nepoznat), Poslovi konzula Dorgena (Oktavijan Mileti}),<br />
Tunolov na Jadranu (Ljudevit Vidas), <strong>Zagreb</strong> u svjetlu velegrada<br />
(Oktavijan Mileti}) i Priroda u naravnim bojama<br />
(Maksimilijan Paspa). 16 Op}i je dojam na temelju novinskih<br />
izvje{}a da je priredba izvanredno uspjela i da je privukla veliku<br />
pozornost gra|anstva. U tisku je posebno istican film<br />
Maksimilijana Paspe Priroda u naravnim bojama, a publika<br />
je najbolje primila film <strong>Zagreb</strong> u svjetlu velegrada, koji je dobio<br />
prvu nagradu i potom (prera|en u Pan filmu na 35 mm<br />
vrpcu) prikazivan u redovitoj kinematografskoj mre`i. Druga<br />
nagrada pripala je filmu Kroz Bosnu na Jadran Lea Paspe,<br />
a tre}a Tunolovu na Jadranu Ljudevita Vidasa. 17<br />
Sveslavenski amaterski <strong>filmski</strong> natje~aj<br />
Za jesen 1935. Fotoklub <strong>Zagreb</strong> pripremao je veliku sveslavensku<br />
izlo`bu umjetni~ke fotografije. Vjerojatno je to potaknulo<br />
kinoamatere da paralelno s izlo`bom klub organizira<br />
i prvu me|unarodnu filmsku smotru: Prvi sveslavenski <strong>filmski</strong><br />
natje~aj.<br />
Na natje~aj su pozvani kinoamateri iz Jugoslavije, ^ehoslova~ke,<br />
Poljske, a mogli su sudjelovati i kinoamateri slavenskoga<br />
podrijetla nastanjeni u bilo kojoj zemlji svijeta (ra~unalo<br />
se na odziv Bugara, koji jo{ nisu imali svoje kinoama-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language